hren
 

SITNIČAVOST NA BALKANU
Tko je zapravo Nikola Tesla, koliko je bitno koja ga je majka rodila i što bismo trebali naučiti iz ostavštine genija kojega je tako popularno zvati svojim? Pitali smo to vodeće hrvatske i srbijanske stručnjake, dobro upoznate s njegovim likom i djelom koje nadilazi jeftina politička prepucavanja, toliko omiljena na ovim prostorima

Da se Nikola Tesla rodio na području Austrougarske povijesna je činjenica; da se ponosio srpskim rodom i hrvatskom domovinom za neke je činjenica, za neke politička izmišljotina i laž. No tko je zapravo Nikola Tesla, koliko je bitno koja ga je majka rodila i što bismo trebali naučiti iz Tesline ostavštine pitamo vodeće hrvatske i srbijanske stručnjake, dobro upoznate s njegovim likom i djelom.

Znanstvenici Marin Soljačić i Ivan Đikić: Bolje se fokusirati na fantastične stvari

Nije ni korisno niti produktivno trošiti jako puno energije i vremena na tu konkretnu raspravu; bolje se fokusirati na fantastične stvari koje je Tesla otkrio i napravio, uvjeren je Marin Soljačić, profesor na odsjeku za fiziku na MIT-u, kojega su mediji prozvali 'novim Teslom'.

Da je rasprava o Teslinom podrijetlu bespotrebna smatra i Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik, suosnivač Frankfurtskog instituta za rak te član Leopoldine, njemačke akademije znanosti i Američke akademije znanosti i umjetnosti.

'Tesla je bio svjetski izumitelj i kozmopolit koji je bio ponosan na svoje podrijetlo i zemlju u kojoj je rođen. Danas trebamo više javnih rasprava i članaka o njegovim fenomenalnim otkrićima i njegovom životu. Tako ćemo potaknuti generacije mladih širem svijeta prema suživotu, kreativnosti i istraživanjima. Nikola Tesla treba biti inspiracija mladima i u Hrvatskoj i Srbiji', smatra Đikić.

Fizičar Slobodan Mizdrak: Dosta je tu praznih polja

'Nikola Tesla bio je Austrijanac, rođen u kraljevini Austriji. Njemački je učio u školi i potpisivao se kao podanik austrijskog cara', uvjeren je Slobodan Mizdrak, fizičar, elektroničar i informatičar, član Udruge Nikola Tesla - genij za budućnost te SBRG-a, talijanske grupacije za istraživanje neobičnih fenomena. Mizdrak upozorava na različite verzije o Teslinom podrijetlu te da se sve one održavaju na životu iz političkih razloga. 'Nikola je bio jako čudna osoba. Za sobom nije ostavio nikakav papir, autobiografiju, postoje samo zapisi drugih ljudi koji su na njega gledali svojim očima. Dosta je tu praznih polja.'

Etnolog i antropolog Ivan Čolović: Identiteti su pluralni fenomen

Ivan Čolović, srbijanski etnolog - antropolog i borac za ljudska prava koji se bavi izučavanjem političkih mitova nudi još jednu mogućnost, smatra da je Tesla bio Jugoslaven i da se takvim i sam predstavljao.

'Zaboravlja se da postoji i treće rješenje u politici identiteta. A identiteti su pluralni fenomen. Nije jedan pravi, a ostali su krivi. Ne kažem da Tesla nije Srbin, ili Hrvat, nego kažem da je Tesla bio i Jugoslaven, i Austrijanac, i Amerikanac. Bio je sve to', smatra ovaj vitez francuske Legije časti i počasni doktor Varšavskog sveučilišta.

Inženjer Goran Marjanović: Evilibristika za one koji nemaju pametnijeg posla

Goran Marjanović, veliki poznavatelj Teslinog lika i djela, o čemu vodi i vlastitu internetsku stranicu, kaže kako umnu i verbalnu ekvilibristiku, je li Tesla Srbin, Hrvat, Austrijanac ili Amerikanac ostavlja onima koji nemaju pametnijeg posla. Za njega Tesla je kozmopolit, jedan od najvećih umova 20. stoljeća i najveći intuitivni genij čovječanstva, autor više od 300 patenata i oko 700 izuma, tvorac Uvečavajućeg predajnika (Magnifying Transmitter) i Svjetske radio stanice, kule Wardenclyffe (Tesla Tower), savršenih strojeva ove civilizacije, sofisticiranošću ravni Keopsovoj piramidi.

'Puno je važnije preispitati sve njegove izvorne poruke i tumačenja, uključujući svakako i one najkontroverznije, poput mogućnosti eksploatacije Radijantne energije i njenog bežičnog prijenosa', kaže Marjanović. 'Ostvare li se njegovi nerealizirani projekti, budućnost čovječanstva bila bi puno izvjesnija, lagodnija i ljepša.'

Fizičar Davor Pavuna: Teslu ne treba svojatati na banalan način

Tesla nije ’nacionalni’ heroj, niti hrvatski, ni samo srpski nego beskrajno više: on je uistinu Božji dar cijelom svijetu! Takvih je malo u povijesti: Aristotel, Newton, Bošković, Euler, Einstein, von Neumann, Mozart..., uvjeren je hrvatski fizičar, izumitelj i vizionar Davor Pavuna, predsjednik Zaklade Teslin Svijet, koji smatra da danasnja ‘prostitucija' njegovim imenom u neznanstvenim domenama Tesli bila neprihvatljiva.

Pavuna je uvjeren da Teslu svi imaju pravo slaviti, ali pritom napominje kako je potpuno neprimjereno svojatati ga na banalan način. Njegova su djela nagrade svima i povezuju čovječanstvo i narode, svakako nas ne razdvajaju, kaže Pavuna koji je s istomišljenicima iz Zaklade kupio zemlju u Smiljanu kako bi svjesno i sustavno, znanstveno i tehnološki širio znanje svijetom.

Akademik Karolj Skala: Svatko bi Teslu vukao na svoju stranu

Nacionalističko svojatanje je balkanski sindrom, regionalna bolest koja ima reperkusije na suživot, smatra Karolj Skala, mađarski akademik, znanstveni savjetnik u Institutu Ruđer Bošković i inicijator projekta Sinergija Bošković – Tesla. 'Vrtimo se u krugu jalovih teza. Ljudi koji nemaju dobar uvid u suštinu, u bit stvari, skreću pažnju i politiziraju. A riječ je o čovjeku koji je pokrenuo industrijsku revoluciju, razvoj tehnološkog čovječanstva.'

Skalu žalosti činjenica da oštećeni spomenik Nikole Tesle u Gospiću nije bio vraćen sve ove godine, mada u tom kraju nema značajnije osobe od Tesle. 'Zašto se odgađalo vraćanje tog spomenika? I zašto se u Zagrebu nije podigao spomenik Tesli nego se oteo Ruđeru? Spomenik je posuđen i nikad nije vraćen. Puno toga oko Tesle vrti se naopako', kaže Skala koji apelira da se okanemo nacionalizma i okrenemo činjenicama. 'Regija nema dovoljno kvalitetnih znanstvenika pa se trga oko ono malog što ima. Svatko bi Teslu vukao na svoju stranu pa ga onda trgaju i lome.'


Posljednja vijest

Gospić vraća Kršinićev spomenik Tesli

Kao da je čuo apel akademika Skale, gospićki gradonačelnik Karlo Starčević u srijedu je najavio povratak Teslinog spomenika, rad kipara Frana Kršinića. Brončani kip, odljev rada postavljenog u Beogradu i uz slapove Nijagare, doduše neće biti vraćen na staro mjesto na središnjem gradskom trgu, koji se više ne zove imenom Nikole Tesle. Bit će, najavljeno je, postavljen na novom trgu ispred Kulturno-informativnog centra, a i sam bi trg mogao ponijeti ime velikog znanstvenika. Kršinićev spomenik u Gospiću miniran je i oštećen 16. veljače 1992.


Znanstvenik Velimir Abramović: Trebamo nastaviti rad na moćnoj tehnologiji rezonance

Najvažnije bi bilo da se osnuje zajednički, i hrvatski i srpski internacionalni institut u koji bi se iz beogradskog muzeja premjestila Teslina znanstvena arhiva, a riječ je o oko 38.000 nikad objavljenih rukopisa, znanstvenoj javnosti nedostupnih od 1943., predlaže Velimir Abramović, jedan od najuglednijih svjetskih poznavatelja Teslina djela i života. On podsjeća da u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu među devet stalno zaposlenih nema niti jednog inženjera elektrotehnike.

Kustosi su, osim jednog strojarskog inženjera, potpuno nestručni ljudi. To naravno ni najmanje ne smeta srpskom ministru kulture Vukosavljeviću, koji se prije tog posla bavio nekretninama i s kulturom nije imao nikakav profesionalni dodir, kaže Abramović koji smatra da, želimo li doista nešto učiniti za Teslu, trebamo nastaviti rad na njegovoj moćnoj tehnologiji rezonance i njegovim znanstvenim idejama, koje u mnogo čemu nadilaze suvremeni relativizam i kvantnu mehaniku.

'A što se Teslinog porekla, odnosno podrijetla tiče, podsjećam da živimo u vijeku razvoja genetike i da je analizom mitohondrijskog DNK utvrđeno da cijela Europa potječe od samo deset majki', zaključuje Abramović.

Novinar Slobodan Bubnjević: Tesla može biti najljepša zajednička vrijednost

'Ma kako bilo bizarno što se dva najveća naroda na Zapadnom Balkanu ponekad otimaju o naslijeđe misterioznog i plodnog genija kojeg ostatak planeta mahom doživljava kao američkog znanstvenika, diskusiji o porijeklu Nikole Tesle treba uvijek pristupiti s oprezom', smatra Slobodan Bubnjević, znanstveni novinar i urednik beogradskog portala Nauka kroz priče.

'Nesumnjivo da je Tesla Srbin koji je rođen na teritoriju današnje Hrvatske i emigrirao u SAD. Ali u raspravama o tim podacima vrlo je lako povrijediti osjećaje velikog broja ljudi. Nažalost, to je često i cilj. No, na stranu trenutni sukobi - konceptualno gledano, treba zapravo pohvaliti svaki pokušaj da se identiteti naših država čvršće vežu za baštinu uspješnih znanstvenika i umjetnika iz naših krajeva, pa tako i Tesle. Kad se to čini iskreno, to je svakako bolje nego da identitete gradimo na mračnim idolima i ratovima', kaže Bunjević. 'Dugoročno gledano, Tesla može biti prirodna spona i jedna od naših najljepših zajedničkih vrijednosti.'

Sociologinja Iva Košutić: Pozivanje na iznimne pojedince

Zašto bi uopće itko prisvajao Teslu, ili bilo kojeg znanstvenika, sportaša, umjetnika? Iva Košutić, znanstvena suradnica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, kaže kako je pitanje nacionalnog identiteta, baš kao i pitanje svakog drugog identiteta, zapravo pitanje razlikovanja društvenih grupa.

Pripadnici jedne društvene grupe grade svoj identitet kroz razlikovanje od druge društvene grupe i pritom se često pozivaju na iznimne pojedince koje njihovu grupu ili naciju čine posebnom ili superiornom u odnosu na druge. Iz tog razloga se godinama vode prijepori o pripadnosti Nikole Tesle ili nobelovca Ive Andrića u Hrvatskoj.

Košutić kaže kako prepucavanja oko Teslinog porijekla i pripadnosti ukazuju na to da pozicioniranje Tesle i njegove ostavštine u svakoj od država i između država ovisi o političkim okolnostima. 'Umjesto da bude točka prijepora između vladajućih političkih elita, primjer Teslinog života i ostavštine je mogao biti primjer suradnje i spojnica između dvije zemlje. Naposljetku, Nikola Tesla pripada čovječanstvu.'

Povjesničar Hrvoje Klasić: Nacionalno, etničko i vjersko određenje danas su jedini kriteriji identiteta

Ključni je problem što su danas nacionalno, etničko i vjersko određenje jedini kriterij identiteta, smatra Hrvoje Klasić, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ta se određenja pripisuju ljudima kojima možda uopće nisu bila bitna današnja značenja i norme, ne uzimajući u obzir ni provjerene činjenice ni osobna stajališta pojedinaca.

'Ovdje se identitet još uvijek koristi kao razlikovna differentia specificum, umjesto da se na identitet gleda kao na mogućnost suradnje', smatra Klasić. 'To je li Tesla srpski ili hrvatski ne govori ništa o ovom bezvremenskom znanstveniku i čovjeku, nego o skučenosti onih koji takve rasprave vode.'

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: