hren
 

Hrvatska je uz još 12 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no spada i među polovinu zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisane razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u utorak prva procjena Eurostata.

Hrvatska je u 2018. godini ostvarila višak u proračunu opće države od 0,2 posto BDP-a. U godini ranije višak je prema revidiranim Eurostatovim podacima iznosio 0,8 posto BDP-a.

Time se Hrvatska svrstala odmah iza Austrije čiji je suficit u 2018. bio daleko najniži, u visini 0,1 posto BDP-a, pokazalo je Eurostatovo preliminarno proljetno izvješće.

Daleko najveći višak u proračunu ostvario je Luksemburg, od 2,4 posto BDP-a.

Skupinu zemalja sa suficitom čine još Danska, s 0,5 posto, Litva i Slovenija, s po 0,7 posto, Češka i Švedska s po 0,9 posto, Grčka, s 1,1 posto, Nizozemska, s 1,5 posto, Njemačka s 1,7 posto te Bugarska i Malta, s po dva posto.

Samo je Irska u 2018. imala uravnoteženi proračun.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Rumunjska dok ju je Cipar premašio s manjkom od 4,8 posto BDP-a, navodi se u Eurostatovu izvješću.

U prosjeku je EU u 2018. bilježio proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda manje nego u godini ranije.

Na razini 19-člane eurozone proračunski je deficit u 2018. godini prepolovljen i iznosio je 0,5 posto BDP-a.

Daljnji pad udjela javnog duga u EU i Hrvatskoj

Hrvatska je u 2018. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini 74,6 posto. U 2017. iznosio je prema revidiranim podacima 77,8 posto.

Time se Hrvatska svrstala među točno pola zemalja EU-a čiji je javni dug prošle godine premašio gornju propisanu razinu od 60 posto BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta.

Najveći udio duga iskazanog udjelom u BDP-a imale su Grčka, od 181,1 posto BDP-a, Italija, od 132,2 posto, Portugal, od 121,5 posto, Cipar, od 102,5 posto, te Belgija, od 102 posto, Francuska, od 98,4 posto i Španjolska, od 97,1 posto.

Najniži je pak javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto. Slijede Luksemburg s 21,4 posto, Bugarska s 22,6 posto i Češka s 32,7 posto.

U toj su skupini još Danska i Litva, s 34,1 posto odnosno 34,2 posto.

Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2018. skliznuo na 80 posto BDP-a, s revidiranih 81,7 posto u godini ranije.

U eurozoni smanjen je za dva postotna boda u odnosu na revidirani podatak za 2017. godinu i iznosio je 85,1 posto.

Izvor: hr.n1info.com


KOMENTARI: