hren
 

USKORO NA SNAZI
Na snagu će uskoro stupiti izmjene Zakona o zaštiti potrošača, no građani, kupci, korisnici javnih usluga i ostali ne moraju se nadati većim promjenama u svoju korist. Dapače, novi dokument određenim izmjenama otvara prostor malverzacijama trgovaca i još većoj netransparentnosti njihova poslovanja.

Zakonodavac – Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta – trgovcima će, među ostalim, ubuduće omogućiti da oglašavaju sniženje navodeći samo nove cijene. Drugim riječima, kupci će u promidžbenom letku određene trgovine vidjeti samo jednu cijenu, a ne staru i novu, što je dosad bio slučaj, te na osnovi toga neće moći procijeniti koliko će, zapravo, uštedjeti kupnjom sniženog artikla.

Ovu izmjenu Ministarstvo objašnjava usklađivanjem Zakona s Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi, no bez detaljnijih obrazloženja

Loše regulirano

– U svakom slučaju, ovdje se ide nauštrb potrošača – trgovci će ih oglasima o sniženju "namamiti" u trgovinu u kojoj, napominjem, moraju i dalje biti navedene cijene u redovnoj prodaji i one koje vrijede tijekom posebnog oblika prodaje: akcije, sezonskog sniženja, rasprodaje i slično.

Kupac će možda na licu mjesta vidjeti da je sniženje mizerno, no kad se već tamo zatekao, obavit će kupnju koju vjerojatno ne bi obavio da je imao pravu informaciju – smatra Dunja Mak, pravnica i dugogodišnja savjetnica u nedavno ugašenom osječkom Savjetovalištu za zaštitu potrošača.

S njom se slaže i Vlado Biljarski, savjetnik u udruzi "Splitski potrošač".

– Posebni oblici prodaje će, po svemu sudeći, i dalje biti loše regulirani. Naime, do prije nekoliko godina vrijedilo je pravilo prema kojem trgovac nije smio oglasiti posebnu prodaju ako mu barem petina robe u trgovini nije bila na sniženju, i to onom po najvećem postotku ako bi, primjerice, na izlogu pisalo "do 50 posto".

Osim toga, vrijeme trajanja akcije bilo je limitirano na 30 dana, a toga više nema. U svakom slučaju, trgovcima se više ne daju ograničenja, što ide, naravno, nauštrb potrošača – smatra Biljarski.

Naši sugovornici navode kako, ipak, postoji i jedna pozitivna stvar koju donose predložene izmjene Zakona o zaštiti potrošača, a tiče se spornih ugovora na daljinu preko telefona.

Savjetovališta za potrošače bila su zatrpana pritužbama građana koji su mimo svoje volje i saznanja prebačeni nekom teleoperateru ili bi tek primitkom računa doznali da su navedeni kao korisnici određene usluge, i to uglavnom na dvogodišnje razdoblje.

Potvrda ugovora

– Broj takvih prijevara mogao bi se ubuduće smanjiti. Naime, ugovor će se ubuduće smatrati sklopljenim kad potrošač, nakon primitka ponude, dostavi trgovcu potvrdu svoje suglasnosti o sklapanju ugovora. Osim potpisane potvrde na papiru, kupac će svoju suglasnost moći poslati i elektroničkom poštom.

Inače, teret dokazivanja o zaprimanju potvrde suglasnosti o sklapanju ugovora bit će na trgovcu, što je važno u slučaju eventualnog spora – objašnjava Mak i dodaje kako će se nova pravila zaštite kupaca primjenjivati na sve ugovore na daljinu, sklopljene preko telefona, dakle, i kod drugih davatelja usluga i trgovaca.

Osim toga, potrošačima i dalje ostaje nepobitno pravo raskida ugovora pisanim putem unutar 14 dana, i to bez navođenja razloga.

Nadležne u Ministarstvu gospodarstva pitali smo je li točno da su se teleoperateri žalili na najavljene izmjene Zakona koje se tiču regulacije sklapanja ugovora na daljinu, no odgovor od njih do zaključenja teksta nismo dobili.


Kako do stručnog ispita

Kao jednu od bizarnosti u predloženim izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, Dunja Mak navodi stavku u kojoj stoji kako "osoba koja obavlja posao savjetovanja, informiranja i izobrazbe potrošača mora položiti stručni ispit pri Ministarstvu gospodarstva".

– U toj odredbi ne bi bilo ništa čudno da početkom ove godine Ministarstvo nije prestalo s financiranjem šest savjetovališta u državi koja su izvrsno obavljala svoj posao, a novog natječaja za savjetovanje nema, tako da ne znam tko bi to trebao polagati stručni ispit...

Putem natječaja za projekte, koji je raspisan u prosincu prošle godine, Ministarstvo je udrugama dijelilo potporu u iznosu od maksimalno 70.000 kuna, no s tim novcem ni jedna udruga ne može organizirati savjetovalište – smatra Dunja Mak.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: