hren
 

ODŠTETA ZA ŠVICARCE
Presudom Vrhovnog suda u slučaju 'švicarac' omogućeno je tisućama korisnika kredita u švicarskom franku, koji su iskoristili mogućnost konverzije i na taj način već dobili obeštećenje za preplaćeni iznos zbog rasta tečaja franka, da sudskim putem traže dodatno obeštećenje za preplaćene kamate.

'Činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovora o kreditu i proveo konverziju kredita iz CHF-a u kredit uz valutnu klauzulu u euru ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su ništetne pojedine odredbe ugovora o kreditu', stoji u presudi Vrhovnog suda.

Uporište za tužbe korisnici kredita imaju u kolektivnoj presudi udruge Franak i saveza Potrošač protiv banaka iz 2015., u kojoj je utvrđeno da su banke povrijedile pravo korisnika kredita u švicarcima jednostranim promjenama kamatnih stopa, provodeći na taj način nepoštenu praksu. Iako je prvostupanjski sud utvrdio krivnju banaka, nije ih obvezao na naknadu štete, već je uputio dužnike na privatne tužbe.

Treba naglasiti da pravo na obeštećenje zbog preplaćenih kamata mogu na temelju spomenute presude tražiti svi korisnici kredita s promjenljivom kamatnom stopom, dakle i oni koji su podizali kredite u eurima. Ovom presudom samo je otklonjena dilema imaju li to pravo i korisnici kredita u švicarcima, oni koji su iskoristili zakonsku mogućnost konverzije svojih kredita u euro.

U Udruzi Franak smatraju da je aktualna presuda Vrhovnog suda ujedno preporuka nižim sudovima da presuđuju u korist potrošača koji tuže banke zbog nepoštene prakse prilikom promjene kamatnih stopa. Prema procjeni saborskog zastupnika i aktivista udruge Franak Gorana Aleksića, konverzijom u euro vraćeno je tek 50 posto onoga što se treba vratiti dužnicima.

S druge strane, u Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da aktualna presuda Vrhovnog suda ni u jednom svom dijelu ne daje uputu nižestupanjskim sudovima o donošenju odluka u pojedinačnim postupcima povodom podnesenih tužbi, a osobito ne vezano uz konvertirane kredite.

Kao što to obično biva, istina je negdje u sredini, što je za tportal potvrdio predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa.

Zadnja odluka odnosi se na to da stranke imaju pravni interes i nakon konverzije kredita tražiti utvrđenje ništetnosti određenih odredbi ugovora. Kažemo samo to, ništa drugo. Niži sudovi, kada vide našu presudu, nadam se da će se držati naše prakse i da će meritorno odlučivati o tome je li taj ugovor ništetan ili nije, a ne da tužba nije dopuštena. A kako će odlučiti, to je drugo pitanje', pojašnjava Sessa.

Dakle, ako tužite banku, sud neće odbaciti vašu tužbu zato što ste potpisali aneks ugovora i proveli konverziju kredita, ali to ne znači da će u konačnici presuditi u vašu korist. Za pozitivnu presudu morat ćete dokazati da vas je banka oštetila jednostranim promjenama kamatnih stopa.

Dosadašnja sudska praksa bila je različita - neki sudovi presuđivali su u korist banaka, a neki u korist dužnika. Tako je, primjerice Općinski sud u Zagrebu donio nekoliko presuda u korist banaka dok su sudovi u Splitu i Osijeku presudili u korist dužnika. Prijepor se obično pojavljivao prilikom tumačenja odštetnog zahtjeva. Tužitelji su u pravilu tražili da se izračun odštete bazira na primjeni početne kamatne stope određene prilikom sklapanja ugovora, što znači da je svako povećanje kamatne stope u odnosu na prvobitnu dovelo do preplate.

Neki sudovi odbacivali su tužbe uz tumačenje da takvi odštetni zahtjevi pretpostavljaju ništavnost varijabilne kamatne stope jer početnu varijabilnu kamatnu stopu de facto pretvaraju u fiksnu. Kako Vrhovni sud nije osporio varijabilnu kamatnu stopu, već samo njezinu primjenu, odnosno jednostranu promjenu kamate stope od strane banaka, tako formulirani odštetni zahtjevi mogu pasti u vodu.

S druge strane, neki su sudovi presuđivali u korist potrošača, utvrđujući ništetnost odredbi koje omogućuju banci jednostranu promjenu kamatne stope. U takvim slučajevima izračun preplaćenih kamata određen je prema Zakonu o obveznim odnosima, u kojem je propisano da se u slučaju neugovorene kamatne stope primjenjuje četvrtina (1/4) zakonske zatezne kamatne stope.

Umjesto tužbe možete se pokušati nagoditi s bankom za neki niži iznos odštete, izbjegavajući na taj način neizvjestan sudski postupak. Dosad banke u pravilu nisu bile sklone takvoj opciji. Međutim, nakon najnovije presude Vrhovnog suda možda promijene stav.

Ako se odlučite za tužbu, vodite računa o tome da je krajnji rok za podnošenje tužbe 12. lipnja ove godine zbog nastupanja zastare.

Također, važno je da prije tužbe pribavite svu potrebnu dokumentaciju vezanu uz ugovor o kreditu, pomoću koje se mogu rekonstruirati sve promjene kamatnih stopa i otplatnih planova.

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: