hren
 

OTKRIO EUROSTAT 
Prema istraživanju Eurostata, prosječni građanin Hrvatske troši 36 posto manje od prosječnog Europljanina, a na to utječu niski BDP i plaće te loše stanje na tržištu rada

Kupovna moć u Njemačkoj je gotovo dvostruko veća nego u Hrvatskoj, a naši susjedi Slovenci mogu si priuštiti otprilike četvrtinu proizvoda više od Hrvata, pokazuju najnoviji podaci Eurostata o stvarnoj individualnoj potrošnji u članicama Europske unije te kandidatima i članicama EFTA-e u 2018.

Prema tom istraživanju, najveću stvarnu potrošnju, koja eliminira razlike u cijenama između zemalja, ima Luksemburg i to za čak 34 posto višu od prosjeka EU. Druga na listi je Njemačka, u kojoj građani potroše u prosjeku 20 posto više od europskog prosjeka. Austrijanci “šišaju” EU za 17 posto.

Bolji od većine susjedstva, ali ne i od Turske

S druge su strane liste, na dnu, Hrvatska, Mađarska i Bugarska. Iako posljednjih godina raste, stvarna potrošnja u Hrvatskoj je čak 36 posto ispod europskog prosjeka. Ništa bolji ili lošiji nisu ni Mađari, dok Bugari kupuju 44 posto manje od prosjeka EU. Kupovna moć je čak i u Rumunjskoj bolja, pa tako njihovi građani kupuju za 29 posto ispod prosjeka kupovine građana cijele EU.

No, ako se pogledaju sadašnji i potencijalni kandidati za članstvo u EU, Hrvatska stoji bolje, iako je od nas bolja čak i Turska. Za utjehu, kupovna moć prosječnog građanina hrvatske je za četvrtinu veća od kupovne moći prosječnog stanovnika Srbije.

“Danas i Turci imaju viši standard od Hrvata, dok nam je razina životnog standarda u Grčkoj postala samo nedosanjani san. Članice EU u koje se naši ljudi iseljavaju, poput Njemačke i Austrije, imaju dvostruko veći životni standard”, rekao je za Novac.hr Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Nekvalitetna radna mjesta

Kao glavni problem ističe premali bruto domaći proizvod po stanovniku, koji je lani, prema Eurostatu, iznosio samo 63 posto prosjeka EU, što je drugo najniži BDP u EU. Osim toga, problemi koji utječu na stvarnu potrošnju i kupovnu moć su i mali broj zaposlenih te njihova niska produktivnost.

“U Hrvatskoj jednostavno premalo ljudi radi, a nemamo ni dovoljno kvalitetnih radnih mjesta, posebno onih vezanih uz nove tehnologije. Jedno je raditi u turizmu, a drugo u automobilskoj industriji”, smatra Lovrinčević.

Lošu potrošačku sliku zaokružuju i plaće koje su niže od onih u razvijenim europskim zemljama, dok su cijene proizvoda već dosegle, pa i prestigle razinu cijena iz tih zemalja.

Izvor: Net.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij