hren
 

EUROSTAT
Podaci Ekonomskog instituta u Zagrebu pokazuju da je potražnja za radnom snagom na kraju godine stagnirala, ali i da je sve manje oglasa koji nude radno mjesto na određeno vrijeme.Stopa nezaposlenih u Europskoj uniji, prema metodologiji Međunarodne organizacije za rad (ILO), u studenom prošle godine bila je 6,3 posto, što znači da se već sedam mjeseci drži na najnižoj razini otkad je prije 20 godina Eurostat počeo objavljivati te podatke na mjesečnoj razini.

U eurozoni je stopa nezaposlenosti veća i iznosila je 7,5 posto, ali i ona pokazuje najmanju nezaposlenost u zadnjih 12 godina, odnosno od srpnja 2018. godine. U 28 članica Unije, u studenom je u podatke uključena i Velika Britanija, na kraju studenog bez posla je bilo 15,582 milijuna građana, od čega većina njih, 12,315 milijuna u eurozoni.

I Hrvatska je u studenome zadržala najnižu stopu nezaposlenosti prema metodologiji ILO-a, otkad Eurostat objavljuje te podatke i za našu zemlju. Stopa je bila 6,5 posto, a u Hrvatskoj je bilo 115 tisuća nezaposlenih. Prema jučerašnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Hrvatskoj su trenutno evidentirane 134 tisuće nezaposlenih, ali to ne znači da je broj od studenoga porastao za gotovo 30 tisuća, nego je dijelom razlika stvorena i zbog različite metodologije.

I mladi bez posla

​Prema metodologiji ILO-a, stopa nezaposlenih je u Hrvatskoj u studenome 2018. godine bila 7,5 posto, što znači da je Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, zajedno s Grčkom, Bugarskom i Estonijom. Najvišu stopu nezaposlenosti među zemljama EU-a imala je Grčka, od 16,8 posto u rujnu, a slijedi Španjolska sa 14,1 posto. Stopa nezaposlenosti mladih do 25 godina na razini EU-a bila je 14,3. U studenome 2019. u EU-u je bilo 3,222 milijuna mladih bez posla, od čega 2,258 milijuna u eurozoni. Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u studenome bilježila Češka, od 5,2 posto.

Slijede Njemačka s 5,9 posto, te Bugarska sa sedam posto. U Hrvatskoj je u rujnu stopa nezaposlenih, prema procjenama, za mlade bila 17 posto, što znači da je bez posla bilo 26 tisuća mlađih od 25 godina, koji se više ne školuju. Najviša je stopa nezaposlenosti mladih zabilježena u Grčkoj, od 32,5 posto u trećem tromjesečju 2019. godine. Slijede Španjolska s 32,1 posto te Italija s 28,6 posto.

Kad je u pitanju nezaposlenost, zanimljiv je podatak objavio i Ekonomski institut u Zagrebu, o tom da je u prošloj godini u Hrvatskoj indeks slobodnih radnih mjesta - OVI indeks pao prvi put nakon krizne 2010. godine.

- Desezonirane vrijednosti OVI indeksa sugeriraju da je potražnja za radom na samom početku (prvo tromjesečje) i kraju (četvrto tromjesečje) godine stagnirala. Međutim, pad desezoniranih vrijednosti indeksa u drugom i trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tromjesečja doveo je do pada vrijednosti indeksa na godišnjoj razini u iznosu od 1,6 posto, navodi se u objavi na internetskim stranicama EIZ-a.

​Privlačenje zaposlenika

​Pad indeksa po prvi put nakon 2010. godine sugerira, napominju analitičari EIZ-a, da se ostvareni ekonomski rast tijekom protekle godine nije temeljio na novom zapošljavanju ili da je zbog nedostatka radne snage na hrvatskom tržištu rada promijenjen standardni način pribavljanja zaposlenika.

Pet najtraženijih zanimanja među objavljenim online oglasima, a koja zajedno čine trećinu ukupno objavljenih oglasa, i u 2019. godini bila su zanimanja prodavača, konobara, kuhara, vozača i skladištara. Oglasi za kuhare su smanjeni i oni su najviše utjecali na pad indeksa, dok je najviše rastao broj oglasa za prodavače. Najveći negativan doprinos padu OVI indeksa na godišnjoj razini imao je sjeverni Jadran (minus 1,2 postotna boda), nakon čega slijede istočna Hrvatska (minus 0,6 postotnih bodova) i južni Jadran (minus 0,2 postotna boda), dok je središnja Hrvatska ostvarila pozitivan doprinos u iznosu od 0,6 postotnih bodova, ističu iz EIZ-a. Manje je i oglasa na određeno vrijeme, a rastao je broj oglasa na neodređeno pa u EIZ-u zaključuju da je to možda posljedica nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada te su poslodavci u namjeri privlačenja zaposlenika bili više voljni nuditi ugovore na neodređeno.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij