EKONOMSKI LAB
Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u posljednja je tri mjeseca pala oko 30 posto. Posljednjih godina cijena nafte općenito značajno oscilira, a u domaćoj javnosti često možemo čuti tezu da se pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu “ne osjeti” dovoljno na cijenama goriva u Hrvatskoj dok s druge strane svaki rast cijena automatski rezultira rastom cijena dizela i benzina.

Drugim riječima, sumnja se da se cijene goriva na benzinskim postajama u Hrvatskoj podignu čim cijena barela sirove nafte poraste, ali kad cijena nafte padne, izostaje brza i adekvatna korekcija cijena dizela i benzina.

Upravo su se pitanjem prilagođavaju li proizvođači na domaćem tržištu cijene goriva u istoj mjeri kad svjetske cijene nafte rastu i kada padaju, tj. postoji li asimetrija u prilagodbi cijena goriva, pozabavili istraživači Hrvatske narodne banke.

U najnovijoj publikaciji “Makroekonomska kretanja i prognoze” u sklopu poglavlja o inflaciji (jer cijene goriva imaju važan utjecaj na kretanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj) objavljen je poseban okvir koji se bavi navedenom tematikom.

Ključan uvoz

Naime, domaće su cijene goriva pod znatnim utjecajem svjetskih cijena sirove nafte. Hrvatska velik dio svojih potreba za naftom namiruje uvozom: gotovo četiri petine ukupne potrošnje sirove nafte u Hrvatsku dolazi iz uvoza (kao i određena količina naftnih derivata, ponajviše dizelskih goriva).

Osim same nafte, na promjenu domaćih cijena goriva utječu i sljedeći faktori: 1) tečaj kune prema američkom dolaru (jer sirova se nafta najčešće kupuje u američkim dolarima), 2) visina marže proizvođača i trgovaca iz koje se pokrivaju troškovi prerade sirove nafte i distribucije krajnjim potrošačima te 3) porezi i trošarine.

Upravo porezi i trošarine, čiju visinu određuje zakonodavac, čine najveći dio maloprodajne cijene motornih goriva u Hrvatskoj (o čemu nešto više na kraju teksta), pa promjena njihove razine može utjecati i na prijenos promjene cijena nafte na domaće cijene goriva.

Od 2014., kada je stupio na snagu novi Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata kojim je tržište naftnih derivata u Hrvatskoj u potpunosti liberalizirano, cijene motornih goriva u pravilu se mijenjaju jednom tjedno. Podaci sugeriraju da se glavnina prilagodbe cijena goriva na domaćem tržištu promjeni svjetskih cijena nafte ostvaruje s vremenskim pomakom od jednog do dva tjedna. Tako je na slici 1 prikazano usporedno kretanje cijene sirove nafte tipa Brent (izražene u kunama po litri) i cijene dizela i benzina u Hrvatskoj izražene bez PDV-a i trošarina.

Ekonometrijskom metodom nastojalo se utvrditi postoji li razlika, odnosno asimetrija u brzini prilagodbe domaćih cijena goriva na promjene svjetskih cijena sirove nafte. Rezultati pokazuju da postoji dugoročna ravnotežna veza između cijena goriva i cijena sirove nafte, a koeficijent elastičnosti cijena goriva na promjenu cijena sirove nafte u dugome roku iznosi 0,6.

Nesklad u usklađivanju

Drugim riječima, 10-postotna promjena (rast ili pad) cijena nafte rezultira 6-postotnom promjenom (rastom ili padom) cijena i benzina i dizela. No, za uspostavu ravnoteže cijenama benzina potrebno je prosječno osam tjedana, a cijenama dizela pet tjedana.

Zanimljivo je i kako se cijene benzina brže prilagođavaju naviše kada su ispod svoje dugoročne ravnoteže: za uspostavu ravnoteže u slučaju negativnih odstupanja, cijenama benzina prosječno je potrebno pet tjedana, a u slučaju pozitivnih odstupanja čak 14 tjedana. To upućuje na moguće naznake asimetričnosti u prilagodbi cijena benzina.

Kad je riječ o cijenama dizelskih goriva, koeficijenti brzine prilagodbe dugoročnoj ravnoteži pokazuju da se cijene dizela prilagođavaju istom dinamikom naviše i naniže kada su ispod odnosno iznad svoje dugoročne ravnoteže. To znači da je cijenama dizela za uspostavu ravnoteže potrebno prosječno pet tjedana u slučaju i negativnih i pozitivnih odstupanja od ravnoteže.

Porezna davanja

Dakle, provedena analiza upućuje na zaključak da postoje neke naznake asimetričnosti u prilagodbi cijena benzina, a čini se da cijene dizela karakterizira simetrična prilagodba na promjene cijena sirove nafte. Jedno od mogućih objašnjenja, tumače HNB-ovi istraživači, moglo bi biti to što su kupci dizelskih goriva često industrijski potrošači koji kupuju na veliko, pa mogu pregovarati o posebnim cijenama, kao što je moguće i da neki potrošači skladište dizelsko gorivo, pa se lakše prilagođavaju promjenama cijena. Takve okolnosti mogu obeshrabriti prodavače da se ponašaju asimetrično u prilagodbi cijena dizelskih goriva.

Na kraju spomenimo i nedavno objavljenu studiju međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže UHY, koja se bavila visinom poreznih davanja u cijenama goriva u 24 zemlje diljem svijeta. Istražujući koliki postotak cijene benzina, dizela i automobilskog plina (LPG-a) odlazi na porezna davanja, pokazalo se da je u Hrvatskoj postotak raznih poreznih davanja u cijeni goriva 23 posto viši od svjetskog prosjeka.

Tako se Hrvatska sa 61 posto udjela poreznih davanja u cijenama benzina smjestila na visoko četvrto mjesto ljestvice analiziranih zemalja, sa 57 posto udjela poreznih davanja u cijenama dizela na treće mjesto, a sa 47 posto udjela poreznih davanja u cijenama automobilskog plina (LPG-a) na prvo mjesto ljestvice poretka! PDV i trošarine tako ostaju glavni faktori koji određuju visinu cijene goriva u Hrvatskoj.


Cijene naftnih derivata 2.1.2019.

EUROSUPER 95: 8,84 - 9,23 kuna

EUROSUPER 100: 9,50 - 9,55 kuna

EURODIZEL: 8,77 - 9,26 kuna

LOŽ ULJE: 4,57 - 4,58 kuna

* raspon cijena kod različitih trgovaca

Izvor: Novac.hr


KOMENTARI: