hren
 

Ukupno bogatstvo svih hrvatskih građana lani je prema procjeni švicarske banke Credit Suisse iznosilo 120 milijardi dolara, što znači da svaki punoljetni Hrvat ima oko 35.950 dolara. Izvještaj švicarskih bankara nazvan The Wealth Report 2018. govori da će za pet godina imovina naših sugrađana narasti na 144 milijarde dolara te da će u zemlji biti više od 7000 dolarskih milijunaša.

Danas je u Hrvatskoj, prema procjeni Credit Suissea, pet tisuća dolarskih milijunaša, a imovina pod upravom nešto manje od četiri milijuna Hrvata samo je lani porasla za sedam milijardi dolara.

Prije 18 godina svaki odrasli hrvatski građanin raspolagao je sa samo 8800 dolara, što znači da se naše bogatstvo učetverostručilo u promatranom razdoblju, a u idućih pet godina svaki bi odrasli Hrvat trebao 'nabaciti' još 7250 dolara ili nešto više od 47.000 kuna kako bi prosjek narastao na 43.200 dolara po stanovniku.

U banci navode kako su zadovoljni kvalitetom podataka koje su prikupili o našoj zemlji, a na svakome je od čitatelja da tumači kako mu se čini to da je svaki od naših sugrađana težak oko 35.900 dolara ili 234.000 kuna. Prava intriga počinje tek kada se počnemo uspoređivati sa susjednim zemljama.Prema klasifikaciji švicarskih bankara, Hrvatska spada u zemlje s višim prosječnim dohotkom, dok Slovenija spada u zemlje visokog dohotka. Evo i zašto: ukupna imovina svih odraslih Slovenaca lani je iznosila 133 milijarde dolara, no kako je njih 1,3 milijuna manje nego odraslih Hrvata (dva milijuna naprema 3,3 milijuna), svaki je Slovenac do lani prikupio bogatstvo od solidnih 79.000 dolara, tj. nešto više od pola milijuna kuna.

Naoko se može učiniti da je bogatstvo u Hrvatskoj raslo vrlo brzo u proteklih 18 godina, s već spomenutih 8800 na 35.900, no prosječan Slovenac je davne 2000. godine u džepu imao već 33.000 dolara. I dok bi naša imovina do 2023. trebala porasti sa 120 na 144 milijarde dolara, slovenska će sa 133 skočiti na 172 milijarde dolara, drugim riječima dodat ćemo 24 milijarde, a Slovenci će u istom vremenu dodati 39 milijardi dolara na svoje račune.

U zonu visoko privređujućih zemalja progurala se i Mađarska, čijih gotovo deset milijuna građana ima gotovo istu financijsku imovinu kao i Hrvati - 37.500 dolara. Njihov tempo akumulacija također je vrlo sličan našem - prije 18 godina prosječan Mađar imao je imovinu vrijednu tek oko 12.000 dolara, a do 2023. očekuje se da će im prosjek narasti na 49.000 dolara, pa će nas i oni još više 'prešišati'.

Na istoku je situacija puno tužnija. Prosječni punoljetni Srbin danas raspolaže s oko 10.700 dolara, što će reći da je ta zemlja na razini Hrvatske otprije 15 godina. I s dvostruko većom populacijom, ukupna financijska imovina Srbije iznosi tek 100 milijardi dolara, 20 milijardi manje nego što Hrvatska ima danas.

Bosna i Hercegovina je tek na pola tog iznosa, točnije na 51 milijardu dolara, što se prevodi u 14.000 dolara po odraslom stanovniku te zemlje. Još plastičnije, prosječan Hrvat ima četiri puta više novca od stanovnika Srbije ili Bosne i Hercegovine, jednako je bogat kao Mađar te je upola siromašniji od Slovenca.

No tek kada se usporedimo s bogatom Austrijom, vidimo koliko smo zaostali u globalnoj utrci. Prosječan Austrijanac na računu ima 213.000 dolara - 5,5 puta više od Hrvata - dok ukupna imovina svih Austrijanaca vrijedi 1.637 milijardi eura. Kada se zbroji sva vrijednost svih zemalja iz bivše države, dolazi se do iznosa od 400 milijardi eura ili 120 milijardi manje nego što na računima drži Češka.

Najviše financijske imovine na svijetu ima prosječan Švicarac i ona je vrijedna 513 milijuna dolara. Država s najviše imovine je pak uvjerljivo SAD s nezamislivom cifrom od 98.000 milijardi dolara u raznim instrumentima. Najviše novca, dionica, obveznica i ostale robe u Europi ima Njemačka - 14.000 milijardi dolara - a s po tek nekoliko milijardi manje slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska.

Izvor: www.tportal.hr


KOMENTARI: