hren
 

KAD MOŽE BANDIĆ...
Grad Split u ovom trenutku ukupno od svih dužnika po svim osnovama potražuje više od 500 milijuna kuna! Da, dobro ste pročitali, ta brojka je istinita (pola ovogodišnjeg proračuna koji iznosi 1,1 milijardu kuna - op. a.), ma koliko nevjerojatna bila.

Prema podacima iz resora financija Grada, od tog iznosa 276,8 milijuna kuna odnosi se na potraživanja na ime komunalne naknade za poslovne prostore - 165,85 milijuna kuna; 67,93 milijuna kuna iznosi dug za komunalni doprinos; 23,95 milijuna kuna potražuje se na ime komunalne naknade za stanove; 8,45 milijuna kuna za zakup javnih površina; šest milijuna kuna za spomeničku rentu te 4,62 milijuna kuna komunalne naknade za garaže.

Preostali iznos odnosi se na dugovanja koja su ostala nenaplaćena u zadnjih nekoliko godina ili su predmet sudskih sporova, stečajnih ili predstečajnih postupaka.

Kako nam je pojasnio Dragan Brtan, pročelnik Upravnog odjela za financije i kontroling, radi se mahom o potraživanjima od kojih su neka starija od dvadeset i više godina, i to uglavnom od tvrtki koje su davno otišle u stečaj ili više ne postoje.

No, iako je iznos dugovanja pozamašan, izvjesno je da će se od navedene cifre veće od 500 milijuna kuna možda naplatiti tek tridesetak posto.

Zadnji veliki otpis dugovanja Grad Split je za sve kategorije dužnika obavio 2015. godine, kada je donesena odluka da se "zaboravi" na 51 milijun kuna potraživanja do 2003. godine, koja se očito nikad neće moći naplatiti.

Sasvim je drukčija situacija u gradu pod Marjanom kada je riječ o otpisu dugovanja fizičkim osobama, koja su u fokus javnosti došla zahvaljujući zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je svim fizičkim osobama otpisao dugove bez iznimke, odnosno bez cenzusa, uključujući i nekolicini javnosti dobro poznatih osoba.

Grad Split, na svu sreću, nije napravio tu grešku. Ne samo da nije pogriješio kao naša metropola, već je uveo cenzus prema kojem se to radilo, tako da su naši sugrađani mogli birati prilikom podnošenja zahtjeva hoće li im se dugovanja otpisivati prema socijalnom ili imovinskom cenzusu.

Kako nam je kazao Brtan, splitska gradska uprava odlučila je uvesti ove dvije spomenute kategorije, iako sukladno odredbama Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama to nije morala.

Što se tiče samih imena dužnika, Brtan nam je poručio da nam, nažalost, te podatke ne može ustupiti zbog Uredbe o zaštiti podataka (GDPR). No, s obzirom na uvedene cenzuse, potvrdio nam je da među dužnicima nema niti jedno zvučno ime kao što je slučaj u Gradu Zagrebu.

Ono što nam je mogao reći odnosi se na iznose koji su bili obuhvaćeni Odlukom o otpisu duga Grada Splita, konkretno duga za komunalnu naknadu kojim je u Splitu bila obuhvaćena 2221 osoba s ukupnim dugovanjem od 20 milijuna kuna koje se gomilalo godinama.

Budući da je sukladno Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama maksimalni iznos potraživanja 10.000 kuna, u toj se kategoriji našlo 1819 sugrađana.

- Grad Split je uveo dva kriterija prilikom otpisa dugova fizičkim osobama - ili imovinski ili socijalni, a sugrađani su prilikom podnošenja zahtjeva mogli izabrati jedan, s tim da su u obzir uzeta sva dugovanja do 31. prosinca 2017. godine.

Socijalni kriterij se odnosi na dužnike koji temeljem rješenja nadležnog tijela ostvaruju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno pravo na pomoć za uzdržavanje po bilo kojoj osnovi iz sustava socijalne skrbi.

Imovinski kriterij odnosi se na dužnike kojima mjesečna novčana primanja na dan podnošenja zahtjeva ne prelaze iznos od 1,5 proračunskih osnovica za godinu u kojoj se podnosi zahtjev po nezaposlenom ili maloljetnom članu kućanstva koji se redovno školuje.

Ta je osnovica za 2018. godinu iznosila 3326 kuna, a pomnoženo s 1,5 dolazimo do brojke od 4989 kuna, što predstavlja donju granicu mjesečnih primanja.

Nadalje, uvjet je da dužnik osim stana ili kuće u kojoj živi ne posjeduje drugu nekretninu, a ako ima automobil ili plovilo u svom vlasništvu, njihova vrijednost ne smije prelaziti iznos od 10.000 kuna - pojašnjava Brtan i dodaje da bi Grad Split, da je slijedio zagrebački model otpisa dugovanja bez cenzusa, otpisao nekih devet milijuna kuna potraživanja od građana. Ovako je ta brojka simbolična - do sada je otpisano tek nešto više od 20.000 kuna.

- Cilj Zakona je bio smanjiti socijalne razlike, te je u tom smjeru i išla naša Odluka - pojašnjava naš sugovornik.
Valja napomenuti da se splitska i zagrebačka priča razlikuju i u pitanju ustrojstva samih gradskih uprava, odnosno zbog činjenice da Zagreb sve svoje komunalne firme ima pod “Zagrebačkim holdingom”, dok je u Splitu svaka komunalna tvrtka samostalna te je Grad svakoj od njih ostavio mogućnost da na sjednicama Nadzornih odbora autonomno donese odluku o tome hoće li i na koji način, poštujući zakonske okvire, opraštati svojim korisnicima zaostala novčana potraživanja.

Tako smo iz “Vodovoda i kanalizacije” (ViK) dobili podatke da je u zadnjih pet godina, dakle od 2014. do 2018. godine privatnicima otpisano 3.696.629,44 kuna, s tim da ta brojka uključuje fizičke osobe i stanare u stambenim zgradama.

Kako nam je pojasnio Tomislav Šuta, direktor spomenutog komunalnog poduzeća, neki od razloga provedenih otpisa su mjere za “ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana”, puknuća cijevi, presude u korist tuženika i zastare, gdje, zbog nemogućnosti naplate, Skupština Društva na temelju prijedloga Povjerenstva za otpis sumnjivih i spornih potraživanja donosi odluku o usvajanju prijedloga.

- ViK je krajem lipnja 2015. godine donio Odluku o izmjeni cijene vodnih usluga za socijalno ugrožene građane, koji plaćaju 40 posto od osnovne cijene vodnih usluga, i to za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva - kazao nam je Šuta.

Iz “Čistoće” su nam poručili da ovo trgovačko društvo redovito provodi otpis zastarjelih potraživanja, za koje se podrazumijeva da su se poduzele sve mjere za njihovu naplatu. U prosjeku godišnje na ime zastarjelih potraživanja od fizičkih osoba otpiše oko 1,3 milijuna kuna.

- Napominjemo da su to pojedinačno iznosi po korisnicima koji nisu veći od nekoliko stotina kuna, budući da su naša mjesečna zaduženja niska. Dakle, unatoč svim zakonski poduzetim mjerama i aktivnostima, potraživanja koja se nisu uspjela naplatiti se u zakonskom roku otpisuju - zaključuju u “Čistoći”, te dodaju da su temeljem odredbi Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama također ponudili mogućnost podnošenja zahtjeva za otpis duga socijalno ugroženim osobama uz jasno definirane socijalne i imovinske kriterije.

“Split parking” je zadnji put trajno otpisao milijun kuna dugova zadnjeg dana 2017. godine, uz napomenu da se više od 90 posto od tog iznosa odnosi na fizičke osobe. Najveći dio potraživanja od spomenutog iznosa se odnosi na bivše toplane - više od 900.000 kuna, a nešto manji dio na troškove premještanja vozila u sklopu pauk službe i pretplate za garaže.

Kako nam je kazao Marko Bartulić, direktor ove gradske komunalne tvrtke, u trenutku kad je Grad Split kupio poduzeće “Hvidra”, “Split parking” je kao novoosnovana tvrtka preuzeo njihova potraživanja u iznosu od 7,3 milijuna kuna, a do 31. prosinca 2018. godine ta se brojka, zbog novih zaduženja i proširenja djelatnosti, odnosno upravljanja izvanuličnim parkiralištima, popela na osam milijuna kuna.


Milan široke ruke...

Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama stupio je na snagu 21. srpnja 2017. godine i u njegovim odredbama uvođenje socijalnog ili imovinskog cenzusa nije obvezno. Zbog toga je Grad Zagreb potraživanja otpisao svim dužnicima, a na isti je način i država otpisivala svoje dugove. Podsjetimo, Grad Zagreb i 'Zagrebački holding' otpisali su ukupno 123,6 milijuna kuna svima, bez iznimke.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr


KOMENTARI: