hren
 

Slovenski Maribor od Sunca dobije više električne energije nego cijela Hrvatska. Ni savršen geografski položaj, puno sunčanih dana pa ni želja za energetskom neovisnošću očito nisu bili dovoljni jaki motivi da se krene iskorištavati energija Sunca. I ne samo Sunca, obnovljivi izvori energije kao da su Hrvatskoj mrski.

Svatko tko se bavi obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj točno zna kako se osjećaju rakova djeca. Među njima je i Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sa sjedištem u Zaboku. Riječ je o energetskoj agenciji koja je osnovana kroz EU program Inteligentna energija za Europu, a na inicijativu Grada Zagreba, Karlovačke, Krapinsko–zagorske i Zagrebačke županije. Glavna joj je zadaća raditi u službi energetske tranzicije.

Zašto ta tranzicija ide puževim korakom Domac odgovara bez dlake na jeziku.


Julije Doma

"Mislim da se u Hrvatskoj godinama događala jedna loša kombinacija manjka znanja, manjka ambicije, krivo shvaćenog aktivizma pa su obnoljivi izvori energije dobili zapravo krivi predznak.

Tu je i generalni manjak kapaciteta i sposobnosti državne administracije da pokreće neke inovacije i napredne iskorake, manjka poduzetničkog duha.

Uvijek riba od glave smrdi - od državne uprave, ali i nekakvog poduzetništva, sigurno manjka dobrog menadžmenta i poduzetničkog duha u državnim kompanijama, koji bi mogli pokazati primjerom, a i investicijski povući. Nemam nijedan racionalni razlog zašto se u Hrvatskoj ne koristi solarna energija, a koristi se u Austriji, Sloveniji...

Drugi problem su slabi kapaciteti i nedostatak znanja općenito u sferama odlučivanja, bez obzira radi li se o državnoj upravi ili gradovima vi se morate jako potruditi da vas sugovornik razumije, shvati i uopće percipira što se želi.

Puno radim po Europi i tamo nije tako s nekim strukturama. I taj neki općenito pesimizam koji je zavladao u Hrvatskoj, kod nas je sve teško, kod nas se ne može, to je stvarno jedno opterećenje s kojim se treba boriti", ističe Domac.

Da se barem u privatnom sektoru stvari pomiču s mrtve točke potvrđuje Marino Franinović, direktor tvrtke Solarni projekti Hrvatska.

"Sada se na neki način budi solar u kontekstu proizvodnje, veliki potrošači koji imaju hale i slične velike proizvodne pogone primjerice ako troše 300-400 kilovata električne energije svu tu energije mogu povući iz Sunca.

Kada je riječ o cijeni tehnologije solara cijena proizvodnje kilovatsata prije nekoliko godina je bila par tisuća eura, a danas je od 600 do 800 eura i to je sada postalo isplativo i bez poticaja. Isplativost je sada već kroz pet do šest godina", kaže Franinović i dodaje da Hrvatska ima idealan položaj jer ima primjerice 30 posto veću insolaciju u odnosu na bilo koju točku u Njemačkoj.


Marino Franinović

Upravo je Njemačka još prije nekoliko mjeseci objavila da je jedan vikend uspjela opskrbiti sva kućanstva u zemlji strujom dobivenom iz obnovljivih izvora energije.

Hrvatska se pak hvali kako je već ispunila europske i globalne ciljeve o 20 posto energije iz obnovljivih izvora do 2020. Samo bi bilo pošteno u tom hvalisanju i reći da je to većinom iz hidroelektrana koje su izgrađene još u drugoj polovici prošlog stoljeća. Sunce, vjetar, valovi - tu podaci nisu baš za pohvaliti se.

No u REGEI pokušavaju promijeniti maćehinski odnos prema obnovljivim izvorima energije. Zato pokreću svojevrsni Uber ili Booking za fotonaponske elektrane.  Pri kraju je s izradom informatička platforma koja bi trebala povezati potencijalne investitore u fotonaponske elektrane s vlasnicima krovova.

Primjer takve suradnje je krov bolnice u Zaboku koji će uskoro dobiti svoju fotonaponsku elektranu.

"Trend se preokreće s dobrim primjerima, jedan od njih je i elektrana od pola megavata na bolnici Zabok vrijedna 2 milijuna kuna. Trend se može preokrenuti i obrazovanjem, širenjem dobrih informacija, možda i inovativnim alatima kao što je ova investicijska platforma koja treba olakšati povezivanje kapitala i poduzetnika, bilo hrvatskih bilo stranih s vlasnicima krovova i zgrada", ističe ravnatelj REGEA-e Julije Domac.

Danas je sve digitalno pa je tako red i da platforma koja povezuje investitore i vlasnike krovova bude takva. Za izradu su zaduženi naši informatičari iz hrvatske podružnice njemačkog diva za softverska riješenja SAP.

"Kada se prijavljujete kao vlasnik koji želi postaviti solare primjerice popunite set podataka. Aplikacija je napravljena tako da vama kao vlasniku bude maksimalno jednostavno unijeti podatke. Nakon toga kada podnesete prijavu REGEA to pregleda i iz podataka koje ste unijeli dopune stvari i eventualno vas kontaktiraju i nakon toga vaša prijava postaje vidljiva investitorima koji imaju detaljni uvid u podatke, procjenu troška i povrata investicije", objašnjava Sonja Popović, direktorica SAP-a u Hrvatskoj.


Sonja Popović

Dodaje da će za početak ići veći projekti, ali platforma je već sada kreirana i za građane i njihove prijave koje će biti moguće kada to omogući zakonska regulativa u Hrvatskoj. Dok u Sloveniji fotonaponske elektrane mogu postavljati i višestambene zgrade u Hrvatskoj to nije moguće jer zakon to ne dopušta. Dobro ste pročitali, zakonski je određeno da se ne smije. 

Dok se čekaju izmjene zakona Sonja Popović iznosi jedan zanimljv podatak. "Ovo je potpuno nova ideja, hrvatska pamet. REGEA je imala ideju, rekli su nam što žele i mi smo rekli idemo zajedno razmišljati kako bi ta platforma trebala izgledati i što bi trebala pružati.
Prednost je i što će platforma biti dostupna globalno i na više jezika, a sve je krenulo iz Hrvatske", pojasnila je.

Ako se pitate gdje je tu zarada investitora i isplativost vlasniku krova odgovor ima Marino Franinović i to na plastičnom primjeru.

"Investitor ulaže u elektranu u tzv. ESCO modelu, a projekt se financira iz ušteda. Za jednostavnije objašnjenje uzmimo da je bolnica u Zaboku do sada plaćala struju 100 kuna, implementacijom novih sustava investitor im omogućava da ne plaćaju električnu energiju distributeru nego je dobijaju iz Sunca.

Investitor ne naplaćuje električnu energiju 100 kuna nego 80 kuna. Odmah u startu je dobro njima i tu će se štedjeti 20 kuna, kroz tih 20 kuna i kroz sedam-osam godina projekt će se isplatiti i nakon toga investitor predaje kompletan sustav bolnici i oni onda imaju svoj sustav koji ima garanciju da će do 25 godina biti najmanje na 80 posto učinkovitosti. Nakon osme godine oni imaju besplatnu energiju", pojašnjava Franinović.


Bolnica u Zaboku

Bolnica u Zaboku neće ostati kao jedini primjer dobre prakse. Zainteresiranih je puno pa u REGEI predviđaju ugovaranje preko 10 milijuna kuna vrijednih projekata kroz nekoliko mjeseci, a koji će se dogoditi bez ikakve državne potpore ili intervencije. Ali ne planiraju stati na tome. Cilj im je ugovoriti projekata u vrijednosti 100 milijuna kuna.

Ravnatelj Domac pojašnjava odakle toliki optimizam. "Vidim jednu razinu svjesti kod građana, a sada sve više i kod lokalne politike da teme kao što su fotonapon nisu nepoznanica, otkad smo počeli ovo raditi imamo stotine upita građana kako mogu instalirati fotonaponsku elektranu kod sebe doma, što trebam napraviti.

Ljude više ne treba uvjeravati i to je dobro. Očekujem da taj impuls krene ipak prema gore i donese promjenu. Dobro je što je fotonaponska tehnologija danas konkurentna i cjenovno dostupna, prema tome mogu se stvari dešavati", zaključuje Domac. 

Izvor: hr.n1info.com


KOMENTARI: