hren
 

Kakvi se suvišni administrativni postupci i nameti ukidaju za hrvatske poduzetnike i hoće li državni birokrati prestati tražiti dokumente koje već imaju u bazi podataka bile su teme večerašnje emisije "Otvoreno".

Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Vlada je odlučila dodatno rasteretiti gospodarstvo. S čak 314 mjera poduzetnicima će smanjiti troškove, a umjesto suvišne dokumentacije uvest će digitalizaciju - čime bi poduzetnici i obrtnici trebali godišnje uštedjeti 626 milijuna kuna. Većina mjera bit će provedena već u prvoj polovini godine.

- Prije dvije godine, 2017., rođena je inicijativa rasterećenja hrvatskog gospodarstva. Akcijski plan za 2019. godinu je kontinuitet. Možda malo radikalniji zahvati uz sve one administrativne prepreke koje stoje na putu formiranja trgovačkog društva, pokretanja poslovanja i inih drugih procesa. Dakle 314 mjera ukupnog izračuna, rasterećenje negdje na razini 620 milijuna kuna. Ne samo zbog toga jer će poduzetnicima na poslovnim računima ostati novac, već i zbog toga što će upotrijebiti puno manje živaca, iskoristiti puno manje papirologije, rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Napominje i kako će doći do umanjenja i nekih možda nepotrebnih procesa.

- Ne samo da u ovom trenutku rasterećujemo gospodarstvo, nego tzv. SME testom sprječavamo uvođenje novih administrativnih opterećenja, rekao je dodavši da je "ovo jedna faza čistilišta, gdje se sukcesivno, sistematski, iz godine u godinu broj barijera smanjuje, a procesi pojednostavljuju".

Davor Huić, predsjednik udruge poreznih obveznika "Lipa" pozdravlja ovo što Ministarstvo gospodarstva radi. Na pitanje je li Horvat dobar ministar, odgovara:

- Koji god ministar smanjuje barijere, ukida administrativne prepreke, parafiskalne namete, smanjuje poreze, pojednostavljuje procese, je dobar, da.

Huić kaže kako je najveći problem s malim i mikro poduzetnicima. Male kompanije su, kaže, specifične - puno onoga što se primjenjuje na cijelu ekonomiju - velike, srednje i male poduzetnike - neprimjenjivo je na male kompanije. Kao primjer navodi financijske izvještaje, ali i zaštitu na radu:

- Imate stvari koje su naprosto besmislene. U jednom stanu od 100 'kvadrata' imate ljude s fakultetskom diplomom koji dnevno pet puta ulaze-izlaze. Ne treba im pisati obavijest gdje je smjer izlaza, oni to jako dobro znaju. Dakle, imate te neke apsurdne situacije u kojima administracija ne pokazuje fini osjećaj za ono životno.

Huić kaže i da su hrvatske inspekcijske službe "preagresivne, previše represivne". Smatra da bi trebale biti više edukativne, poput onih u Njemačkoj i Austriji. To bi značilo, objasnio je, upozorenje na prvi prekršaj, a na drugo, treće upozorenje - represija. Za male kompanije i kazne su, kaže, nesrazmjerne.

Poduzetnik Saša Cvetojević dotaknuo se problema tvrtki s jednim zaposlenim - gdje je jedna osoba istovremeno i direktor, čistač/ica, administrativac, vozač.

- On je sam sebi zaposlenik i direktor. I to je ono protiv čega se mi kao poduzetnici zalažemo - zašto ja moram biti zaposlen u svojoj firmi? To je sukob sam po sebi. Ja ugovor s jedne strane potpisujem kao direktor, a s druge strane kao zaposlenik, rekao je. i on podržava napore Horvatova ministarstva.

Đuro Horvat, direktor tvrtke Tehnix kaže da su Vladine mjere došle u pravi trenutak - na početku poslovne godine. Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika kaže da njegovi kolege moraju postupati po zakonu, odnosno uredbama i ostalim aktima koje donose Vlada i Sabor. Postoji jako malo zakona u kojima službenik ima diskreciono pravo odlučivati, nego su dužni postupati po zakonima, rekao je.

Izvor: HRT


KOMENTARI: