hren
 

TUŽNA STATISTIKA
“Otrovani posavski goniči”, “Premlaćena kujica”, “Stavili petardu u anus psa...”, “Po glavi psa mlatili pajserom”, “Pronađen izgladnjeli lovački pas”...

Mogli bi tako nabrajati novinske naslove do sutra i pitati se što u ljudskoj vrsti ima toliko tužno da muči slabije od sebe, a posebno bića koja su pupčanom vezom povezana s ljudskom vrstom.

Antropolozi kažu da možda ne bi ni bilo nas da se vukovi (od kojih je poslije nastao pas) nisu udružili s ljudima negdje u ledenom dobu, prije otprilike 16.000 godina u Europi. Naime, u ledeno je doba zbog negostoljubivih uvjeta došlo do izumiranja više vrsta velikih sisavaca, pa je možda čak došlo i do spontane simbioze te dvije vrste sposobnih lovaca, koji su zajedno postali odličan tim. Pas je u hladnim noćima grijao noge svojim gospodarima.

Svojedobno nam je Rujana Jeger, arheologinja koja se bavi i proučavanjem pasa, navela da australski Aboridžini i danas posebno hladne noći nazivaju “noći tri psa” – što znači da je toliko hladno da čovjeku trebaju tri psa da ga ugriju.

A evo kako im se odužujemo:

“Trogodišnji retriver Balto bio je ljubimac obitelji Puljek iz Trškog Vrha pokraj Krapine. Mezimac njihove kćeri (12) koja je Balta dobila od djeda. Mezimac, zapravo, cijele ulice koja ga pamti kao druželjubivog, maznog, miroljubivog i dragog peseka. Na Staru godinu poslijepodne ubio ga je lovac (68)”, piše portal “Ni Zagorje malo”, uz napomenu kako je tristotinjak metara od Baltova doma, a samo 50-ak od prve kuće, naišao automobil. Iz njega je iskočio muškarac (68), uperio “magnum” u Balta i ispalio u njega tzv. lovački hitac.

Pucao mu je u lopaticu, kao što lovci, a on je lovac, pucaju u krupnu divljač. Gađaju ih u srce. I taj je muškarac lovac. Osim lovačkih pušaka, do sada je imao i dozvolu za držanje i za nošenje vatrenog oružja. Balta je ustrijelio na cesti. Odvukao ga je i bacio u grmlje. Sve pred očima žene koja se sa svojim psom i pridruženim Baltom šetala ulicom.

– Da nije bilo nje, nikad ne bismo znali ko nam je upucal Balta. Nazvala me odmah, pozvali smo policiju, a ja sam Balta odvezao veterinaru. Nije ga pogodio točno u srce, fulao je. Nadali smo se da se Balto bude izvukao – razočaran je, ljut, tužan i šokiran Baltov vlasnik, Ivan Puljek. Nažalost, ozljeda je bila preteška i treći dan Balto je uginuo u veterinarskoj ambulanti.

Počinitelj je u njega iz “magnuma” ispalio tzv. lovački hitac. Želio ga je ustrijeliti u srce, ali je malo promašio. Kada je pucao u Balta, nije bio trijezan. Imao je 0,78 promila.

Autorica teksta zaključuje: “Balto je danas trebao biti sretan i voljen pas i igrati se na zagorskim bregima. Balta više nema. Balto je žrtva ljudske mržnje, primitivizma i krkanluka. Balta ništa ne može vratiti. Ali u spomen na Balta možemo pokrenuti lavinu koja će napokon zaustaviti lovačka izdrkavanja. Balto je dobio ime po istoimenom crtiću. Ovo je tebi u čast. Zbogom, Balto”.

Međutim, to nije jedina priča. Prije nekoliko dana u Zagrebu je neki nečovjek drvenim štapom ili željeznom šipkom, moguće i pajserom, mlatio po glavi crnog labradora. Jadna životinja se nije ni branila. Rane su bile prestrašne, ali pas je nekako pobjegao, pronašli su ga volonteri i odveli šokiranim veterinarima.

U MUP-u nam navode koliko je počinitelja evidentirano za kazneno djelo Ubijanje ili mučenje životinja:

- U 2015. godini evidentirana su 42 počinitelja, u 2016. njih 38, u 2017. njih 36, a u 2018. godini 40 počinitelja. U 11 mjeseci 2019. godine evidentirano je 46 počinitelja - navode u MUP-u. Što se tiče razriješenosti tih kaznenih djela: za 2015. godinu razriješenost je bila 78,57 posto; 2016. godinu 78,33 posto; 2017. godinu 77,97 posto; 2018. godinu 69,4 posto. Za 11 mjeseci 2019. godine razriješenost je 59,3 posto.

Pitali smo dr. sc. Mirjanu Nazor, psihologinju, radi li se u slučajevima zlostavljanja životinja o patologiji ili čistoj zloći, te hoće li zlostavljač ako ubije psa možda jednog dana upotrijebiti oružje i protiv ljudi.

– Osoba može biti i bolesna, a može se raditi i o pojedincu koji zna razliku između dobra i zla, ali svejedno nema nikakve sućuti i onda se iskaljuje na slabijima od sebe. Naravno, jedan dio takvih može nauditi i čovjeku jer zaista dio onih koji su ubijali životinje radili su i druga kaznena dijela. Ali ako netko nema ni trunku sućuti i mrtvo hladno ubija drugo živo biće, i to je jedna vrsta patologije. Zato bi kazne za one koje ubijaju životinje trebale biti veće, a policija i pravosuđe bi trebali biti ekspeditivniji. Takve kazne će dijelom odvratiti potencijalne nasilnike od mučenja i ubijanja drugih bića – kaže poznata psihologinja.

Pitali smo u udruzi “Prijatelji životinja” za komentar ovolikog vala nasilja nad životinjama, poput, primjerice, gore navedenog slučaja s lovcem.

– Često smo svjedoci, uglavnom preko medija, da su upravo lovci ti koji ubijaju pse i mačke “u lovištima”. To proizlazi iz prijašnjeg Zakona o lovstvu koji je dopuštao lovcima “da uklone pse i mačke lutalice” iz lovišta. To naravno nije značilo da ih ubijaju, no oni su to tako tumačili, pa bi često ubili psa u društvu “njegova čovjeka”, u šetnji, zabilježeni su deseci takvih slučajeva. Mučne scene psa kojeg “njegov čovjek” lovac tuče, a koje su snimljene u dalmatinskom Muću, obišle su i zgrozile cijelu Hrvatsku. Kasnije se utvrdilo da je taj lovac vlasnik više lovačkih pasa od kojih mnogi nisu bili cijepljeni niti označeni mikročipom.

Osim stradanja životinja (pasa i mačaka) za koje je evidentno da su ubijeni lovačkim oružjem, gotovo svakodnevno nam se obraćaju građani i šalju fotografije lovačkih pasa koji se drže u potpuno neadekvatnim uvjetima, često pothranjeni, necijepljeni i nečipirani, u boksovima udaljenim kilometrima od prvog naselja, što je čest slučaj na otocima i u Dalmaciji.

Lovci ne samo da ubijaju naše pse i mačke, nego se loše odnose i prema svojima, a poznato je i da ubiju vlastitog psa koji se nije istaknuo u lovu – kaže nam Ivana Lunka iz “Prijatelja životinja”, navodeći ipak da je podignuta svijest ljudi o tome da je nasilje nad životinjama kazneno djelo, pa sve više građana nasilje nad životinjama prijavljuje nadležnim institucijama.

Lunka se osvrće i na policiju i pravosuđe:

– Nažalost, pojedini policajci još uvijek nisu dovoljno upućeni u odredbe Kaznenog zakona u dijelu koji se odnosi na kaznena djela na štetu životinja te se često ne poduzimaju sve istražne radnje, dokazi se propisno ne izdvoje, a tijelo ubijene životinje bude poslano na spaljivanje umjesto na obdukciju i slično.

Smatramo da tu još ima puno prostora za napredak jer upravo je policija ta kojoj se građani obraćaju i za prekršaje i za kaznena djela na štetu životinja te policajci ako nisu nadležni, odnosno ako se ne radi o mučenju ili ubojstvu životinje, ali je evidentno njezino zanemarivanje, trebaju pozvati veterinarsku inspekciju. Sve više kaznenih djela na štetu životinja se procesuira te shodno tome imamo sve više pravomoćnih presuda. Nažalost, naši sudovi prečesto izriču uvjetne kazne iako se uglavnom radi o vrlo nasilnim zločinima.

Npr. osoba koja je pretukla svog psa na smrt metalnom šipkom osuđena je na 6 mjeseci bezuvjetnog zatvora, međutim kako prije nije kažnjavana kazna joj je zamijenjena radom za opće dobro. Bojimo se da se takvim kaznama ne šalje jasna poruka, odnosno da se ne šalje poruka da su zlostavljači životinja pravi zločinci. Patologija nasilja nad ljudima i nad životinjama je slična, odnosno često isti ljudi čine iste zločine i nad ljudima i nad životinjama. Iako se zločini protiv životinja sve više procesuiraju, svjedoci smo da ponekad državno odvjetništvo odbaci kaznenu prijavu, iako se evidentno radi o teškom zlostavljanju životinje – kaže Ivana Lunka iz “Prijatelja životinja”. •


Zatvor do dvije godine

Ubijanje ili mučenje životinja u Kaznenom zakonu:

– Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

– Tko usmrti životinju iz koristoljublja kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

– Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju tijekom duljeg vremena kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.


Sahailah: Veliki su problem lovci

U Splitskoj udruzi Sehailah nam kažu:

– Što se tiče postupanja policije po prijavama možemo reći da smo donekle zadovoljni. Uglavnom su se pokazali fer i korektni iako, naravno, i tu ima dosta iznimki. Mišljenja smo da su naši sudovi jako blagi prema zlostavljačima. U prekršajnim postupcima propisane su novčane kazne i do 50.000, odnosno 80.000 kuna, međutim kazne za počinitelje zlodjela prema životinjama su jako male. Kazneni zakon čak propisuje kaznu zatvora za mučenje i ubijanje životinja, no sudovi najčešće određuju tek uvjetne kazne – kaže nam Lucija Jelača iz te udruge.

– A lovci su tek posebna priča. I sami ste sigurno čuli vijest o pijanu lovcu koji je iskočio iz automobila te upucao psa u Krapinsko-zagorskoj županiji. Svjedokinja koja je sve to prijavila prima prijetnje od te iste osobe. Ali posebno su šokantne izjave predsjednika lovačkog društva koji je taj čin javno podržao. Sada je sve u rukama pravosuđa te se nadamo da neće podbaciti i ovaj put.

Velika je odgovornost i na lovačkim društvima koja ne poduzimaju dovoljne mjere da spriječe krivolov (sudjelovanje nečipiranih pasa i koji su bez rodovnika u lovu) te nije poznato koliko je članova za koje je poznato da drže pse u neadekvatnim uvjetima isključeno iz društva...

Smatramo da su ogromni problem i lokalne samouprave, konkretno komunalni redari jer ne iskorištavaju sve zakonske mogućnosti predviđene zakonom o zaštiti životinja i ne rade, kao ni gradovi ni županije, dovoljno na prevenciji napuštanja niti na osvještavanju javnosti o udomljavanju. Grad Split još uvijek nije proveo kontrolu mikročipiranja na području Splita, a koje je propisano od ministarstva kako bi se kvalitetno primijenio zakon i spriječilo napuštanje pasa. Također veterinarska inspekcija nije sklona izreći mjeru oduzimanja i zabrane držanja životinja čak i u slučajevima u kojima je jasno da se radi o zanemarivanju i zlostavljanju, primjerice slučaj lovca iz Muća - kažu nam u toj udruzi.

Izvor : Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij