hren
 

Redovno proljetno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da je Hrvatska po nečemu i prva u EU. Od svih zemalja članica, građani Hrvatske imaju najmanje povjerenja u svoju Vladu i Sabor.

Kada je riječ o povjerenju u Europsku uniju, 44 posto europskih građana ima povjerenja u EU i u odnosu na jesenski Eurobarometar riječ je o rastu od dva postotna boda.

Povjerenje građana EU u njihove nacionalne vlade i parlamente je u prosjeku deset posto manje u odnosu na razinu povjerenja koje imaju prema Europskoj uniji.

Postotak građana koji nemaju povjerenje u Europsku uniju iznosi 46 posto i za dva je postotna boda manji u odnosu na jesensko istraživanje, dok je nepovjerenje u nacionalne vlade i parlamente poraslo za dva postotna boda na 61 i 60 posto.

Najviše povjerenja u Europsku uniju imaju građani Litve, njih 72 posto, dok najmanje povjerenja imaju građani Italije, njih tek 37 posto.

Eurobarometar je pokazao i da je od posljednjeg istraživanja u jesen povjerenje u Europsku uniju poraslo u 20 zemalja članica, dok je palo u šest zemalja članica. U Hrvatskoj i dalje više ljudi nema povjerenja u Europsku uniju (48 posto) nego što ima (46 posto).

Kada je riječ o (ne)povjerenju u Vladu i Parlament podaci za Hrvatsku su zanimljivi. Čak 84 posto ispitanika nema povjerenja u Vladu i Sabor, u odnosu na njih 13 posto koji imaju. S ovim rezultatom Hrvatska je prva u EU po postotku građana koji nemaju povjerenje u državne institucije.

Dojam o Europskoj uniji

Pozitivan dojam o Europskoj uniji ima 45 posto ispitanika što je porast od dva postotna boda u odnosu na jesensko istraživanje. Kada je riječ o Hrvatskoj, većina ima neutralan dojam o Europskoj uniji, njih 44 posto.

Ujedinjeno Kraljevstvo jedina je zemlja u kojoj od deset ispitanika njih više od tri ima negativan dojam o EU.

Optimizam oko budućnosti Unije

Čak 61 posto ispitanika je optimistično oko budućnosti Europske unije, što je tri postotna boda više u odnosu na jesenski Eurobarometar iz 2018. Ovo je najveći porast ovog indikatora od jeseni 2009. kada je 66 posto ispitanika bilo optimistično oko budućnosti Europske unije. Postotak onih koji pesimistično gledaju na budućnost EU pao je za tri postotna boda i iznosi 34 posto.

Kada je riječ o rezultatima u državama članicama, jedino su u Grčkoj građani više pesimistični (51 posto) nego optimistični (45 posto) o budućnosti Europske unije. Najviše je optimista, njih 85 posto, u Irskoj dok je uz već navedenu Grčku broj pesimista velik u Ujedinjenom Kraljevstvu (47 posto) i Francuskoj (50 posto).

U Hrvatskoj je 67 posto ispitanika optimistično oko budućnosti EU, dok je pesimista 31 posto.

Čuje li se moj glas u EU?

Kada je riječ o utjecaju u Europskoj uniji, 56 posto Europljana vjeruje da se njihov glas u EU čuje i uvažava. U odnosu na jesensko istraživanje i ovdje se bilježi porast od sedam postotnih bodova.

U 20 zemalja članica većina ispitanika vjeruje da se njihov glas u EU čuje, najviše u Švedskoj (86 posto). U osam zemalja većina ispitanika smatra suprotno, a sa 68 posto ispitanika koji ne vjeruju da se njihov glas u EU čuje prednjače Grci.

U Hrvatskoj 59 posto ispitanika vjeruje da se njihov glas u EU čuje u odnosu na 34 posto koji smatraju da se ne čuje.

Kako funkcionira demokracija u EU

Čak 55 posto Europljana zadovoljno je funkcioniranjem demokracije u EU i u odnosu na jesenski Eurobarometar riječ je o porastu od pet postotnih bodova.

Najviše su zadovoljni građani Irske, njih 77 posto. Jedina zemlja u kojoj je većina građana nezadovoljna (60 posto) kako funkcionira demokracija u EU je Grčka.

U Hrvatskoj je 60 posto ispitanika zadovoljno, dok je njih 31 posto nezadovoljno kako funkcionira demokracija u EU.

Osjećate li se kao građani Europske unije?

Većina građana u zemljama članicama osjećaju se kao građani Europske unije. Na EU razini 73 posto ispitanika osjeća se građanima EU, dok se njih 26 posto ne osjeća tako.

Na nacionalnim razinama osjećaj da su građani EU najviše imaju građani Luksemburga, njih 93 posto, dok se građanima EU najmanje osjećaju ispitanici u Bugarskoj, njih 52 posto.

Kada je riječ o građanima Hrvatske, bliži smo Bugarima nego Luksemburžanima. U Hrvatskoj se građanima Europske unije osjeća 64 posto ispitanika, dok se njih 36 posto ne osjeća građanima EU-a.

Pozitivni rezultati Europske unije

Najpozitivnijim rezultatom Europske unije ispitanici vide slobodu kretanja ljudi, roba i usluga, njih 60 posto.

Na drugom mjestu s 54 posto je mir među zemljama članicama, slijedi Erasumus (26 posto), euro (24 posto), na petom mjestu s 23 posto ekonomska moć EU-a, na šestom mjestu politički i diplomatski utjecaj EU-a u svijetu (21 posto).

Što brine građane kada je riječ o Europskoj uniji

Više od trećine Europljana, njih 34 posto, najviše je zabrinuto zbog imigracije. Na drugom je mjestu zabrinutost zbog klimatskih promjena koja muči 22 posto Europljana. U odnosu na jesen 2018. riječ je o porastu od šest postotnih bodova.

Na ljestvici zabrinutosti slijede ekonomska situacija (18 posto), terorizam (18 posto), stanje javnih financija u zemljama članicama (18 posto), okoliš (13 posto), nezaposlenost (12 posto), utjecaj EU u svijetu (12 posto), porast cijena stanovanja i života (10 posto) i kriminal (9 posto). Ispod pet posto ispitanika zabrinuto je zbog opskrbe energijom, mirovina i poreza.

Hrvate muče imigracija, terorizam i stanje javnih financija

Kada je riječ o Hrvatskoj, najviše ispitanika, njih 42 posto, zabrinuto je zbog imigracije, na drugom mjestu na ljestvici zabrinutosti je terorizam (33 posto), slijedi ga s 18 posto stanje javnih financija, dok je 14 posto ispitanika zabrinuto zbog klimatskih promjena, a 13 posto zbog ekonomske situacije.

Što brine građane kada je riječ o njihovim zemljama

Nezaposlenost, rastuće cijene života i stanovanja te zdravstvena i socijalna sigurnost najviše zabrinjava 21 posto ispitanika u zemljama članicama. Slijede okoliš i klimatske promjene koje brinu 20 posto ispitanika, zatim imigracija (17 posto), ekonomska situacija (16 posto), mirovine (14 posto), stanovanje (13 posto), obrazovni sustav (12 posto), kriminal (11 posto), dug države (10 posto), porezi (8 posto) i terorizam (6 posto).

Tri glavna problema za građane Hrvatske su nezaposlenost (33 posto), ekonomska situacija (26 posto) i rastuće cijene života i stanovanja (25 posto).

Velike razlike među zemljama članicama

Gotovo polovica građana EU-a, njih 49 posto, smatra da je situacija njihove nacionalne ekonomije dobra, dok je suprotnog mišljenja njih 47 posto.

Ali ta podjela 49% u odnosu na 47% posto skriva velike razlike među zemljama članicama. Čak 87 postotnih bodova iznosi razlika između Luksemburga, gdje 94 posto ispitanika ekonomsku situaciju svoje zemlje ocjenjuje dobrom, u odnosu na Grčku gdje tek sedam posto građana ekonomsku situaciju opisuje dobrom.

Predzadnji u EU po ocjeni stanja ekonomije

Kada je riječ o stavu građana Hrvatske o ekonomskoj situaciji u zemlji s 20 posto koji je smatraju dobrom i 80 posto koji je smatraju lošom odmah smo iza Grčke i predzadnji u EU. Ipak, u odnosu na jesenski Barometar, četiri posto više građana smatra da je ekonomska situacija bolja.

Stanje ekonomije na europskoj razini

Većina Europljana, njih 49 posto smatra da je ekonomska situaciju na razini Europske unije dobra, dok njih 37 posto smatra da je loša. Kada je riječ o Hrvatskoj, 64 posto ispitanika ekonomsku situaciju na razini EU ocjenjuje dobrom za razliku od 28 posto ispitanika koji je ocjenjuju lošom.

Nema prevladavajuće potpore za uvođenje eura u Hrvatsku

Kada je riječ o zajedničkoj valuti, 76 posto građana u eurozoni i dalje su za euro što je najviša razina potpore od 2004. godine. Na razini cijele Europske unije šest od deset Europljana su za euro. Najveću potporu (88 posto) euro ima u Sloveniji.

Kada je riječ o Hrvatskoj, 42 posto građana je za uvođenje eura, dok je njih 54 posto protiv uvođenja eura, pokazao je proljetni Eurobarometar.

Izvor: hr.n1info.com


KOMENTARI: