hren
 

BUDNO OKO
Ako niste prošli audiciju za Akademiju dramskih umjetnosti, ne brinite se, kamere će vas u povijesnoj jezgri Splita uskoro snimati više nego da ste George Clooney ili Kate Winslet.

Grad je raspisao natječaj za kupnju sustava za videonadzor 13 javnih površina, a procijenjena vrijednost opreme i njezine ugradnje iznosi 1,87 milijuna kuna. Snimat će se Trumbićeva obala, na Matejuški i kod crkve sv. Frane, Marmontova ulica, prema Tončićevoj, te Trg Gaje Bulata ispred kazališta.

Ulica Kralja Tomislava nadzirat će se na čak tri lokacije - ispred ljekarne, kod kavane "Semafor" i pred Galerijom umjetnina. Zatim slijede Zlatna vrata i spomenik Grguru Ninskom, a u Hrvojevoj će kamera biti s pogledom na Đardin. Snimat će se i Peristil.

Na Rivi će jedna videolokacija biti kod ulaza u Podrume, a drugo mjesto snimanja je pokraj spomenika dr. Franji Tuđmanu. I, konačno, kamerama neće pobjeći ni Pjaca.

Nadzorna oprema nalazit će se na osjetljivim mjestima kad je u pitanju vrhunska kulturna baština, posebice kod Zlatnih vrata Dioklecijanove palače i Meštrovićeva brončanog spomenika ninskom biskupu. U natječajnom troškovniku se za tu lokaciju spominje stup visok šest metara za kameru, pa nas je zanimalo gdje će točno biti postavljen.

Stupovi se još spominju za Ulicu kralja Tomislava, Hrvojevu i kod spomenika Tuđmanu. Poslali smo pitanje u Banovinu gdje misle postaviti nosače s kamerama, te da nam pošalju grafički prikaz ostalih lokacija, a odgovor još čekamo. U dokumentaciji za nadmetanje iz Grada tvrde kako za opremu i prateće radove imaju konzervatorska odobrenja.

Ideja o videonadzoru javnih površina seže još od 2014. kada je pokrenuo tadašnji poteštat Ivo Baldasar. I sada je riječ o istim lokacijama, a kao prva je pokusno bila odabrana ona na Peristilu, jer su u srpnju 2016. postavljene kamere na kuću Šegvić gdje je tada bila poslovnica Splitske banke.

Izrađen je i Elaborat sigurnosne prosudbe javnih površina prometnica: ulaz i izlaz u Ulicu Domovinskog rata i Poljičku cestu, te je ishođeno odobrenje za postavljanje sustava videonadzora. Glavni sustav nalazit će se u Banovini, a daljinsko praćenje koje će biti moguće iz gradske uprave, obavljat će odabrana zaštitarska tvrtka, ali i policija.

Kao jedan od uvjeta propisano je da "predviđene kamere nužno moraju imati mogućnost maskiranja pojedinih dijelova kadra, sve u smislu sprječavanja nadzora pojedinih osoba i objekata". Čemu služi maskiranje podataka, upitali smo odvjetnicu Dijanu Kladar, pravnu konzultanticu za zaštitu osobnih podataka.

- Maskiranje služi za prikrivanje u slučajevima ako je, na primjer, neka parcela privatna, a graniči sa javnom, pa nju ne možemo pokazati. Kao kad kod trgovca lice prodavačice na snimkama ostane maskirano da ga se ne vidi. Međutim, kako su mi rekli, ono što se maskira može se odmaskirati i jasno vidjeti, tako da je to samo uvjetna zaštita. Lokalne vlasti kad to traže, ne znaju što u stvari traže - napominje Kladar koja je bila članica Stručne radne skupine za izradu Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (tzv. GDPR, op.a.), osnovane pri Ministarstvu uprave.

- Javna tijela smiju prikupljati podatke zbog sigurnosti kad im to zakon omogućava, jer je sigurnost jača od prava na privatnost, ali moraju paziti da podaci koje prikupe budu zaštićeni. Treba se imenovati osoba koja će biti zadužena za pristup informacijama, podatke se mora čuvati pod ključem, određuje se tko ima šifre za ulazak u taj prostor i aktima se propisuje na koji način se postupa sa snimkama. Moraju se poduzeti tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka, jer ta videosnimka je osobni podatak. Može ga se čuvati šest mjeseci, osim ako nije nekim posebnim propisom određen duži rok - napominje naša sugovornica.

Odvjetnica tvrdi da je dozvoljeno snimati javnu površinu i ljude koji se na njoj nalaze, ali ne izdvajati određene ljude.

- Mišljenje je Agencije za zaštitu osobnih podataka da se smije fotografirati ljude na javnoj površini, ali ne smijete izdvojiti jednu osobu iz mase i nju staviti u novine bez njezine privole - objašnjava Kladar.


Bez obavijesti, snimka nije dokaz

Građane se mora obavijestiti da ih se snima jer u suprotnom, ako nema obavijesti, snimka ne može poslužiti kao dokaz, osim u slučaju teškog kaznenog djela.

- Pitanje je da li se ove snimke može koristiti u drugu svrhu. Ako ih je, na primjer, trgovac stavio da snimaju sigurnost u firmi, a shvati da mu radnik ne radi, postavilo se pitanje u sudskoj praksi može li se koristiti takva snimka da se nekome uruči otkaz. To je diskutabilno - smatra odvjetnica Kladar.

Izvor: slobodnadalmacija.hr


KOMENTARI: