hren
 

Poljoprivredna politika ide u smjeru smanjenja uporabe pesticida, integrirane zaštite i poticaja ekološke proizvodnje. Kad je god moguće, pesticide ne treba koristiti, ali kad se mora - nije opasno. Svi pesticidi koji su bili štetni, kancerogeni ili su imali bilo kakav štetan učinak na ljude i okoliš su zabranjeni, rekla je dr.sc. Iva Pavlinić Prokurica.

Mnoge zanimljive teme bile su obrađene na 3. hrvatskoj konferenciji o procjeni rizika porijeklom iz hrane, nedavno održanoj na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti.

O među poljoprivrednicima uvijek aktualnoj temi - pesticidima govorila je dr.sc. Iva Pavlinić-Prokurica iz Centra za zaštitu bilja, HAPIH-a. Izlaganjem pod nazivom "Ostaci pesticida u hrani - opasnosti i rizici" podsjetila je na što se odnosi pojam ostatka pesticida, kako ga smanjiti te koliko je uporaba pesticida uopće pogubna.

Važno je pridržavati se uputa o primjeni pesticida

"Pojam ostataka pesticida odnosi se na ostatke na proizvodima biljnog ili životinjskog podrijetla te u hrani za životinje koji su nastali kao posljedica uporabe sredstava za zaštitu bilja, biocida ili sredstava koji se rabe u veterinarskoj medicini. Razina tih ostataka ovisi o količini sredstava za zaštitu kojim se bilje tretira, vremenskom razdoblju koje je prošlo od zadnjeg tretiranja neke kulture pa do berbe proizvoda, broju primjena, fizikalno - kemijskim svojstvima i poljoprivrednoj kulturi na kojoj se sredstvo primjenjuje. Da bi se potrošači zaštitili od prekomjernog izlaganja ostacima, uspostavljaju se maksimalno dopuštene koncentracije ostataka kao sigurnosna granica. Prekoračenje njihove vrijednosti ne znači nužno i ugrožavanje ljudskog zdravlja", rekla je Pavlinić-Prokurica.

Aktivne tvari pesticida kojima su dokazani bilo kakvi toksični ili štetni učinci na zdravlje ljudi, životinja ili okoliš nisu na listi odobrenih a.t. za područje EU. Proces evaluacije se kontinuirano provodi i svako novo, eventualno saznanje bilo kakvog negativnog učinka, utemeljeno na provedenim studijama, pokreće pitanje korekcije doze ili čak zabrane aktivnih tvari. Generalno, ako je aktivna tvar pesticida na listi odobrenih, što je glavni preduvjet za registraciju i stavljanje na tržište, te se sredstvo koristi u skladu s uputom za primjenu, štetnih učinaka i prekoračenja MDK vrijednosti pravilu ne bi trebalo biti, istaknula je Pavlinić-Prokurica.

Dodala je da postoje dva načina izloženosti ostacima: akutna i kronična te da svaka izloženost ne znači nužno trovanje. Prilikom procjene izloženosti, uzimaju se u obzir i podaci o konzumiranju određene vrste hrane uzimajući u obzir prehrambene navike određene populacije. Naglasila je da se razina ostataka obično smanjuje obradom i konzerviranjem hrane, ali može se i povećati. Kako bi se potrošači maksimalno zaštitili te na tržištu imali zdravstveno ispravnu hranu, potrebno je provoditi redovitu kontrolu ostataka pesticida u hrani te educirati sve sudionike u lancu "od polja do stola".

Svi pesticidi štetni za zdravlje su zabranjeni

Ipak, nema mjesta panici i pretjeranoj zabrinutosti kada je riječ o uporabi pesticida. Važno je pridržavati se pravila.

"Uvijek naglašavam da pesticide ne trebamo uvijek promatrati u negativnom kontekstu. Nisu opasni ako se koriste u skladu s uputama budući da je njihova registracija vrlo strogo kontrolirana. Provode se stroga i opsežna istraživanja pa kad se znanstveno utemelje sve činjenice zaključak je da ako se koriste kako je navedeno i dopušteno, pesticidi neće imati štetan učinak na zdravlje ljudi, nećemo imati ostatke veće od dopuštenih i neće biti problema. No najveći su problemi u svijesti ljudi. Treba imati na umu da se ne smije koristiti pesticid koji nije dozvoljen na određenoj kulturi ili uzimati veća doza ili veći broj primjena. Poljoprivredna politika ide u smjeru smanjenja uporabe pesticida, integrirane zaštite i poticaja ekološke proizvodnje.", zaključila je Iva Pavlinić Prokurica.

Sigurnost uz restriktivno zakonodavstvo o genetski modificiranim organizmima

Genetski modificirano bilje uvijek je aktualna tema, a o tome je govorila dr.sc. Renata Hanzer iz Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a. Izlaganjem pod nazivom "Kontrola i praćenje genetski modificiranih organizama na tržištu RH" odgovorila je na mnoga pitanja. Tako je, između ostalog, naglasila da se pojavom prvih komercijaliziranih genetski modificiranih biljaka 90-ih godina prošlog stoljeća te usvajanjem jedinstvenog zakonodavnog okvira na području EU-a javila potreba za standardiziranim pristupom u kontroli i praćenju proizvoda dobivenih tehnikama genske rekombinacije DNA.

"Zakonodavstvo je vrlo složeno i zasnovano na procjenama rizika te složenom postupku autorizacije pojedine modifikacije. Uz takvo zakonodavstvo sve veći broj GMO usjeva predstavlja izazov kontrole i praćenja putem politika i laboratorijskih analiza. U skladu s nacionalnim propisima, Republika Hrvatska koristi sve raspoložive mehanizme za očuvanje svoje poljoprivredne i prehrambene proizvodnje bez genetski modificiranih organizama. Pored restriktivnog zakonodavstva, važni mehanizmi su nacionalni monitorinzi koje provode nadležne inspekcije te Ministarstvo poljoprivrede s HAPIH-om", rekla je Renata Hanzer i napomenula da takav pristup omogućuje sagledavanje stvarnog stanja hrvatskog tržišta i poljoprivredne proizvodnje za koju se očekuje da je u potpunosti bez genetski modificiranih organizama. 

Foto: HAPIH
Izvor: agroklub.com


KOMENTARI: