hren
 

MIGRACIJE SU REALNOST
Turska ofenziva na sjever Sirije izazvala je novi val raseljavanja stanovništva. Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), raseljeno je više od 176 tisuća ljudi, uključujući 80 tisuća djece, te je oštećena ključna infrastruktura. Isto tako, Turska je udomila najveći broj sirijskih izbjeglica od izbijanja rata u toj zemlji koji traje već osmu godinu. Procjene su da u Turskoj živi 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica koje predstavljaju sve veći gospodarski i društveni teret. Mnogi u Europi zato strahuju od izbijanja novog izbjegličkog vala

Robert Mikac, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZ), koji se u svom radu bavi i problematikom migracija, smatra da, bez obzira na situaciju i pitanja hoće li ga biti ili neće, moramo biti spremni na mogućnost da novi izbjeglički val dođe do naših granica, a ne da nas situacija iznenadi kada se i ako dogodi.

Primarni cilj turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana je odmaknuti kurdske paravojne jedinice 30 kilometara od granice, što mu za sada dobro ide, a potom bi u taj pojas vratio milijun do dva milijuna izbjeglica.

Aktivistica Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious? kaže da međunarodni zakoni zabranjuju povratak izbjeglica u zemlje u kojima bi mogli biti proganjani ili su im ondje ugroženi životi. No to ne znači da se takvo nešto neće dogoditi, a u ratu u Siriji vidjeli smo svašta za što smo vjerovali da se neće dogoditi. Ako bi bili prisiljavani vratiti se u zonu u kojoj ne žele živjeti, vjerojatno bi većina njih odlučila pokušati se domoći Europe. Amnesty International je optužio Tursku da prisilno želi vratiti izbjeglice u Siriju.

Operacije turskog predsjednika na sjeveru Sirije izazvale su val međunarodnih kritika. U Hrvatskoj su se tako na istoj strani našli Radnička fronta, koja je prosvjedovala ispred turske ambasade u Zagrebu protiv agresije na Kurde, i eurozastupnica Željana Zovko, iz redova HDZ-a BiH, a koja smatra da bi turski predsjednik trebao odgovarati pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Europska unija je nakon velike izbjegličke krize 2015. godine dogovorila s Erdoganom da će financijski pomoći skrbiti za sirijske izbjeglice u Turskoj. No akcija u sjevernoj Siriji zakomplicirala je situaciju. Prije koji dan njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas otvoreno je poručio kako se ne slaže s time da se izbjegli od sirijskog građanskog rata koji su boravili u Turskoj šalju u sigurnosnu zonu na sjeveroistoku Sirije, moguće protiv njihove volje. Ta se pitanja moraju raspraviti s Turskom, i u vezi sa sporazumom o izbjeglicama, 'jer nećemo plaćati za stvari za koje vjerujemo da nisu legitimne ili legalne', rekao je njemački ministar.

Erdogan na kritike odgovora prijetnjom da će izbjeglicama otvoriti vrata u pravcu Europe.

'Situacija je iznimno kompleksna i nezahvalno je davati bilo kakva previđanja toga kako će se razvijati i hoće li novi migrantski val zapljusnuti Europu', kaže nam Mikac, stručnjak za pitanja migracija. On smatra da ono što svi moramo raditi je izgrađivati politiku spremnosti, analitičnosti i predviđanja događaja te kreiranja različitih scenarija jer živimo u vremenu u kojem ništa više nije statično.

'Promjene se mogu događati doslovno u roku od jednog dana. Danas nam se može činiti da migrantskog vala neće biti i onda ga netko tko ima na svom terenu tri milijuna sirijskih izbjeglica može umjetno pokrenuti', objašnjava stručnjak, dodajući da su to događaji okidači na koje ne možemo utjecati i preventivno djelovati s ovih naših prostora.

Zato, kaže, možemo izgrađivati vlastitu pripravnost i ono što, ako dođe do toga, moramo činiti kao društvo, država i pojedinci.

'Da se ne dogodi da, kad krene val, tek onda počnemo razmišljati o problemu. O tome se ne treba raspravljati u zatvorenim kuloarima, već to treba biti javan diskurs. Temu moramo otvarati kao društvo i zapitati se što migracije znače za nas', poručuje profesor sa zagrebačkog FPZ-a.

Ističe da će migracija biti sve više i više.

'Klimatske migracije definitivno su takve. Procjena je Ujedinjenih naroda da će do 2050. godine Afrika udvostručiti svoje stanovništvo. Sada u Africi živi oko milijardu i 250 milijuna ljudi, a još za naših života bit će ih 2,5 milijardi i ne mogu svi živjeti ondje zbog klime, ratova, nasilja i nepovoljnih životnih uvjeta te će nemali broj njih pokušavati pješke doći do Europe', navodi stručnjak.

Pitanje je, kazuje, što nam je činiti, imamo li prave politike, vođe koji mogu prelomiti i odlučiti u kojem ćemo smjeru krenuti.

'Smatram da ovo što radi Višegradska skupina, to što se ograđuju jer ih je strah migracije i promjene, dugoročno ne drži vodu. Ne možete samo podignuti žicu oko cijele države i misliti da će to riješiti problem', kaže Mikac te naglašava da kao čovječanstvo, a ne samo kao mala Hrvatska, moramo naći rješenje jer je ovo dugoročno neodrživo.

Mnoge stvari koje je Zapad stvorio kao problem sada dolaze na naplatu, dometnuo je.

Situacija s migrantima na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, na području Bihaća, već je kritična. Migranti i izbjeglice, njih trenutno oko 6500, žive u nehumanim uvjetima koje je pogoršala objava gradonačelnika Šuhreta Fazlića o prestanku financiranja kampa Vučjak.

Situaciju bi svakako pogoršao i novi izbjeglički val. Tadić, aktivistica udruge Are You Syrious?, napominje da je kretanje ljudi kontinuirano, samo što to mi u Hrvatskoj toliko ne vidimo, osim na granici, kada se dogode slučajevi push backa ili kad migranti nastradaju.

Kretanje je razumljivo jer se situacija u kampovima u Turskoj sve više pogoršava i kad stignu u BiH, koja nema smještajne kapacitete, te ih smjeste u kamp koji je bivše odlagalište otpada, u kojem nema vode i sanitarnih čvorova, naravno da će krenuti dalje jer tko bi htio držati obitelj na takvom mjestu', poručila je Tadić.

Situacija s izbjeglicama i migrantima očito se, s obzirom na manjak političke volje, može samo pogoršati.

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: