hren
 

NISMO BAŠ ATRAKTIVNI
U 2018. godini u Europskoj uniji (EU) izdano je oko 3,2 milijuna prvih dozvola boravka građanima izvan Europske unije. Hrvatska je lani zabilježila veliku ekspanziju u izdavanju boravišnih dozvola, a daleko najviše useljenika došlo je zbog zapošljavanja

Broj legalnih useljenika u Europsku uniju lani je blago porastao (0,4 posto) u usporedbi s 2017. godinom, nastavljajući pozitivan trend iz prethodnih godina, pokazuju svježi podaci Eurostata.

Premda je uvriježeno mišljenje da useljenici najviše dolaze zbog potrage za poslom na prvom mjestu su obiteljski razlozi zbog kojih je izdano gotovo 28 posto svih novih dozvola. Na drugom mjestu je potraga za poslom (27 posto), a slijedi obrazovanje (20 posto) te ostali razlozi, uključujući međunarodnu zaštitu (azil), koji su činili 24 posto izdanih dozvola.

Povećanje ukupnog broja prvih dozvola boravka u 2018. u odnosu na 2017. najvećim je dijelom posljedica većeg broja izdanih dozvola zbog obrazovanja (povećanih za 110.000 ili 21 posto) i obiteljskih razloga (83.000 ili 10 posto).

Zanimljivo je da se u isto vrijeme broj prvih radnih dozvola smanjio za 124.000 ili 12 posto, unatoč velikom nedostatku radne snage u zemljama zapadne Europe.

Najviše useljenika primila je Poljska, koja je lani izdala ukupno 635 tisuća boravišnih dozvola, a slijede Njemačka (544 tisuće), Velika Britanija (451 tisuća) i Francuska (265 tisuća).

Kada se uzme u obzir broj stanovnika pojedine države članice, najviše dozvola izdale su Malta (35 dozvola na tisuću stanovnika), Cipar (24), Poljska (17) i Slovenija (14) dok je prosjek EU 6 dozvola na tisuću stanovnika.


Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Hrvatska se nalazi u grupi zemalja ne osobito atraktivnih za useljavanje. Doduše, u posljednjih nekoliko godina zabilježen je značajni rast broja izdanih dozvola pa smo lani dostigli prosjek Europske unije s nešto više od šest izdanih dozvola na tisuću stanovnika.

Pritom je velika većina (90 posto) doseljenika došla zbog zaposlenja po čemu smo u samom vrhu europskih zemalja. S druge strane, doseljenici izrazito rijetko biraju Hrvatsku kao odredište za obrazovanje o čemu svjedoči samo 495 posto izdanih dozvola za tu namjenu. Za usporedbu, Irska, država s malo više stanovnika od Hrvatske, privuče više od 30.000 stranaca na školovanje.

Inače, među europskim zemljama koje primaju najviše useljenika, u Poljsku pristiže najviše stranih radnika. Od ukupno izdanih dozvola čak 328.000 izdano je radi zapošljavanja što predstavlja 37 posto svih dozvola izdanih u Europskoj uniji za tu namjenu u 2018. godini.

S druge strane, Velika Britanija privlači najviše mladih koji dolaze na školovanje (190 tisuća dozvola), a u Njemačku, Španjolsku i Italiju doseljava se najviše stranaca zbog obiteljskih razloga.

Kada je riječ o zemljama izu kojih pristižu useljenici, najveći broj boravišnih dozvola (527 tisuća korisnika) izdan je građanima Ukrajine, koji većinom doseljavaju u Poljsku. Slijede Kinezi (206 tisuća) i Indijci (197 tisuća), kojima je glavno odredište Velika Britanija, a zatim Sirijci (174 tisuće) koji uglavnom dolaze u Njemačku.

Pritom se Ukrajinci najviše doseljavaju zbog zapošljavanja, Kinezi zbog obrazovanja, a Sirijci radi međunarodne zaštite.

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: