hren
 

MINISTAR zašite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je da Hrvatska u sljedećih 30 godina u proizvodnji električne energije može postati samodostatna te ju naposljetku i izvoziti.

Ćorić je to izjavio na konferenciji "Ususret novoj energetskoj strategiji" koju je organizirao Jutarnji list, pritom napomenuvši da je punu energetsku neovisnost zemlji veličine i kapaciteta Hrvatske teško postići, posebice kod fosilnih goriva.

"Međutim, ono na čemu možemo raditi jest da u sljedećih 10, 20, 30 godina učinimo sve da u proizvodnji električne energije u potpunosti zadovoljimo svoje potrebe i u konačnici u jednom trenutku izvozimo zato što nam kapacitet u obnovljivim izvorima energije to dopušta", rekao je Ćorić.

Očekuje da će sabor do kraja drugog tromjesečja usvojiti novu energetsku strategiju RH, pri čemu podsjeća da je zadnjih nekoliko mjeseci u javnoj raspravi bila "Zelena knjiga" Energetskog instituta Hrvoje Požar, koja je analitička podloga za izradu strategije.

Najveći potencijal u obnovljivim izvorima

Napominje da Zelena knjiga najveći potencijal vidi u obnovljivim izvorima energije, u prvom redu vjetru i suncu.

Kaže da se u oba scenarija iz Zelene knjige, ubrzanom i umjerenom, ide u smjeru energetske tranzicije i prelaska na obnovljive izvore, a kada je riječ o plinskoj infrastrukturi, i jedan i drugi pretpostavljaju stagnaciju i smanjenje potrošnje plina do 2050. godine.

Članica Uprave ENNA Grupe Sabina Škrtić smatra da je u Zelenoj knjizi ponuđen neprimjeren energetski miks, pri čemu kaže kako, primjerice, nisu dovoljno prepoznate energija iz otpada i plinska infrastruktura.

"Zelena knjiga mora pokušati iskoristiti ono najbolje što Hrvatska ima i ponuditi optimalan miks koji će donijeti, prije svega, konkurentnost", poručuje Škrtić.

Predsjednik Uprave RWE Energije Zlatko Miliša smatra da je solarna energija "zlatna koka" jer je potencijal zbog broja sunčanih sati više od 50 posto veći no što je u nekim zemljama u kontinentalnom dijelu Europe.

"Svaka naša studija isplativosti starta s 50 posto boljim rezultatima", kaže Miliša. Napominje da cijena tehnologije u tom sektoru drastično pada, što otvara mogućnost isplativosti sunčeve elektrane bilo kojeg tipa bez subvencija.

Uz postojeću razinu cijene električne energije, projekti izgradnje sunčevih elektrana na obali imaju isplativost u roku od šest do osam godina, i to bez ikakvih subvencija, procjenjuje Miliša.

Član Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Petar Sprčić zadovoljan je što je strategija definirala da ćemo u jednom trenutku postići samodostatnost i da idemo prema tome, pri čemu je pozitivno to što počinjemo koristiti vlastite resurse.

Ćorić: LNG terminal će s vremenom donijeti i komercijalni aspekt

Ministar Ćorić ističe da gradnja LNG terminala na Krku, s obzirom na poziciju otoka kao i potrebe domaćeg i tržišta EU-a za plinom koje nisu malene, prije svega nosi sigurnost u smislu diverzifikacije dobavnih pravaca te da će s vremenom nositi i komercijalni aspekt. 

Poručuje da promišljanje države treba biti strateško, a pritom, iako uvažavajući zakonitosti tržišta, ona mora promišljati i druge aspekte, u smislu sigurnosti dobave energenata na nekom području.

Upravo u tom kontekstu, ističe Ćorić, LNG terminal je projekt koji u slučaju problema Hrvatskoj u potpunosti namiruje potrebe za plinom, s obzirom na kapacitet na razini trenutne potrošnje u Hrvatskoj.

Vjeruje da će Hrvatska pronaći komercijalni interes, prije svega u zakupu kapaciteta iz zemalja oko nas. 

Drži kako je to projekt koji je sa sigurnosno-energetskog i geopolitičkog aspekta jedan od rijetkih koji može pozicionirati Hrvatsku na kartu Europe i svijeta.

"Nisam siguran da postoji energetski projekt u okruženju koji ima takav potencijal", poručuje Ćorić.

Smatra da će interes za zakup kapaciteta s vremenom porasti sa sadašnjih 520 milijuna prostornih metara (od ukupnih 2,6 milijardi) i u tom kontekstu naveo je kako postoji nekoliko pisama namjere mađarskih kompanija, a provjerava se i interes drugih tržišta, gdje prije svega navodi eventualnu zainteresiranost tvrtki iz Slovenije.

Predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon, čija je tvrtka predala ponudu za zakup kapaciteta budućeg LNG terminala, također je poručio da više mogućnosti i alternativnih izvora dovodi do veće sigurnosti opskrbe, stoga razumije nastojanja hrvatske vlade oko toga projekta.

Izvor : Index.hr


KOMENTARI: