hren
 

Popis stanovništva u Hrvatskoj koji će se provesti od 1. travnja do 7. svibnja 2021. bit će prvi koji će se provoditi i samopopisivanjem kroz elektronički sustav e-Građani, a građane koji se tako ne popišu posjetit će popisivači, predviđeno je nacrtom prijedlogom zakona o popisu stanovništva 2021. koji je u javnoj raspravi.

Državni zavod za statistiku (DZS) je taj zakonski prijedlog u e-Savjetovanju objavio 31. listopada, a javna rasprava o njemu traje do 1. prosinca. 

Nacrtom je predviđeno da će se popis stanovništva 2021. provoditi na dva načina - prvi je samostalno popisivanje osoba uz korištenje popisnog upitnika u elektroničkom obliku koji će biti dostupan kroz sustav e-Građani, a drugi je putem popisivača koji će popis provesti putem osobnog intervjua i pomoću elektroničkih uređaja. 

Prva faza popisa putem samopopisivanja kroz elektronički sustav e-Građani provodit će se od 1. do 10. travnja 2021. godine. 

Nakon te faze će uslijediti stanka od pet dana u kojoj će DZS pripremiti prikupljene podatke iz prve faze za kontrolu u drugoj fazi koja će trajati od 16. travnja do 7. svibnja 2021. godine. 

U drugoj će fazi popisivači na terenu popisivati sve popisne jedinice koje nisu popisane u prvoj fazi, i to putem osobnog intervjua sa stanovništvom s pomoću elektroničkih uređaja. U toj će se drugoj fazi ujedno obaviti kontrola i ispravak pogrešaka nastalih prilikom prikupljanja podataka u prvoj fazi popisa, predviđa zakonsko rješenje koje je u javnoj raspravi. 

Zakonski tekst omogućuje da se iznimno, ako se ustanovi da do 7. svibnja 2021. nisu popisane sve popisne jedinice, razdoblje popisivanja produži do 21. svibnja 2021. a o čemu će odluku donijeti ravnatelj/ica statističkog zavoda. 

Ravnateljica DZS-a Lidija Brković je početkom rujna ove godine u intervjuu Jutarnjem listu izjavila kako će popis 2021. "vjerojatno biti posljednji popis kolokvijalno rečeno 'na terenu'".  

"U RH, kao i u većini europskih zemalja, popis se provodi svakih 10 godina. No, smjernice i preporuke Eurostata idu u tom smjeru da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini", izjavila je tada Brković.

Nakon popisa 2021. bi se, naime, svake godine ažurirao broj stanovništva i struktura kućanstava putem administrativnih registara stanovništva te zgrada, kuća i stanova.

Inače, popis stanovništva 2021. bit će ukupno 17 popis u Hrvatskoj (od 1857. godine), a četvrti od samostalnosti.

"Cilj je popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima kao i o obilježjima kućanstava i stanova. Rezultati popisa, osim za analizu stanja, koriste se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave", napominje se u obrazloženju predloženog zakona.

Prvi rezultati 60 dana od popisa

Zakonski tekst precizira i da bi prve rezultate popisa stanovništva DZS trebao objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu. Konačne će rezultate statističari objavljivati u skladu s programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka. 

Popis stanovništva obuhvatit će stanovništvo, kućanstva i stanove, pri čemu zakonski prijedlog detaljnije precizira podatke koji će se prikupljati. 

Popis će se provoditi prema stanju na dan 31. ožujka 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom popisa. 

Popisni upitnik ispunjavat će se na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom, a pripadnicima nacionalnih manjina omogućava se pravo uvida u ogledni primjerak popisnog upitnika na jeziku i pismu nacionalne manjine kojoj pripadaju, predviđa se zakonom.

Također se, u skladu s načelom statističke povjerljivosti, regulira da su podaci koji se prikupljaju u popisu povjerljivi i službena su tajna.

Zakonskim su odredbama definirani i sudionici na terenu koji će neposredno provoditi organizaciju i prikupljanje podataka, od popisivača, kontrolora, instruktora, koordinatora i njihovih zamjenika, do članova županijskih popisnih povjerenstava i popisnog povjerenstva Grada Zagreba i drugih. 

Sudionici popisa imat će pravo na naknadu za svoj rad, a mjerila za utvrđivanje naknade popisivačima i kontrolorima odredit će glavni ravnatelj DZS-a. 

Za ostale sudionike zakon je utvrdio neto iznos jednokratnih naknada - za članove županijskih i popisnog povjerenstva Grada Zagreba i povjerenstava ispostava 5.000 kuna, za voditelje popisnih centara 4.000 kuna te za instruktore koji nisu zaposlenici DZS-a 8.000 kuna.

Po podacima iz zakonskog obrazloženja, popis stanovništva koštat će nešto manje od 180 milijuna kuna. 

Naime, za financiranje poslova vezanih uz popis koje obavlja DZS trebat će osigurati 163,2 milijuna kuna, a taj će se novac osigurati u državnom proračunu u razdoblju od 2018. do 2021. od čega će se najveći dio (108,5 milijuna kuna) osigurati u proračunu za 2021. godinu. 

U državnim proračunima za 2020. i 2021. godinu osigurat će se i 14,25 milijuna kuna za financiranje poslova vezanih uz popis koje će obavljati Državna geodetska uprava. Naime, popis će se provesti na temelju službenih podataka Registra prostornih jedinica koji vodi i održava ta uprava. 

Uz Državnu geodetsku upravu, u popisu će sudjelovati i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (koje će provoditi popis hrvatskih državljana na radu u diplomatskim i drugim predstavništvima RH te međunarodnim organizacijama, kao i članove njihovih obitelji koji su u inozemstvu), Ministarstvo unutarnjih poslova (popis osoba koje stanuju u policijskim postajama i ostalim objektima MUP-a i polaznici obrazovnih ustanova smještenih u objektima MUP-a), Ministarstvo obrane (osobe na dobrovoljnom služenju vojnog roka, djelatnih vojnih osoba, polaznika vojnih škola i pripadnika oružanih snaga RH u međunarodnim mirovnim misijama) te Ministarstvo pravosuđa (popis osoba na izdržavanju kazne zatvora). 

Izvor: Poslovni.hr

 


KOMENTARI: