hren
 

PO UZORU NA KOSOVSKU NATO BAZU
Rusija želi vojnu bazu u Republici Srpskoj, piše njemački Welt. S obzirom na previranja u regiji, napominju da bi moglo doći do tzv. razmjene teritorija.

''U jugoistočnoj Europi oružje se kupuje kao nikada do sada'', počinje članak Borisa Kálnokya u Weltu.

Rusija je Srbiji isporučila po trideset oklopnih vozila BRDM-2 i moderniziranih tenkova T-72. Kálnoky piše da je to potencijalno opasno: ''Srbija se oslanja na Rusiju, zemlju koja je u Ukrajini pokazala odlučnost da oružanim nasiljem proširi svoju zonu utjecaja".

Isporuka oruža je, navodi, dio općeg naoružavanja u istočnoj i središnjoj Europi. ''Posebno nove članice Europske unije, od Poljske, preko Mađarske do Bugarske, ubrzano moderniziraju svoje zastarjele arsenale iz svjetskih vremena'', piše Kalnoki.

Drastično su povećani vojni proračuni Mađarske i Rumunjske. Također spominje i Hrvatsku te podsjeća da RH želi što prije kupiti američke avione F-16 kako bi zamijenila zastarjele MiG-ove 21.

''S obzirom na to da to predstavlja jačanje NATO-a u regiji, nije iznenađujuće što Rusija parira. Dok NATO u bivšoj Jugoslaviji računa, prije svega, na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, Rusija se koncentrira na Srbiju i Republiku Srpsku, srpski entitet u BiH. Sjedinjene Američke Države na Kosovu imaju jednu od svojih najvećih vojnih baza – Kamp Bondsteel. Rusija želi u Republici Srpskoj napraviti svoju vojnu bazu'', piše u članku.

Navodi da posebno prijeteće zvuči najava Vlade Srbije da će, u slučaju nužde, napasti Kosovo ako ta zemlja stvori vlastitu armiju.

Piše da su Srbi ekonomski slabiji od članica Europske unije iz regije, pa im Moskva gotovo poklanja oružje, po cijeni od 185 milijuna dolara: ''Srbija, osim spomenutih tenkova, dobiva šest borbenih aviona tipa MiG 29, Bjelorusija je dala još osam. Posljednja isporuka bila je u veljači ove godine. Srbija će, kad modernizacija aviona bude gotova, imati najjače zračne snage u regiji''.

Nova utrka u naoružanju je povezana je, navodi, s političkim sukobima. Albanija i Kosovo su dogovorili carinsku uniju i gospodarski e udružuju. U Srbiji o tome govore kao o pokušaju stvaranja ''Velike Albanije''.

Autor navodi da postoji i ideja srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog predsjednika Hashima Tacija o tzv. razmjeni teritorija. ''To bi moglo dovesti do domino efekta, npr. podjele BiH uz pripajanje njezinih srpskih i hrvatskih dijelova matičnim zemljama Srbiji i Hrvatskoj. Ili čak do raspada Makedonije u kojoj živi puno Albanaca''.

Izvor: dnevnik.hr


KOMENTARI: