hren
 

Iako je prošlo gotovo godinu dana od ratificiranja Istanbulske konvencije u Hrvatskom saboru, u stvarnom životu promjene nije lako uočiti. Posljednji slučaj iz Zagreba otkrio je potpuno neprimjerenu reakciju policije na obiteljsko nasilje u kojem je žrtva bila 14-godišnja djevojčica.

Slučaj bivšeg policajca koji je premlatio svoju maloljetnu kćer, zgrozio je hrvatsku javnost i još jednom postavio pitanja o funkcioniranju sustava za zaštitu od obiteljskog nasilja. 

Kazneni zakon nije na strani žrtve - poručila je gostujući na N1 predsjednica Udruge sudaca za mladež i obitelji Lana Peto Kujundžić.

"Nismo se htjeli kao zakonodavac staviti na stranu žena. Kazneno pravo je dosada gledalo samo počinitelja, a žrtvu smo izbacili iz kaznenog sustava. Sveli smo ga na nju, njega, na nekog svedoka. I nakon toga smo je pustili da se sama muči s dijelom naknade štete ili drugih obiteljsko-pravnih poslova", kaže Peto Kujundžić. 

Žrtve se osjećaju nezaštićeno i jer se obiteljska nasilja nerijetko vode kao prekršaji, a ne kaznena djela, ili se pak nasilnici terete za lakše ozlijede iako je došlo do brutalnog nasilja. Mnogi pravnici su upozoravali i na propust Državnog odvjetništva u slučaju Darka Kovačevića Daruvarca, ističući da mu je trebalo suditi za pokušaj ubojstva. 

Oni koji se bave obiteljskim nasiljem, kažu da situacija nije dobra ni u centrima za socijalnu skrb. Nedostaje, smatraju - i vremena i edukacije.

"U neka nova vremena, mi trebamo superspecijalizacije. Ne može radnik koji se bavi naknadama za socijalne slučajeve u 80 posto svog posla, u ostalih 20 posto posla baviti se nasiljem nad djecom i nasiljem nad ženama - neće znati, neće imati vještina, neće imati sposobnosti", dodaje.

Reakcija

Brza reakcija sustava nakon što se nasilje dogodi je najvažnija, kažu stručnjaci - i to i za žrtvu i nasilnika. Posebno ako je cilj mijenjanje nasilnog ponašanja.

"Ispočetka im je strahovito teško, imaju osjećaj da ih pilimo, ispiremo mozak. Kasnije, kod više od polovine, do 80 posto, vidimo promjenu u stavovima i vrijednostima i oni postanu kritični prema svom ponašanju", kaže Renata Sever iz Komore socijalnih radnika.

Kao što treba promijeniti stav da je bolja i disfunkcionalna, nego rastavljena obitelj.

"Ako govorimo o najboljem interesu djeteta, stručnjaci kažu da definitivno do godine dana mogu reći sa sigurnošću hoće li se kompetencije pojedinog roditelja popraviti i mogu li računati da će u budućnosti biti dobar roditelj ili će se nastaviti loše ponašati. Prema tome, ja sam za to - lišimo ga roditeljskog statusta, nemojmo stalno govoriti da nećemo pokretati postupak jer će se roditelj popraviti - nije pitanje hoće li se on popraviti, nego hoćemo li dijete uništiti", kaže Peto Kujundžić.

Pretučena 14-godišnjakinja i sama je to pitanje postavila sustavu. Zašto se nju ni u jednom trenu nije pitao za mišljenje i želje - želi li biti s ocem nasilnikom koji je do toga dana fizički napadao "samo" njezinu majku.

Izvor: n1info.com


KOMENTARI: