hren
 

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović trebala bi u utorak raspisati izbore za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu. Iako su neki od političkih aktera već obavili imena svojih kandidata i krenuli u kampanju, odlukom predsjednice zapravo počinju teći rokovi.

Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju nove zastupnike Europskog parlamenta koji će ih predstavljati narednih pet godina, a razdoblje do izbora obilježava neizvjesnost brexita i dogovora o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije. U Hrvatskoj se zastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske. Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbore u EP imaju sve registrirane političke stranke u Hrvatskoj, samostalno ili kao zajedničku listu više stranaka. Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od dva tjedna od dana raspisivanja izbora.

Svoju listu s 12 imena dosad je predstavio SDP s jednakim brojem žena i muškaraca. Listu predvodi eurozastupnik Tonino Picula, a slijedi ga eurozastupnica Biljana Borzan. Nositelj liste Amsterdamske koalicije (HSS, GLAS, IDS, PGS, HSU, Laburisti i Demokrati) je istarski župan Valter Flego, dok je Živi zid predstavio zajedničku platformu skupine europskih stranaka koje srednja struja europske politike naziva populističkim. HDZ i Most još nisu objavili svoje liste.

Broj zastupnika

U trenutnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih u novom biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje će dobiti od jednog do pet zastupnika više, a preostala mjesta će se čuvati za moguća buduća proširenja Unije. Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Broj zastupnika bi se trebao najviše povećati Francuskoj i Španjolskoj koje će ih imati pet više nego dosad. No, sve će ovisiti o datumu brexita.

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije pristali su na odgodu izlaska Velike Britanije iz Unije do 22. svibnja ako se ovog tjedna u britanskom parlamentu potvrdi sporazum o razdruživanju. U slučaju da se to ne dogodi, London se do 12. travnja treba izjasniti želi li odustati od izlaska iz EU-a, tražiti dulju odgodu ili izaći bez sporazuma. U prva dva slučaja Ujedinjeno Kraljevstvo treba održati izbore za Europski parlament, a 12. travnja je izabran je jer je to zadnji rok do kada se prema britanskim propisima moraju raspisati izbori. Malta, Luksemburg, Cipar bez obzira na neizvjesnost brexita ostaju na minimalnom broju zastupnika (6), dok će ih najviše i dalje imati Njemačka (96).

Pravo glasa u Hrvatskoj i EU

U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja članica, na birališta mogu izaći osobe s navršenih 18 godina. U Grčkoj mogu glasati i građani s navršenih 17 godina, a u Austriji i Malti s navršenih 16. Izlazak na izbore obvezan je u Belgiji, Bugarskoj, Grčkoj, Luksemburgu i na Cipru. Belgija je još 1892. uvela obvezno glasovanje za muškarce, a 1949. i za žene. Kazne su umjerene, ali ako se propusti izlazak na izbore u četiri izborna kruga, tada se gubi pravo glasa na deset godina.

Na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najveća izlaznost je bila u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasovanje obvezno. U Hrvatskoj je na birališta izašlo tek 25,24 posto, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, tek 13 posto.
Što slijedi nakon izbora?

Od 27. svibnja novoizabrani zastupnici EP-a počinju pregovarati o formiranju političkih skupina. Za formiranje političke skupine potrebno je 25 članova, a u skupini treba biti zastupljena najmanje jedna četvrtina država članica Unije. Deveti mandat novog saziva Europskog parlamenta započet će 2. srpnja kada će na konstituirajućoj sjednici u Strasbourgu izabrati predsjednika, 14 potpredsjednika, pet kvestora te odlučiti o broju i sastavu stalnih odbora EP-a.

Uz europske parlamentarne izbore, političke grupacije EP-a predstavile su svoje spitzenkandidate za mjesto novog predsjednika Komisije. EP bira jednog od vodećih kandidata za predsjednika Komisije nakon što ga formalno predlože čelnici država i vlada koji pri toj odluci uzimaju u obzir rezultate europskih izbora.

S obzirom na trenutne projekcije novog saziva EP-a, pučani (EPP) bi trebali osvojiti najviše mjesta pa je favorit za novog predsjednika Komisije Manfred Weber.  Vodeći kandidat Stranke europskih socijalista (PES) je Frans Timmermans, dok je Europska stranka zelenih predstavila dva kandidata, Njemicu Ska Keller i Nizozemca Basa Eickhouta. ALDE je tijekom kongresa u Madridu objavio da će oformiti cijeli tim liberalnih kandidata.

Izvor: hr.n1info.com


KOMENTARI: