hren
 

ŠTEDNJA PO ŽUPANIJAMA
Od ožujka 2018. do ožujka 2019. hrvatski građani uštedjeli su više od deset milijardi kuna. Pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke, prema kojima se vidi da se najviše štedi u Zagrebu i okolici te većim turističkim gradovima, dok se u sjeveroistočnom dijelu zemlje štedi vrlo malo.

Ovi podaci jasno otkrivaju sve o hrvatskom gospodarstvu: Turistički krajevi te Zagreb i okolica odlijepili su se od ostatka zemlje koji je oduvijek bio naklonjen poljoprivredi, a prosječni Istrijan ili Zagrepčanin četiri je puta bogatiji od Slavonca ili Ličanina

Ukupni depoziti, štednja i oročenje hrvatskih građana od ožujka 2018. do ožujka 2019. porasli su sa 188 na 198 milijardi kuna ili 5,33 posto. Najviše nove štednje ulovio je Grad Zagreb, preko 2,6 milijardi kuna, a slijede ga Zagrebačka županija s 1,4 milijarde kuna, Splitsko-dalmatinska županija s 1,2 milijarde kuna, Istarska županija s nešto više od 800 milijuna kuna te Primorsko-goranska županija sa 709 milijuna kuna.

Najmanje nove štednje u godinu dana prikupila je Požeško-slavonska županija, i to samo 30 milijuna kuna, a u pet najslabijih su i Virovitičko-podravska sa 66 milijuna kuna, Ličko-senjska sa 80 milijuna kuna, Koprivničko-križevačka sa 115 milijuna kuna i Brodsko-posavska sa 123 milijuna kuna.

Sveukupno gledano, prema podacima HNB-a, od 198 milijardi štednje na računima banaka najviše su uštedjeli Zagrepčani - 55,3 milijarde kuna - potom stanovnici Splitsko-dalmatinske županije (24 milijarde kuna), Primorsko-goranske županije (19 milijardi kuna), Istarske županije (14,98 milijardi kuna) i brzorastuće Zagrebačke županije s 13,77 milijardi kuna.

Najslabiji su štediše u Virovitičko-podravskoj s 1,6 milijardi kuna u bankama, a tek su nešto bolji u Ličko-senjskoj i Požeškoj-slavonskoj (svaka po dvije milijarde kuna štednje) te Koprivničko-križevačkoj i Vukovarsko-srijemskoj (svaka po tri milijarde kuna štednje).

U postocima gledano, najbrže raste štednja u Zagrebačkoj (11,5 posto), Krapinsko-zagorskoj (8,8 posto) i Karlovačkoj županiji (6,23 posto), dok imovina najsporije raste u Požeško-slavonskoj (1,26 posto), Osječko-baranjskoj (2,86 posto) i Brodsko-posavskoj županiji (3,34 posto).

Još zanimljivije podatke otkrivamo kada iznos ukupne štednje županija podijelimo s brojem stanovnika koji žive u njima. Prema tom omjeru, prvaci Hrvatske u štednji su Istrijani - njih 208.000 u bankama ima gotovo 15 milijardi kuna, što znači da je svaki sa strane stavio oko 72.000 kuna. Zagrepčani su broj dva s prosječnom štednjom od 68.980 kuna, a na trećem su mjestu Dubrovčani sa 66.710 kuna štednje.

Najslabiji su štediše u Vukovaru (20.654 kune), Virovitici (21.875 kuna), Sisku (22.822 kune), Krapini (24.453 kune) i Slavonskom Brodu (26.615 kuna). Manje od 30.000 kuna u bankama imaju i građani u Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.

Ako smo već konstatirali to da je štednja u godinu dana porasla deset milijardi kuna, ispada da je svaki Hrvat uštedio oko 2400 kuna. No neki su daleko od tog prosjeka. Tako je prosječan stanovnik Požeško-slavonske županije u godinu dana uspio sa strane staviti 446 kuna, dok su protekle godine stanovnici Zagrebačke županije u prosjeku uštedjeli 4500 kuna.

Oko 4000 kuna godišnje uštede osobe iz Istarske županije, a više od 3000 kuna štede i Zagrepčani, Dubrovčani, Splićani i Šibenčani. Na dnu ljestvice, uz Požežane, stanovnici su iz okolice Osijeka, Vukovara, Slavonskog Broda i Virovitice.

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: