hren
 

Polovica građana rođenih u BiH u njoj više ne živi, a poznate su i prve procjene - koliko zbog toga država gubi novca.

Visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, piše portal BUKA.

Najnoviji izvještaj Svjetske banke, “Migracije i odljev mozgova u Europi i centralnoj Aziji” pokazuje da polovica građana rođenih u Bosni i Hercegovini u njoj više ne živi, odnosno da ju je napustilo gotovo polovica stanovništva, 49,5 posto.

Od europskih zemalja iza BiH je Albanija sa 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom mjestu – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.

Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto), kao i Crnu Goru.

U izvještaju, između ostalog, stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH.

Koliko je BiH izgubila odlaskom ljudi, u financijskom smislu, koliko je koštalo ulaganje u svakog tog čovjeka, njegovo školovanje...pokušao je saznati Sarajlija Adnan Fehratbegović, te je ova pitanja putem parlamentarca Saše Magazinovića poslao u Parlament BiH, ali odgovor nikada nisu dobili.

Obzirom da je Adnan magistar elektrotehnike koji se svakodnevno bavi analizom velikih količina podataka, naročito financijskih, odlučio je sam izračunati o kolikom gubitku je riječ na osnovu dostupnih statističkih podataka, ali i istraživanja rađenih u regiji. Tako je izračunao da cijena podizanja i školovanja čovjeka sa srednjoškolskim obrazovanjem košta minimalno 100 tisuća KM (konvertibilne marke).

„Treba imati u vidu da “cijena koštanja pojedinca” ovisi o mnogo faktora i da se u nju trebaju uračunati sveukupni troškovi života, koji su u našem slučaju za 4-članu porodicu skoro 2000 KM mjesečno. Naravno da veliki dio stanovništva nema tolika primanja, no sa druge strane, tu su doznake dijaspore od nekoliko milijardi godišnje, koje sasvim sigurno pokrivaju dobar dio potreba iz potrošačke košare za one koji nemaju dostatna primanja. Pored ovoga, tu su svakako troškovi raznoraznih edukacija, putovanja/izleta, džeparca, mobitela itd. Sve u svemu, da bi se “podigao” srednjoškolac, a što je uzrast od nekih 18-19 godina, porodica, a samim tim i društvo – globalno gledajući treba izdvojiti dodatnih barem 50-tak tisuća KM.  Što znači da cijena podizanja i školovanja čovjeka sa srednjoškolskim obrazovanjem košta minimalno 100 tisuća KM.“, objašnjava za BUKU Adnan, dodavši kako je 75.000 ljudi (tri četvrtine od 100.000 koliko ih je otišlo za posljednjih pet godina) za koje možemo reći da su otišli s ovih prostora sa srednjom šlolom, BiH izgubila najmanje 7.5 milijardi maraka.

Kao ni za srednjoškolce, nikada nisu rađena ni istraživanja koliko BiH gubi odlaskom završenih diplomaca, no Adnan je zaključio da za dodatnih 5-6 godina školovanja i podizanja mlade osobe, društvo u cjelini plaća dodatnih 100-tinjak tisuća KM. Što znači da je BiH za pet godina na iseljavanju visokoobrazovanih 25.000 ljudi izgubila minimalno pet milijardi maraka, milijardu godišnje.

Minimalno, jer u financijskom i svakom drugom smislu kao društvo još više trpi odlaskom stručnjaka s višegodišnjim iskustvom, a nepoznanica je koliki je njihov broj u ovih 25.000.  Odlazak takvih pojedinaca je daleko pogubniji, jer osim školovanja, oni su stekli specifična znanja i oni vrijede višestruko više. 

Kao primjer Adnan navodi istraživanje koje je radio Portal Paylab s fokusom na ICT stručnjake, a u istraživanje je bila uključena i Bosna i Hercegovina, odnosno Kolektiv – Posao.ba.

U studiji se navodi da odlazak jednog senior software developera iz BiH prouzroči direktnu i indirektnu štetu od 4 milijuna KM, dok je gubitak uzrokovan odlaskom stručnog IT kadra u posljednjih 12 mjeseci, procijenjen na više od 300 milijuna KM. Podaci se odnose na 2107. godinu.

I ovo sve naprijed rečeno je samo direktna šteta, ona indirektna je nemjerljivo veća, jer ljudi koji odlaze iz BiH ne stvaraju porodice, tamo ne plaćaju porez, ne doprinose znanjem, stručnošću ili inovacijama svojoj zemlji  nego nekim drugim državama, dok BiH dodatno siromaši u u svakom smislu.

Slikovito rečeno, zaključuje sugovornik Buke, to je kao da igrači prelaze iz kluba u klub bez odštete. I dok je strana koja je ulagala u stručnjaka u gubitku, ona druga je u dobitku, jer radna snaga u novom okruženju kreira nove vrijednosti, obogaćujući to društvo.

Izvor: poslovni.hr


KOMENTARI: