hren
 

Najveću stopu odvojenog sakupljanja otpada u Hrvatskoj imaju Primorsko-goranska i Međimurska županija. Uvelike im je pomogao i europski novac.

Godišnje se u Hrvatskoj baci oko 1,7 milijuna tona otpada, što znači da ga svaki građanin godišnje odloži gotovo 400 kilograma. Istraživanja su pokazala da se tek 19% te količine reciklira, odnosno da se odvaja oko 25% otpada, što pokazuje neefikasnost u sustavu gospodarenja otpadom, navode iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. "U skladu s EU direktivama i principu održivog gospodarstva, cilj je što više otpada odvojiti, oko 60% do 2022., kako bi se vrijedne sirovine iskoristile u daljnjoj proizvodnji ili na pravi način tretirale, te kako bi količina odbačenog otpada bila što manja, a samim tim manji negativan utjecaj na okoliš", kažu iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

No, za pravilno odvajanje preduvjet su edukacija i kvalitetan sustav gospodarenja otpadom na lokalnoj razini. Novim Zakonom o gospodarenju otpadom te raznim mogućnostima sufinanciranja nastoji se u svim lokalnim jedinicama uspostaviti učinkovit sustav gospodarenja otpadom. Premda 96 posto građana smatra odvajanje otpadom važnim, naviku odvajanja ima nedovoljan broj. Od onih koji ne odvajaju otpad 40% tvrdi da nema naviku, 37% da nema vremena, a 18% nije upoznato s time kamo treba odložiti koju vrstu otpada. Značajno je i da 40 posto građana ne zna gdje se nalazi njima najbliže reciklažno dvorište, a od onih koji to znaju, 53 posto ne odvozi odvojeni otpad tamo.

Najveću stopu odvojenog sakupljanja otpada imaju Primorsko-goranska i Međimurska županija. Sustav se u Primorsko-goranskoj županiji temelji se na odvojenom sakupljanju otpada i sukladan je državnim dokumentima gospodarenja otpadom koji previđaju izgradnju centara za gospodarenje otpadom u svim hrvatskim županijama. Uz sufinanciranje novcem EU, u izgrađen je prvi takav centar u RH - Marišćina, koji je u punom pogonu od travnja 2017. 

 "Sustav obuhvaća i pet pretovarnih stanica na Cresu, Krku i Rabu te u Novom Vinodolskom i Delnicama, dok se otpad s riječkog i opatijskog područja direktno prevozi na Marišćinu. Pretovarne stanice u Cresu, Novom Vinodolskom, Krku i Rabu započele su s radom, dok su za Delnice u tijeku pripremne aktivnosti. Izgrađene su i pretovarne stanice u Vrbovskom koja je započela s radom i Malom Lošinju koja će uskoro početi s radom", kaže Koraljka Vahtar Jurković, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i  zaštitu okoliša PGŽ.U 2017. je na području županije prikupljeno oko 135.000 tona komunalnog otpada.

Na daljnju oporabu upućeno je sve što je odvojeno sakupljeno, odnosno 30.000 tona. Od 105.000 tona miješanog komunalnog otpada, 30.000 tona je odloženo, dok je preostalih 75.000 tona upućeno na mehaničko-biološku obradu u Marišćinu. Također, na području županije u 2017. odvojeno je sakupljeno oko 22 posto otpada. Međutim, na području cijele županije taj je postotak različit.  Tako je primjerice na otoku Krku u 2017. godini odvojeno sakupljeno čak 53,7 posto otpada, a visoki rezultat zabilježio je i Grad Rab od  41,4 posto otpada. Upravo navedeni primjeri dokaz su da je postavljene ciljeve moguće ispuniti. S odvojenim prikupljanjem otpada na, primjerice, otoku Krku počelo se još prije desetak godina. 

Uključeni svi komunalci

"Sva komunalna društva organizirala su odvojeno prikupljanje otpada - stakla, papira, plastike itd. - te kontinuirano provode edukativno-informativne aktivnosti. Objavljuju se informacije o odvojenom sakupljanju otpada na internetskim stranicama i putem letaka koji se korisnicima usluge zbrinjavanja otpada dostavljaju uz račune kao i  tiskanjem prigodnih brošura.

Podaci za 2018. bit će poznati nakon 31. svibnja 2019. do kada je županijama zakonom određen rok za izradu Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjenih izvješća jedinica lokalne samouprave za prethodnu kalendarsku godinu", objašnjava Vahtar Jurković. Pročelnica vjeruje da će se ljudi priviknuti na odvajanje 50 posto otpada te da će im to prijeći u naviku, no kaže da je važno najprije kontinuirano raditi na podizanju svijesti o potrebi odvajanja otpada i osigurati uvjete, dakle izgraditi potrebnu infrastrukturu - sortirnice, reciklažna dvorišta, kompostane itd.

U Gradu Krku je u 2018. godini odvojeno je prikupljeno 55 posto od ukupne količine komunalnog otpada, a sav posebno prikupljeni otpad pokušava se plasirati na tržištu sekundarnih sirovina. "Stalno stanovništvo već se priviknulo na odvojeno prikupljanje jer se ovako dizajniran sustav koristi već više od 12 godina. Ključ uspjeha je poštivanje zakonski odredbi; slične današnjima postojale su i prije 15 godina, zatim započinjanje s aktivnostima na vrijeme, politički konsenzus, edukacija i jako puno rada i komunikacije s građanima. Najveći problem imamo s povremenim stanovnicima, tj. vikendašima kojih je ljeti nekoliko puta više od stalnih stanovnika, a u svojim sredinama nemaju sustav odvojeno prikupljenog otpada", objašnjava Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika Grada Krka. 

Dodaje i kako je potrebno ulagati u edukaciju kako bi se uspostavio sustav koji će biti ekološki i ekonomski opravdan, što se posebno odnosi na turističke destinacije. "Dosad je cijeli otok uložio znatna financijska sredstva za uspostavu postojećeg sustava zbrinjavanja otpada, a trebat će još ulagati. O eventualnim uštedama i pozitivnim efektima moći ćemo mjerodavno govoriti tek za koju godinu. Najbitnije je ono što se poduzima u jedinicama lokalne samouprave kako bi se ublažile klimatske promjene, a samo jedan segment tih aktivnosti je i zbrinjavanje otpada i cirkularno gospodarstvo. Pitanje je koliko ćemo biti pametni i poduzetni da odvojeno prikupljeni otpad iskoristimo kao sekundarnu sirovinu, a ne da nepovratno iskorištavamo ograničene resurse", pita se Miler. 

Mudri Međimurci

Sustav gospodarenja otpadom u Gradu Prelogu temelji se na principu sakupljanja otpada "od vrata do vrata", odnosno njihovi građani većinu svojeg otpada mogu predati na svom kućnom pragu.  "Naš sustav čine četiri spremnika i dvije vreće: crni za miješani komunalni otpad, smeđi za biorazgradivi otpad, plavi za papir i tetrapak, žuti za plastiku i dvije vreće za metal i staklo. Svaki korisnik bira volumen odgovarajućeg spremnika za miješani komunalni otpad od 60 do 360 l. Građani mogu besplatno godišnje predati četiri ili osam m3 glomaznog otpada, elektroničkog otpada, guma, tekstila i granja. U Prelogu je razvijena i infrastruktura za obradu i oporabu otpada koja je važan segment uspješnog sustava za gospodarenje otpadom.

Sagrađen je reciklažni centar s reciklažnim dvorištem kapaciteta 750 m3 korisnog otpada gdje građani mogu besplatno predati veće količine korisnog otpada i problematični otpad poput boja, lijekova, kiseline, lužine i drugo. Sagrađena je i sortirnica korisnog otpada kapaciteta 1500 t/ otpada u jednoj smjeni. Sredinom 2017. godine u sklopu reciklažnog centra otvoren je Centar za ponovnu uporabu - CPU veličine 440 m2 od čega je 220 m2 izložbeno prodajni dio i 220 m2 skladišno radioničarski dio gdje građani mogu predati robu koja im više nije potrebna, a može se ponovno koristiti u izvornom obliku ili uz male popravke i/ili čišćenje", objašnjava pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Željko Poredoš.

Početkom 2015. u Prelogu je u rad puštena kompostana, građevina za gospodarenje biootpadom i biorazgradivim otpadom kapaciteta 5400 t/god koja je izgrađena uz pomoć bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i koja je uvelike doprinijela uspješnosti sustava gospodarenja otpadom.  U kompostani se proizvodi novi proizvod - kompost klase I i II koji se koristi u proizvodnji poboljšivača tla. Također je uspostavljeno i mobilno reciklažno dvorište koje posjećuje svako naselje svaka tri mjeseca i omogućava građanima predaju problematičnog otpada; akumulatori, baterije, boje, lijekovi i slično. GKP PRE-KOM d.o.o. ima u potpunosti usklađeno poslovanje s Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom NN 50/17 koja je stupila na snagu 1. veljače 2018. godine.

Grad Prelog je lani odložio 1.084,21 t otpada, a obradio 2.035,73 t korisnog otpada što znači da stopa recikliranja iznosi 65,25 posto. Podsjetimo, prema obvezama Europske unije, do 2022. moramo na odlagališta odložiti manje od 25 posto komunalnog otpada, uz obvezu odvojenog prikupljanja koje bi do te godine trebalo doseći 60 posto komunalnog otpada. "S obzirom na to da se prema službenim podacima za 2017. , u RH odvojeno sakupilo 28 posto otpada, a 72 posto odložilo, od čega je 123 JLS odnosno 22,12 posto odvojeno sakupilo 0 posto, 316 JLS manje od 5 posto, 421 JLS manje od 10 posto, a 8 JLS više od 50 posto, smatramo da se zadani ciljevi neće ispuniti", kaže Poredoš. Odvajanje otpada ne isplati se poduzećima s vlastitim odlagalištem ili onima koji imaju jeftino odlaganje, smatra pročelnik.

"Naše najveće uštede ostvarene su na odlaganju otpada jer mi ne posjedujemo vlastito odlagalište. U 2018. ta ušteda iznosila je 1.390.230,00 kuna", navodi Poredoš i dodaje da uštede u budućnosti uvelike ovise o cijenama na tržištu jer troškovi i prihodi od korisnog otpada variraju ovisno o cijenama na burzama otpada. "Naše uštede će rasti ovisno o našim rezultatima odvajanja jer želimo postići minimalno 70% odvojenog otpada i odlagati što manje. I dalje ćemo ulagati u sustav, imamo ishođene građevinske dozvole za reciklažno dvorište za građevinski otpad, natkriveno skladište, radionu za vozila i projekt grijanja reciklažnog centra za sječku", navodi. U Krku i Prelogu te Primorsko-goranskoj županiji čelnici se slažu da treba ulagati u uspostavu i održavanje cjelovitoga sustava gospodarenja otpadom, ali i u provođenje edukativno-informativnih aktivnosti za građane, kao i sve sudionike uključenih u nadzor gospodarenja otpadom. Važno je osigurati provedbu aktivnosti izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom i nabavu opreme za odvojeno sakupljanje otpada.

Otpadnici nas uče: Nisam za bacit!

Zabavna kampanja
U FZOEU-u konstantno rade na edukaciji građana kako bi ih potaknuli da mijenjaju svoje navike i koriste mogućnosti koje su im u pojedinim jedinicama dostupne. Jedan od oblika edukacije je informativna kampanja Fonda u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. "S provedbom smo počeli  2017. pod sloganom 'Nisam za bacit!' Glavni protagonisti su animirani junaci otpadnici, svojevrsni borci za prava otpada, da bude odložen u odgovarajući spremnik. Svaki od likova personificira pojedinu vrstu otpada i stvara određenu emotivnu reakciju kod publike, osobito one najmlađe dobi. To, naravno, nije slučajno jer smo istraživanjima potvrdili da odrasli članovi obitelji ekološki prihvatljive načine ponašanja usvajaju upravo preko djece, koja ih revno na to upozoravaju", navode iz Fonda.U aktivnostima edukacije na određeni način sudjeluju i lokalne jedinice, koje su, osim za komunalnu opremu i slično, imale priliku dobiti sredstva za aktivnosti informiranja i edukacije. "Ovako kompleksna tematika zahtijeva angažman institucija, struke i raznih nevladinih organizacija i vjerujemo da se time postiže najbolji sinergijski efekt", zaključuju iz Fonda.

Izvor: poslovni.hr


KOMENTARI: