hren
 

S rastom populizma i hibridnih formi autoritarnosti, ljudska prava i slobode na udaru su diljem svijeta.
Nije iznenađujuće da su među zemljama s najvećim padom razine slobode slobode prošle godine Angola, Venezuela i Tadžikistan, piše Tanja Porčnik - viša znanstvena suradnica u kanadskom Fraser institutu i suautorica Indeksa ljudske slobode.

Dobra je vijest da sloboda napreduje i širi se u mnogim društvima. Među njima je i Hrvatska, koja se našla u 25 posto najslobodnijih zemalja. Nedavno smo objavili peti godišnji Indeks ljudske slobode (The Human Freedom Index), najopsežnije mjerenje slobode ikada napravljeno za veliki broj zemalja diljem svijeta. U okviru indeksa moj autorski suradnik Ian Vásquez i ja obuhvaćamo 162 zemlje i uzimamo 76 indikatora osobne i ekonomske slobode, koristeći podatke od 2008. do 2017. godine, posljednju godinu za koju su dostupni usporedivi podaci. Zbog temeljne vrijednosti i njihovog doprinosa dobrobiti ljudi, slobode zaslužuju najsnažniju obranu. Izvješće je objavljeno u suradnji kanadskog Fraser instituta, Cato instituta iz Sjedinjenih Američkih Država i njemačke Zaklade Friedricha Naumanna za slobodu.

U nedavno objavljenom indeksu Novi Zeland i Švicarska su i dalje najslobodnije zemlje na svijetu, dok su na posljednjim mjestima Venezuela i Sirija. Poredak ostalih odabranih zemalja: Njemačka (8. mjesto), Švedska (11.), Ujedinjena Kraljevina (14.), Sjedinjene Države (15.), Japan (25.), Čile (28.), Francuska (33.), Poljska (40.), Argentina (77.), Kenija (79.), Meksiko (92.), Indija (94.), Brazil (109.), Rusija (114.), Turska (122.), Saudijska Arabija (149.) i Iran (154.).

Na kojim su mjestima zemlje bivše Jugoslavije? Najslobodnija zemlja je Slovenija (35), koju slijede Hrvatska (37), Crna Gora (53), Bosna i Hercegovina (55), Srbija (58) i, najmanje slobodna, Sjeverna Makedonija (65).

Razina ljudske slobode u svjetskom prosjeku se smanjila i u 2017. godini, čime se nastavio trend smanjivanja u razdoblju od 2008. do 2016. godine. Na razini zemalja, ljudska se sloboda od prošle godine u većini zemalja smanjuje, njih čak 88, dok se u 70 zemalja povećava. Hrvatska bilježi 20. najveće povećanje svoje slobode na svijetu, s 7.72 (43. mjesto) u 2016. na 7.86 (37. mjesto) u 2017. godini. Prije tog značajnog skoka na Indeksu, Hrvatska se stalno nalazila u drugoj četvrtini obuhvaćenih zemalja. U posljednjem objavljenom izvješću, Hrvatska je prvi put rangirana među 25 % najslobodnijih zemalja svijeta.

Dok je Hrvatska u posljednjih deset godina povećala i osobne i ekonomske slobode, njezine su ekonomske slobode nedavno porasle sa 73. na 56. mjesto. Hrvatska je tako na Indeksu ljudske slobode sustigla Poljsku i Mađarsku i sad je blizu Slovenije i Slovačke.

Koja je napredovanja Hrvatska stoga vidjela u smislu povećanja ekonomske slobode tijekom prve godine vladavine premijera Andreja Plenkovića? Sigurno je kako su se određeni koraci prenijeli iz 2016. godine kada je Vladu vodio premijer Tihomir Orešković.

Prvo, vezano uz regulacije, Hrvatska je, primjerice, snizila ograničenja prodaje nekretnina koja se odnose na broj dana i troškove potrebne za registraciju i prijenos vlasništva; snizila je financijske troškove za ishođenje građevinske dozvole; zadržala je predanost provedbi one-stop shop registracije poslovanja ne samo kako bi uštedila vrijeme i novac, već i kako bi povećala transparentnost i dostupnost same procedure; snizila je rizike vezane uz administrativne troškove poslovanja poduzetnika zbog regulatornog okruženja, uključujući smanjenja neefikasnosti vezanih uz prilagodbu propisima i birokraciji.

Drugo, vezano uz veličinu države, Hrvatska je snizila opseg zaduživanja države u odnosu na dug privatnog sektora, snizila je udio javnih investicija u ukupnim investicijama u zemlji i snizila je razinu u kojoj država ima vlasništvo i kontrolu kapitala u industrijskim, poljoprivrednim i uslužnim sektorima.

Treće, vezano uz monetarne parametre, u svjetlu stabilne monetarne politike Hrvatske narodne banke (HNB) i pritisaka u smjeru devalvacije kune kako bi se potaknuo izvoz, Hrvatska je snizila i prosječan godišnji rast ponude novca i standardno odstupanje stope inflacije.

Međutim, nije sve išlo u pravom smjeru za Hrvatsku 2017. godine. Stanje vladavine prava u državi se pogoršalo čak i više nego prije, čime je Hrvatska ostvarila niske rezultate u području neovisnosti pravosuđa, nepristranosti sudova, zaštite vlasničkih prava i povjerenja u policiju. Nesposobnost za jačanje vladavine prava zapravo je problem bivših socijalističkih ekonomija na Balkanu.

Na kraju, dokazi pokazuju važnost slobode za razvoj. Doista, izvješće Indeks ljudske slobode pokazuje snažnu povezanost između razine slobode i dohotka. Najslobodnije zemlje svijeta, koje su u prvoj četvrtini obuhvaćenih zemalja, uživaju viši dohodak po glavi stanovnika (40,171 USD) u usporedbi sa zemljama koje se nalaze u posljednjoj četvrtini (15,721 USD). Štoviše, kada samo uzmemo u obzir ekonomsku slobodu, raširena empirijska literatura otkriva kako je ona u pozitivnom odnosu ne samo s nacionalnim dohotkom već i s ekonomskim rastom, životnim standardima, ekonomskom jednakošću, smanjenjem siromaštva te nizom poželjnih socijalnih i ekonomskih ishoda. Uzimajući to u obzir, Hrvati, osim povećanja slobode, mogu očekivati dugoročno iskustvo ostalih pozitivnih trendova koje će im omogućiti potragu za vlastitim prilikama i stvaranje vlastitih odabira.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij