hren
 

Godišnji izvještaj američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2018. navodi kako su problemi u pogledu kršenja ljudskih prava uključivali korupciju, nasilje i prijetnje nasiljem novinarima, azilantima i migrantima te prijetnje pripadnicima etničkih manjina, priopćeno je iz Documente.

"Kada su u pitanju nestali iz razdoblja sukoba od 1991. do 1995. godine, u izvještaju stoji kako je hrvatska Vlada objavila da se na dan 18. listopada 2018. više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestale i da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba za koje se zna da su preminule, što čini ukupan broj od 1.922 neriješenih slučajeva nestalih osoba. Izvještaj podsjeća da je Ministarstvo branitelja objavilo da su u razdoblju od 1. siječnja do 19. listopada 2018. ekshumirani posmrtni ostaci 14 osoba što je pad od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu) i da je provedena konačna identifikacija 29 osoba (što je porast od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu). Zaključak je kako su pravni, politički i tehnički čimbenici usporavali rješavanje slučajeva u ratu nestalih osoba", navode u sažetku izvještaja iz udruge Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.

"Kada su u pitanju Ustavom i zakonom zajamčena sloboda izražavanja, izvještaj navodi reakcije organizacija za zaštitu ljudskih prava prema kojima Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima. Premda su zakonom i odlukama Ustavnog suda tehnički utvrđena ograničenja u odnosu na simbolički "govor mržnje", uključujući korištenje simbola i slogana iz nacističkoga i ustaškog (režim iz 2. svjetskog rata) razdoblja, nevladine organizacije i interesne skupine prigovorile su da je provedba tih odredaba i dalje nedostatna. 

Izvještaj za 2018. godinu izdvaja statistiku Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, prema kojoj je i dalje prisutan antisemitski govor na internetu te u medijima, kao i već od ranije antisemitski i ustaški grafiti na ulicama. Židovska zajednica usto ističe da državni dužnosnici nisu dovoljno osuđivali, sprječavali i suzbijali revizionizam Holokausta. Srpsko narodno vijeće, stoji u izvještaju, ističe da su se pripadnici srpske nacionalne manjine suočavali s govorom mržnje, grafitima i drugim oblicima uništavanja srpskih spomenika te znatnom diskriminacijom u pravosudnom sustavu, posebno u smislu nestalih osoba i ratnih zločina", priopćeno je iz Documente.

Izvor: h-alter.org


KOMENTARI: