hren
 

Hrvatskoj su za premošćivanje jaza u prosječnom dohotku po stanovniku u odnosu na EU, uz povećanje ulaganja privatnog sektora, potrebna i veća i kvalitetnija ulaganja javnog sektora, što zahtijeva i snažne reforme javnog sektora, poručuju članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi objavljenoj u ponedjeljak.

"U idućem razdoblju Hrvatska mora odgovoriti na važan izazov uspješnog produbljivanja integracije u Europu - između ostaloga i budućim uvođenjem eura - u razdoblju brzih tehnoloških promjena. Razboritim ulaganjem treba dostići zemlje koje su ostvarile veći napredak. Međutim, za to su potrebne reforme za koje je od presudne važnosti snažna podrška širih slojeva stanovništva", ističe se u izjavi Misije MMF-a, koja je od 3. prosinca bila u posjetu Hrvatskoj u okviru godišnjih konzultacija sa zemljama članicama, na temelju članka IV. Statuta MMF-a.

Članovi Misije naglašavaju da je Hrvatska znatno napredovala u posljednjih pet godina, gospodarski rast je snažan, inflacija prigušena, nezaposlenost znatno smanjena, javni dug se postojano smanjuje, a međunarodne pričuve su odgovarajuće.

"Nakon dugotrajne i teške recesije, hrvatsko gospodarstvo u posljednjih je pet godina ojačalo i oporavilo se. To se djelomično može pripisati 'sreći', odnosno povoljnim globalnim uvjetima koji su pridonijeli procvatu turizma. No, takvo je stanje u velikoj mjeri rezultat dobrih politika: dobrog upravljanja proračunom i vještih politika središnje banke", ocjenjuje se u izjavi koja je objavljena na internet stranicama MMF-a.

Takvo će se stanje, ako hrvatske vlasti nastave provoditi razborite politike i globalni uvjeti ostanu povoljni, vjerojatno zadržati i sljedeće godine. No, iz MMF-a upozoravaju da se ponovno javljaju naznake pogoršanja globalnih uvjeta, za koje je zasad nepoznato hoće li se pojačati te se važno pripremiti za budućnost vodeći računa o mogućim promjenama uvjeta.

Gospodarska ekspanzija treba se osjetiti u širim slojevima stanovništva, ističu članovi Misije, navodeći pritom podatke da udio zaposlene radne snage u dobi između 20 i 64 godine tek neznatno premašuje 60 posto, udio stanovništva kojemu prijeti siromaštvo i socijalna isključenost procjenjuje se na 25 posto.

"Mladi ljudi, najvitalniji resurs zemlje, i nadalje su zabrinuti zbog svojih dugoročnih izgleda. To je potaknulo iseljavanje i pražnjenje unutrašnjosti zemlje. U kratkoročnom razdoblju očigledan je simptom nedostatak radne snage u djelatnostima kao što su građevinarstvo i turizam, no ozbiljniji su problemi tzv. 'odljev mozgova' i izazovi za održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava. Dakle očito ima prostora za ostvarenje još boljih rezultata", kažu iz MMF-a.

Uz podatak da dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 63 posto prosječnog dohotka u EU-u, iz MMF-a kažu da se taj jaz ne može premostiti politikama koje stalno potiču javnu potrošnju na račun javnih ulaganja, koja su potrebna za povećanje produktivnosti.

"Povećanje plaća mora podupirati povećana produktivnost koja potiče gospodarski rast. U protivnom će samo održavanje sadašnjeg životnog standarda zahtijevati stalno povećanje iznosa duga, čime će se poništiti upravo ostvareni dobri rezultati", ističe Misija MMF-a.

Kao tri koraka za trajno povećanje životnog standarda ističu - održavanje makroekonomske i financijske stabilnosti, povećanje dinamičkog potencijala države reformama te mudro ulaganje resursa radi povećanja produktivnosti. "Što se tiče prvog koraka, ostvaren je velik napredak kojega treba pažljivo očuvati. Međutim, ako se u drugom koraku ne ostvari znatan napredak, bit će teško stvoriti odgovarajuću klimu i potrebne resurse za treći korak", poručuju iz MMF-a.

MMF pozdravlja odluku da se ne smanji opća stopa PDV-a od 25 posto

Članovi Misije MMF-a u kratkoročnom razdoblju, ako se globalni uvjeti doista pogoršaju, savjetuju hrvatskim vlastima da dozvole da postojeći sustavi poreza i transfera odigraju uloge "automatskih stabilizatora". Daljnje smanjenje poreza ili povećanje potrošnje, kažu, treba razmotriti samo u slučaju dugoročnog neuobičajeno snažnog pogoršanja globalnih uvjeta.

U srednjoročnom razdoblju, politike oporezivanja, potrošnje i državnih prihoda treba postaviti tako da se ostvari strukturna ravnoteža proračuna - "ukratko, konja treba dobro hraniti i ne tovariti mu prevelik teret", poručuje se u zaključnoj izjavi.

"Uz rast na razini ili blizu razine trenutnog potencijalnog rasta, prekomjeran kratkoročni fiskalni poticaj uzrokovao bi rizik za destabilizaciju gospodarstva. Trenutno je potrebno usredotočiti se na stvaranja rasta reformama i srednjoročnim ulaganjima", ističu iz MMF-a.

Stoga podržavaju odluku hrvatskih vlasti da ne smanji opću stopu PDV-a s 25 na 24 posto, imajući u vidu i nedavne zahtjeve za povećanjem plaća.

Preporučuje i da se u ovoj fazi ne smanjuju ni bilo koji drugi porezi jer bi se time mogli ponovno stvoriti proračunski manjkovi i umanjiti učinak smanjenja i nadalje povišenog javnog duga.

Iz istog razloga snažno se zalažu za suzdržanost u vezi s bilo kakvim daljnjim zahtjevima povezanim s plaćama, sve dok se ne izrade temeljito analitički ispitani platni razredi i koeficijenti u javnom sektoru. "U tom bi se novom sustavu trebala nagrađivati izvrsnost i produktivnost u javnom sektoru te optimizirati broj zaposlenih", poručuju iz MMF-a.

Iako trenutno nema mnogo razloga za zabrinutost, napominju da tržišta stambenih nekretnina treba neprekidno i pomno pratiti radi zaštite od prevelike zaduženosti stanovništva, koja bi posebno ugrozila kućanstva s niskim i srednjim prihodima.

Kažu i da je bankovni sustav u cjelini i nadalje je profitabilan, likvidan i dobro kapitaliziran. Međutim, sadašnje okružje niskih kamatnih stopa te i dalje prisutna neizvjesnost povezana s naslijeđem stambenih kredita u švicarskim francima mogli bi stvoriti nove izazove.

Ocjenjuju i da su nedavne HNB-ove preporuke bankama o pažljivijem postupanju pri odobravanju dugoročnijih neosiguranih potrošačkih kredita polučile željene učinke, a dođe li do prelaska na druge oblike kreditiranja stanovništva trebalo bi dobro razmotriti slične nadzorne reakcije.

Nužne snažne reforme javnog sektora

Kada je riječ o nužnim reformama za povećanje rasta, iz MMF-a prije svega kažu da Hrvatska u predstojećem desetljeću treba težiti ka dovoljno izazovnim gospodarskim ciljevima da bi bila važan partner EU-a, dok je u suprotnom veća vjerojatnost da se postojeći gospodarski jaz između Hrvatske i ostatka Europe poveća, umjesto da se smanji.

"Ako bi, primjerice, Hrvatska do 2030. željela premostiti razliku od 15 postotnih bodova, koliko trenutačno iznosi prosječna razlika u dohotku po stanovniku u odnosu na EU, gospodarstvo bi tijekom tog razdoblja trebalo rasti 1,5 postotnih bodova brže od prosjeka EU-a", procjenjuju iz MMF-a.

Kako bi održala takve više relativne stope rasta, osim povećanja ulaganja privatnog sektora, Hrvatska bi trebala povećati i količinu i kvalitetu ulaganja javnog sektora, smatraju.

Pritom napominju da su povećanja javnih ulaganja u skladu s nastavkom smanjenja duga te ne zahtijevaju mjere štednje. Međutim, ipak zahtijevaju snažne reforme javnog sektora i prijenos određenog dijela tekuće potrošnje na kapitalnu potrošnju.

Iz MMF-a kao ključne reforme za stvaranje potrebnih resursa za dodatna javna ulaganja apostrofiraju uspostavu sustava nagrađivanja prema rezultatima rada za plaće u javnom sektoru, razinu zaposlenosti u javnom sektoru koja treba odgovarati potrebama gospodarstva, kao i aktivne politike zapošljavanja s ciljem omogućavanja lakšeg prelaska radnika s odgovarajućim vještinama iz javnog sektora u privatni sektor.

Tu je i daljnja modernizacija upravljanja i poslovanja poduzećima u državnom vlasništvu, kako bi u osnovnim područjima poduprla produktivnost gospodarstva.

Sustav socijalnih davanja treba optimizirati boljim usmjeravanjem davanja najranjivijima i potrebitima, pri čemu iz MMF-a ističu potrebu stalnog poboljšanja sustava informacijskih tehnologija i bolju koordinaciju na svim razinama države.

Kažu i da Vlada treba nastaviti socijalni dijalog kako bi osmislila mjere za ublažavanje učinaka nedavnog posustajanja u mirovinskim reformama. Mladi napuštaju zemlju, a oni koji ostaju imati će sve dulje i produktivnije živote. Ne dođe li do zaokreta u migracijskim tokovima, "poticaji za umirovljenje morati će naposljetku biti usklađeni sa stvarnošću", objašnjavaju iz MMF-a.

Naposljetku, ističu i kako bi se poboljšanjem teritorijalnoga ustroja lokalnih uprava znatno poboljšala njihova sposobnost ulaganja i pružanja ujednačenih javnih usluga visoke kvalitete.

Preraspodjelom oko 4 posto državnih prihoda u pametna ulaganja moguće premostiti jaz

"Upravo su za ove reforme razumijevanje i podrška šire javnosti od velike važnosti. Njima će se omogućiti uštede u tekućoj potrošnji koje se mogu prenamijeniti za kapitalnu potrošnju bez potrebe za povećanjem poreza ili rezanjem opće razine državne potrošnje. Te će prilagodbe, pod uvjetom da ih se pravilno izvrši i provede, hrvatskim građanima donijeti znatne povrate u budućnosti. Ocjenjujemo da bi postupnom i učinkovitom preraspodjelom oko 4 posto ukupnih državnih prihoda u pametna ulaganja bilo moguće stopu rasta hrvatskoga gospodarstva podići dovoljno da se premosti znatan dio jaza u odnosu na EU tijekom idućeg desetljeća", ističu iz MMF-a.

Kada je riječ o područjima u koja Hrvatska treba ulagati kako bi u budućnosti ostvarila viši životni standard, iz MMF-a kažu da glede prometne infrastrukture već postoji dobra cestovna mreža. U tijeku su i ulaganja u pomorske luke, a da bi luke bile u potpunosti produktivne, potrebno je ulagati i u željeznicu, osobito za potrebe prijevoza tereta.

Nadalje, kao visokoprioritetna područja navode i ulaganja u zbrinjavanje krutog otpada i pročišćavanje otpadnih voda.

"Takva ulaganja ni u kom slučaju nisu jednostavna i treba ih provesti oprezno uz visoku kvalitetu i ekonomičnost. Osim toga, treba poboljšati sposobnost procjene i upravljanja javnim ulaganjima na svim razinama države", ističu iz MMF-a, koji je na zahtjev Hrvatske spreman pružiti tehničku pomoć u tim područjima.

Hrvatska, nastavljaju, treba unaprijediti i tehnološku infrastrukturu, a za uspostavu opće strategije i odgovornosti za digitalizaciju zemlje bilo bi korisno imati jedinstveno neovisno tijelo s dugoročnom perspektivom.

Pritom, kažu da je povezanost glede postojećih fiksnih širokopojasnih i mobilnih tehnologija dobra, no kada je riječ o najnaprednijoj brzoj i ultra brzoj digitalnoj tehnologiji, tu Hrvatska znatno zaostaje za naprednim usporedivim europskim zemljama i mnogim drugim novim državama članicama.

Hrvatska je ostvarila određeni napredak u dostupnosti digitalnih javnih usluga za građane. Potrebno je unaprijediti dostupnost i uporabu digitalnih usluga za poduzeća, ističu članovi Misije MMF-a, koji kao dobrodošao napredak navode nedavno pokrenutu inicijativu

"START", kojom se omogućuje jednostavno elektroničko pokretanje poslovanja poduzeća.

Iz MMF-a kažu i da unapređenje i povećanje dostupnosti najnovijih tehnologija neće dati rezultate bez prilagodbe vještina stanovništva za njihovu kvalitetnu uporabu.

Kao dobru priliku za integraciju Hrvatske u iduću generaciju europskih lanaca vrijednosti navode trend premještanja proizvodnje u geografski bliske zemlje s nižim troškovima proizvodnje, što je omogućeno tehnološkim poboljšanjima i kapitalno intenzivnijim tvornicama.

Hrvatska treba proizvesti još veću bazu kadrova s visokom stručnom spremom u tim područjima od one koja postoji u većim zemljama da bi se uspješno pozicionirala kao centar za ta područja, preporučuje MMF.

Zamjećuju također kako, unatoč tome što ima jedan od najnižih omjera broja učenika u odnosu na broj nastavnika u Europi, Hrvatska stagnira u pogledu vještina iz prirodoslovlja, matematike i rješavanja problema prema većini uspostavljenih mjerila na razinama osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. "Stoga problem nije nužno u razini rashoda za obrazovanje ili u broju nastavnika, već u tome ostvaruju li se tim razinama rashoda prijeko potrebni rezultati", ističu iz MMF-a.

Ocjenjuju i da strukovno i tehničko osposobljavanje osoba sa završenom osnovnom školom kroz programe naukovanja predstavljaju dobar korak prema povećanju učinkovitosti sekundarnog obrazovanja.

"Hrvatska produbljuje svoju integraciju u Europu u vrijeme kada se i tehnologija razvija velikom brzinom. Važno je u obzir uzimati buduće vrijedne prilike i velike izazove, uz dugoročnu viziju", navodi se u zaključku izjave Misije MMF-a.

Pritom spominju i postupak pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), koji se trenutno provodi i "priprema je za uvođenje eura u primjerenom trenutku".

"Tim će se promjenama olakšati neke od trenutačnih gospodarskih i financijskih poteškoća koje samo članstvo u EU-u ne može ukloniti. No dugoročna budućnost zemlje u velikoj mjeri i dalje leži u njoj samoj. Na hrvatskom je stanovništvu da zemlju učini dinamičnijom danas radi bolje budućnosti sutra", zaključuju iz MMF-a.

Seshadri: Za reforme uz znanje potrebna i hrabrost

Šef misije MMF-a u Hrvatskoj Srikant Seshadri u izjavi Hini kaže da je, u kontekstu potrebe da građani i javnost razumiju i podupiru predložene reforme, važno i znati zašto ih se zahtjeva i zašto su one važne.

To često zna predstavljati problem, napominje Seshadri, pa su se tako za razliku od prethodnih izvješća u ovom usredotočili na to što bi oslobađanje resursa, generirano predloženim reformama, trebalo donijeti.

"Predložene mjere za Hrvatsku ne zahtijevaju niti mjere štednje, ni povećanje poreza ili smanjenje razine državne potrošnje već tek blago pomicanje fokusa s potrošnje na produktivna ulaganja, koja će dovesti do potrebnog rasta u budućnosti, a kako bi se ulovio priključak s ostatkom EU-a", poručuje Seshadri, koji između ostalog ističe i potrebu poticanja transfera zaposlenika s odgovarajućim vještinama iz javnog u privatni sektor.

Kaže da je za reforme uz znanje potrebna i hrabrost, a nada da će zaključnom izjavom u javnu debatu uspjeti uvesti ove teme. Ne treba biti genij da se shvati da rast temeljen na potrošnji, uz istovremeno starenje stanovništva, ne može trajati vječno, zaključuje.

Izvor: N1


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij