hren
 

STRUČNJACI UPOZORAVAJU
Dewayne Johnson je 46-godišnjak, živi u američkom gradu Vallejo, sa svoja dva sina i ženom Araceli. Ovaj vrtlar je često glifosatom polijevao travnjake uokolo školskih zgrada. Slijedio je upute proizvođača, te je čak nosio i zaštitno odijelo kako bi se i dodatno zaštitio. Nakon dvije godine bavljenja tim poslom zamijetio je osip.

Potom se osip pretvorio u velike rane i lezije koje su zahvatile cijelo tijelo. Lezije po tijelu su ga toliko boljele da na sebi nije mogao imati odjeću, niti izlaziti na sunce. Liječnici u početku nisu znali što je s njim. Naposljetku su saznali: imao je rak koji ga je ubijao. Točna dijagnoza: ne-Hodgkinov limfom, rak krvi. Johnson je pokrenuo proces protiv giganta "Monsanta" i prvi je "srušio" veliku tvrtku poznatu po prodaji pesticida i GMO sjemena diljem svijeta. Porota u Kaliforniji dodijelila mu je 289 milijuna dolara, ali je sudac obeštećenje smanjio na 78 milijuna.

A tužbe i presude protiv njemačkog "Bayera", točnije njegove nedavno kupljene tvrtke "Monsanto" se nižu: opet moraju (ako se prvostupanjska presuda ne sruši) platiti stotine milijuna dolara žrtvama glifosata i to bračnom Pilliod koji su koristili herbicid glifosat (komercijalno ime Roundup) više od tri desetljeća, a dijagnosticirana im je ista vrsta raka (ne-Hodgkinov limfom - NHL).

Porota je polovicom svibnja presudila da imaju pravo na čak dvije milijarde dolara, ali se ne zna koliko će im na kraju biti dosuđeno jer je Bayer najavio žalbu.

Glifosat (prodaje se pod raznim komercijalnim imenima) se opisuje kao kontroverzni kemijski spoj koji se od 1970. godine koristi za suzbijanje korova u poljoprivredi. Poznato je da kada se baci po travi ostavlja "spaljenu" zemlju, a jedan je od najčešće i najviše korištenih pesticida u Hrvatskoj. Tužbe koje su na američkim sudovima podignute zbog veze herbicida i tumora kod ljudi mogle bi "pokopati" poznatu njemačku kompaniju, najviše poznatu po svom Aspirinu. Dakle, prvostupanjsku presudu su izgubili jer je taj herbicid, prema presudi suda, otrov i uzrokovao je karcinome kod ljudi od kojih će neki uskoro i umrijeti.

A taj herbicid se, prema službenim podacima, u golemim količinama prodaje u Hrvatskoj, i to u najmanje 20 proizvoda.

Među njima je sigurno najpoznatiji Cidokor, Cidokor Plus i Cidokor Max kojeg su naši seljaci jako često koristili u prošlosti, dok se sada na tržištu nalaze i novije inačice, ali pod drugim komercijalnim imenima. No, naravno svi u sebi imaju - glifosat.

Navode se i drugi proizvodi koji sadržavaju aktivan sastojak, kontroverzni glifosat: Boom effect, Cosmic, Dominator, Glyphogan, Glifomal 480 SL, Herbocid, Herbocor, Herkules 480 SL, Mentor, Ouragan System 4, Roundup biactive, Glyfonova... (Čekamo službene podatke o svim proizvodima koji se prodaju na Hrvatskom tržištu, a u sebi imaju glifosata).  Dakle, ako kupujete neko sredstvo za zaštitu (herbicid) najprije pročitajte deklaraciju.

I poslije tvrdnji znanstvenika da je vjerojatno kancerogen, kako je moguće da se naša polja, voćnjaci, vinogradi posipaju ovim, kaže američki sud i dio uglednih znanstvenika, otrovom. Moguće je jer je aktivna tvar glifosat ponovno odobrena za upotrebu na razini EU-a do 15. prosinca 2022. godine. To znači da se sredstva za zaštitu bilja koja sadrže glifosat mogu zakonski koristiti u bilo kojoj državi članici EU-a. Republika Hrvatska je bila protiv prijedloga Europske komisije o obnovi dozvole za upotrebu glifosata, međutim više je članica reklo "da" tom herbicidu.

Smatrate li da je taj herbicid uputno i dalje koristiti u Hrvatskoj (bez obzira na odobrenje EU-a) kada su brojne organizacije i istraživanja utvrdili da je štetan za ljude, pitali smo prof. dr. sc. Valerija Vrčeka, predstojnika Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.

– Glifosat u Hrvatskoj treba zabraniti. Što prije. Tom su herbicidu dani odbrojani. Europski je parlament predložio, a Europska komisija prihvatila da 2022. bude posljednja godina za legalnu upotrebu glifosata. Ne bi bilo dobro da Hrvatska bude među posljednjim članicama Europske unije koja će upaliti to crveno svjetlo. Glifosat je uvozni proizvod, proizvod loše agrokemijske znanosti, a zbog pretjerane upotrebe otkrili su se i njegovi štetni ekološki i zdravstveni učinci. To je sredstvo "idealno" za narušavanje bioraznolikosti, pa stoga priroda prva trpi posljedice kemijske zaštite usjeva. Osim što je njegova formulacija kancerogena, glifosat je hormonski otrov ili endokrini disruptor koji narušava hormonsku ravnotežu ljudi i životinja. Žalosno je da se na takvoj kemikaliji temelji moderna poljoprivreda, proizvodnja kruha, ulja, tjestenina ili piva.

Sve navedene namirnice, uključujući voće i povrće, kontaminirane su glifosatom i njegovim razgradnim produktima, poput AMPA-e. Ljudi su svakodnevno izloženi većim ili manjim dozama glifosata, a posljedice, poput alergija ili karcinoma, plaća statistička manjina populacije, koja, eto, nije imala sreće – alarmantna je poruka našeg stručnjaka kojeg smo pitali ima li sličnosti između zloglasnog i zabranjenog DDT-a (insekticid kojeg se povezuje s karcinomima, problema u trudnoći, ozbiljnim hormonskim disbalansom) i glifosata.

– Kemijski nema, ali biološki, politički, marketinški i ideološki – ima. To su zlatne koke za agrokemijsku industriju, blockbusteri koji vrte milijarde dolara. Pojavili su se na tržištu kao konačno rješenje za glad u svijetu. Počeli su djelovati kao čudotvorni lijekovi za prinose po hektaru. DDT i glifosat izvanbračna su djeca kupleraja industrije, politike i znanosti. Nažalost, oba kemijska spoja su hormonski otrovi koji u vrlo niskim dozama mogu pokrenuti lavinu neuroloških, reproduktivnih i imunoloških poremećaja. DDT se pojavio na poljima nakon Drugoga svjetskog rata i izdržao je na tržištu tridesetak godina. Nadam se da će sličnu sudbinu uskoro doživjeti i glifosat. Pojavio se u masovnoj formi devedesetih godina prošloga stoljeća i, čini se, da mu je istekao rok upotrebe – navodi Vrček, koji komentira i tvrdnje da glifosat moguće uzrokuje Hodgkinov limfom i druge tumore?

– Svi pesticidi mogu biti manje ili više štetni. Glifosat se, međutim, razlikuje od ostalih pesticida jer je on kralj pesticida. Milijardu kilograma glifosata godišnje baci se na zemlju i oranice. Milijardu kilograma! To nije procjena, to se mjeri. Što je veća izloženost glifosatu, lakše se otkrivaju povezanosti s bolestima. Ne-Hodgkinov limfom nije jedini tumor koji može uzrokovati glifosat, ali je taj limfom vrlo tipičan za suživot s tom kemikalijom, pa se koristi kao vrsta markera ili dokaza. Pa i u sudskim procesima. No, posebno zabrinjava činjenica da glifosat remeti hormonsku ravnotežu jer takav je biološki učinak nešto poput otvaranja Pandorine kutije, pa je etiologiju poremećaja teško definirati i proglasiti glifosat jedinim krivcem. Laičkim rječnikom, hormonski poremećaji uzrokovani glifosatom prolaze ispod radara epidemioloških istraživanja – navodi taj stručnjak.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) glifosat je klasificirala kao tvar "vjerojatno kancerogenu za ljude", dok Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) sve to demantira i kaže da je glifosat siguran. Tko je u pravu i kako je moguće da te dvije ugledne organizacije imaju potpuno različito stajalište?

– Sukobi u znanosti su dobrodošla stvarnost. Znanost tako napreduje. Da nije bilo takvih sukoba, danas bi se još hranili DDT-jem. Međutim, ovaj sukob između IARC-a i EFSA-e začinjen je političkim i komercijalnim interesima. EFSA je europska verzija američke Agencije za hranu i lijekove i prilično često kasni s upozorenjima. Godinama su njezini stručnjaci uvjeravali javnost da je bisfenolna plastika sigurna, a danas je zabranjena. To je, zapravo, antieuropski pristup – "no risk, no profit". Europska unija treba poštovati načelo opreznosti, koje je implementirano u njezino zakonodavstvo. Europski pristup je "no data, no market", bez podataka, nema tržišta. Stoga me čudi EFSA koja tvrdi da je glifosat jestiv, dok IARC upozorava da je kancerogen.

Ovim se sukobom, svakako, kupuje vrijeme za europske poljoprivrednike, koji se nerado pripremaju za vrijeme bez glifosata. Pripremaju se za apstinencijsku krizu. Srećom, kemijske alternative za glifosat postoje, ali samo u Europi. U Sjevernoj Americi nije moguće zabraniti glifosat jer je on pogonsko gorivo genetski modificiranih usjeva. Da zaključim o strukturi institucionalnog sukoba – pošten, ljudski pristup u slučaju znanstvenog rata oko štetnosti nekog proizvoda nalaže da se uvede moratorij na upotrebu tog proizvoda, sve dok znanstveni rezultati ne pokažu prihvatljivu razinu sigurnosti – zaključuje Vrček.

A evo što na sve kaže naše Ministarstvo poljoprivrede.

– Za odobrenje proizvoda za zaštitu bilja, npr. onih sa glifosatom, kao i za uvjete njihove upotrebe na području država članica, i dalje su odgovorne države članice, koje za svaki proizvod moraju procijeniti rizika, uzimajući u obzir svoje klimatske i poljoprivredne uvjete. S obzirom na ukupnu potrošnju glifosata u Hrvatskoj, prema dostupnim informacijama na glifosat otpada oko 50 posto ukupne potrošnje svih aktivnih pripravaka u RH, nije moguće isključiti rizik kako za korisnike, radnike tako i stanovnike u blizini primjene glifosata, životinje te okoliš u cjelini – kažu u Ministarstvu i 'uvijeno' upozoravaju da glifosat i nije dobro rješenje za odstranjivanje korova.

Izvor: slobodnadalmacija.hr


KOMENTARI: