hren
 

PREDSTAVIO PRIORITETE PREDSJEDANJA
EU se nalazi pred nizom izazova i mora naći načina odgovoriti na zabrinutosti svojih građana, upozorio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković predstavljajući u Europskom parlamentu prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

"Pred EU-om stoji mnogo izazova. Svijet je svaki dan sve kompleksniji i naše zadaće sve brojnije, a sve je više onih koji nude jednostavne odgovore i instant rješenja, često neutemeljeno ili lažnim informacijama. Očekivanja naših građana rastu. Moramo im se približiti, slušati ih i odgovoriti na njihove brige", rekao je hrvatski premijer na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu.

Slogan hrvatskog predsjedanja je "Snažna Europa u svijetu punom izazova".

Prva zadaća

Kao prvu zadaću hrvatskog predsjedništva Plenković je naveo je dogovor o višegodišnjem financijskom okviru koji "mora zadovoljiti sve građane i države", zbog čega se, kako je naglasio, moraju zadržati kohezijske i poljoprivredne politike, ali i adresirati novi izazovi.

Poručio je kako Europa "mora djelovati brže" po pitanju proračuna jer će se u suprotnom razočarati građani, te kako Hrvatska želi postići brz napredak tijekom svog predsjedanja.

Po pitanju brexita Plenković je ponovio kako se želi dovršiti uredan izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, no i kako je period od 11 mjeseci "ekstremno kratak" za dogovor o budućim odnosima između dviju strana.

Tijekom hrvatskog predsjedanja započet će i konferencija o budućnosti Europe kojoj je cilj približiti EU građanima i osnaživati njezin demokratski legitimitet, a Plenković je istaknuo kako je to prilika i da se shvati što je dovelo do brexita te zašto u nizu država postoji skepticizam prema Europi i jača populizam.

"Konferencija mora garantirati uključenost svih članica, nacionalnih parlamenata i građana. Mora biti inkluzivna i otvorena", rekao je premijer o toj inicijativi za koju će kao hrvatska povjerenica Komisije za demografiju i demokraciju biti zadužena Dubravka Šuica.

Sastanak o proširenju

Istaknuo je europska integracija Hrvatskoj bila "čvrst i jasan putokaz" u svim reformama, kao i da hrvatski primjer eurointegracije daje simboličku vrijednost nadolazećem sastanku na vrhu o proširenju EU-a na zapadni Balkan koji će se u svibnju održati u Zagrebu, dvadeset godina nakon prošlog takvog skupa u hrvatskoj prijestolnici.

Na tom sastanku "želimo poručiti tim državama da, ako nastave reforme i ispune kriterije, njihov europski put se neće dovoditi u pitanje te da će im Unija u tome pomoći", dodao je i naglasio kako Hrvatska želi otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije tog skupa, nakon što je Europsko vijeće to odbilo učiniti u listopadu.

Plenković je navodeći četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja (Europa koja se razvija, Europe koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna) najavio da će posebna pozornost biti posvećena realizaciji europskog Zelenog plana za koji je potrebno osigurati financiranje.

U obraćanju zastupnicima Plenković je istaknuo kako je ovo "povijesni trenutak za Hrvatsku" koja je tek nedavno stekla svoju suverenost.

"Tek prije trideset godina su u Hrvatskoj održani prvi slobodni izbori. Time je nakon devet stoljeća hrvatski narod ponovno stekao svoju suverenost, a Hrvatska se vratila na političku kartu svijeta", rekao je hrvatski premijer pred polupraznom dvoranom EP-a, što je uobičajeno kad "manje" članice predstavljaju svoje predsjedanje,.

"Priznanje smo stekli u teškim okolnostima ratne agresije. Hrvatska se zahvaljujući svojim braniteljima obranila i prije 25 godina oslobodila te se tada obnovila i krenula putem Europske integracije, a danas je prvi put za kormilom EU-a", kazao je Plenković.

Poruka Ursule von der Leyen

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen se u svom obraćanju europarlamentarcima osvrnula na posjet Europske komisije Zagrebu prošlog tjedna, kazavši kako su povjerenici "bili svjedoci veoma poznatog i nevjerojatnog hrvatskog gostoprimstva" kao i "bogate hrvatske kulture, tradicionalnog folklora i raznolikosti".

"Vaša je država u tri desetljeća od groznog krvoprolića došla do toga da vodi Europsku uniju", rekla je von der Leyen.

"Nitko nije mogao zamisliti koliko ćete se brzo i snažno razviti od sticanja neovisnosti", naglasila je Njemica.

"To se dogodilo zbog volje vašeg naroda, zbog njegove žrtve i predanosti našim vrijednosti, kao i zbog odlučnosti da se pridruže našoj Uniji napretka, mira i blagostanja", istaknula je predsjednica, dodavši kako će EU-u biti potrebna ta "odlučnost, jedinstvo i energija" po kojoj su Hrvati poznati.

Odnos prema migrantima

Hrvatska neće dopustiti da postane neformalni hotspot za migrante, rekao je Plenković nakon prozivki dijela zastupnika o odnosu hrvatske policije prema ilegalnim migrantima.

"Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot", rekao je hrvatski premijer i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice , nego da se "hrvatska, europska i buduća granica schengena" štiti sa 6500 policajaca.

Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller u EP-u je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU-om u Strasbourgu govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Keller je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP-a ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska vlada to nije zaustavila, niti istražila.

"To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje", rekla je Njemica, pa zaključila: "Hrvatske granice su europske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Ne ćemo okretati glavu od toga".

Plenković je odgovorio kako Hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo.

"To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti"­, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju.

Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova zelenih i s ljevice, bila je i Malin Björk koja je posjetila granicu između BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća "pushbackova", prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka.

Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom "vrlo kratkom" posjetu granici i sama vidjela 25 "pushbackova".

Izvor: Dnevnik.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij