hren
 

ODJECI
Državna matura projekt je pun rupa, a jedan od problema je i to što nikada nije definirano jesu li to ispiti za završetak srednjoškolskog obrazovanja ili pak ispiti za upis na fakultete, kaže Jane Sclaunich.

Iako će konačni rezultati državne mature biti poznati tek u ponedjeljak, objava prvih neslužbenih podataka nedvojbeno je pokazala da je ovogodišnja generacija maturanata ostvarila dosad najlošije rezultate na ključnim ispitima državne mature, a riječ je o matematici i hrvatskom jeziku. U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje informaciju o krahu maturanata na ispitima jučer nisu željeli potvrditi već su istaknuli da su u javnost izneseni prijevremeni neslužbeni rezultati, a isti se iznose kao konačni službeni rezultati ispita državne mature na ovogodišnjem ljetnome roku.

Hrvatski jezik i matematika

- U tijeku su prigovori na rezultate koji u konačnici mogu utjecati na promjene rezultata, te se Centar ovim putem ograđuje od iznesenih informacija - odgovorili su iz Nacionalnog centra.

Međutim, da su rezultati ključnih ispita loši potvrđuju u samim školama koje još uvijek raspolažu samo podacima za svoje učenike, no i ti nereprezentativni podaci pokazuju da su maturantima hrvatski jezik i matematika stvorili velike probleme. Razlog tome, kaže ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich promjene su ispita iz hrvatskog jezika te nekritičnost maturanata prilikom prijave razine ispita iz matematike.

- Rezultati naših 120 maturanata lošiji su nego prijašnjih godina. Najveći problem su upravo hrvatski jezik i matematika. Ove godine je ispit iz hrvatskog jezika koncipiran tako da od učenika zahtijeva znanje iz čitalačke pismenosti, a to im je očito bio problem. Očekivali su činjenična pitanja i odgovore. Međutim, ono što je zanimljivo je da su maturanti imali testove iz engleskog jezika koji su koncipirani na isti način i rezultati su jako dobri, redom sve vrlo dobre i odlične ocjene. Rezultati iz engleskog jezika su deset puta bolji od rezultata iz hrvatskog jezika. Očito je da u hrvatskom jeziku treba promijeniti sustav poučavanja, jer uči se hrpa beskorisnih podataka, a pored toga taj je predmet učenicima neatraktivan ako u prvom razredu srednje škole moraju čitati Antigonu, uče kada se netko rodio i umro, umjesto da se posvete čitalačkoj pismenosti. Kroz godine se zbog toga kod učenika stvara frustracija, izostavljaju čitanje i pisanje - pojašnjava ravnateljica.

S uvođenjem novih kurikula, dodaje, nada se da će se to izmijeniti, a kada je u pitanju podbačaj maturanata na ispitima iz matematike Sclaunich tu razlog vidi u preračunavanju maturanata.

- Dosta njih je prijavilo višu razinu ispita, a nemaju predznanje za to. Primjerice tu su razinu birali učenici koji godinama idu na popravni te učenici jezičnih gimnazija koji imaju manju satnicu matematike, a sve samo zato što fakultet koji žele upisati traži višu razinu matematike i naravno da ne prolaze matematiku, jer nedostaje adekvatno znanje - navodi Sclaunich.

Polarizacija maturanata

Dodajući kako je bez službenih podataka teško reći što je uzrok lošim rezultatima državne mature Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja kaže kako višegodišnje praćenje te instuticije državne mature pokazuje dvije stvari.

- Prvo je promjena u samom sadržaju ispita koja kad se dogodi uzrokuje pomak od 7 do 8 posto riješenosti pojedinog ispita, a drugo je opći stav učenika prema ispitima državne mature. Naša istraživanja ukazuju da je došlo do polarizacije među maturantima, pri čemu se jedan dio izrazito priprema za maturu, dok drugi dio prilazi maturi pomalo neodgovorno i sa stavom »lako ćemo«. Ti su učenici svjesni situacije u Hrvatskoj, a ona je takva da je trenutno više uspisnih mjesta nego učenika u generaciji.

Kada se tome doda nebriga obrazovnih vlasti za proces državne mature te snižavanje kriterija jasno je odakle dolazi takav stav. Posebno je teško shvatiti poteze ministrice Divjak koji idu k tome da se od iduće godine državna matura može proći bez da se išta napiše u eseju. To je najbolji primjer prelaska iz srednjeg u visoko obrazovanje gdje država dozvoljava upis na fakultet i s praznim papirom - ističe Jokić.

- Državna matura već je cijelo desetljeće projekt pun rupa, a jedan od problema - dodaje Sclaunich - je i što nikada nije definirano jesu li to ispiti za završetak srednjoškolskog obrazovanja ili pak ispiti za upis na fakultete, a tu su najviše zakinuti učenici strukovnih škola čijim programima državna matura nikad nije prilagođena. Kako na učenike strukovnih škola, koji također bez položene mature ne mogu nastaviti obrazovanje, gleda Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje jasno je i iz njihovog jučerašnjeg odgovora u kojem stoji da »učenici strukovnih i umjetničkih programa nisu obvezni polagati ispite državne mature, te se njihovi rezultati ne mogu tumačiti u kategorijama pada i prolaznosti«.

Izvor: novilist.hr


KOMENTARI: