Što se tiče HDZ-a njihovi su redovi bili dosta oslabljeni time što su Andrej Plenković i Davor Ivo Stier koji su 2013. izabrani za europarlamentarce, nakon parlamentarnih izbora 2016. otišli na funkcije u Hrvatsku

Prvi puni petogodišnji mandat hrvatskih europarlamentaraca bliži se kraju. Neki od njih imaju ambiciju osvojiti još jedan pa će uskoro uslijediti rekapitulaciju njihovog dosadašnjeg rada. Tako je europarlamentarka SDP-a Biljana Borzan pažnju medija privukla svojom aktivnošću u obrani prava potrošača.

Vrhunac njenog djelovanje na tom području jest činjenica da je u rujnu ove godine Europski parlament izglasao izvješće o različitoj kvaliteti proizvoda na tržištu Europske unije. Borzan je u slučaju ove parlamentarne rasprave bila izvjestiteljica, a izvješće je usvojeno velikom većinom. Čak je 464 parlamentaraca iz svih političkih grupacija glasovalo je za njega dok je samo njih 69 bilo protiv uz 17 suzdržanih.

– Čim sam izabrana u Europski parlament odlučila sam da ću se baviti temama koje se tiču izravno ljudi. Stoga sam se i odlučila biti članica odbora koji imaju zakonodavnu snagu kroz uredbe i direktive koje onda države članice moraju ugraditi u svoja zakonodavstva. I drago mi je vidjeti da taj rad ima rezultata. Kada smo počeli s temom zaštite potrošača iz Europske smo komisije dobili odgovor da su prehrambeni proizvodi u svim zemljama iste kvalitete. A sada zajedno radimo na zakonskom tekstu kako bi se spriječila praksa da se u zemlje istočne Europe plasiraju proizvodi slabije kvalitete. Ova me je tema jako zaintrigirala jer je i konkreta, ali istovremeno i politička i socijaldemokratska. Ne smiju naime postojati građani prvog i građani drugu reda. Osim hrane stanovnici novih članica diskriminirati su i kada je u pitanju dostava paketa i online trgovina, kaže Borzan.

Nepoštena praksa 

Ona je kroz svoj angažman dokazala da se u Hrvatskoj prodavala dječja hrana niže kvalitete od one koja je bila na tržištu starijih i bogatijih članica. Nakon njene intervencije proizvođač je povukao ove loše proizvode s hrvatskog tržišta i nadomjestio ih kvalitetnijim. Izvješće Europskog parlamenta pozvalo je na efikasnu regulaciju različite kvalitete proizvoda kroz promjenu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Izvješće poziva na osnivanje posebnog tijela koje bi u okviru postojeće Agencije reguliralo tržište kako bi se spriječila dosadašnja prakse.

 

Zaštita potrošača nije jedino područje djelovanja na kojem je Borzan bila poznata kao europarlamentarka. Početkom ove godine postala je dobitnica nagrade »MEP Award 2018.« u kategoriji borbe za ženska prava i ravnopravnost spolova. Hrvatskoj zastupnici u Odboru za ravnopravnost spolova Europskog parlamenta Biljani Borzan povjerena je još jedna važna uloga. Imenovana je izvjestiteljicom Europskog parlamenta za položaj žena u zemljama Zapadnog Balkana. Borzan već nekoliko godina traži da se donese službena pozicija za regiju te je ovaj tjedan finalizirala prvi nacrt rezolucije. Njena stranka, SDP, se već gotovo dvije godine nalazi u velikim previranjima zbog nezadovoljstva dijela vodstva načinom na koji je vodi aktualni predsjednik Davor Bernardić. Neki od njih smatraju da bi baš Borzan bila ona osoba koja bi mogla pomiriti sve zavadene frakcije stranke koje bi je stoga mogle i prihvatiti kao novu predsjednicu. Mediji su izvješćivali da su joj neki utjecajni članovi vodstva stranke ponudili svoju podršku u tom smislu, ali je ona demantirala sve takve navode.

Izvjestiteljica u sjeni 

Njena kolegica iz HDZ-a u Europskom parlamentu, nekadašnja gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica u svom je angažmanu naglasak stavila na zdravstvene probleme građana EU, te na približavanje zemalja jugoistočne Europe europskim integracijama.

 

– U zadnje se vrijeme za jedno sa slovenskim kolegom Lojzeom Peterleom bavim borbom protiv raka kroz inicijativu »Fight and Win«. Riječ je o inicijativi na europskoj razini kojom se pokušava utjecati na nacionalne vlade da povećaju proračunski sredstva za borbu protiv ove bolesti. Podaci o broju oboljelih za cijelu Europu, a posebno za Hrvatsku su alarmantni. Trebalo bi povećati napore da se dođe do situacije da se ova bolest ili može liječiti ili da bar postane kronična, odnosno da nema smrtni ishod. U sklopu ove inicijative imat ćemo 17 prosinca ove godine veliku konferenciju u Zagrebu u hotelu Westin na kojoj će premijer Andrej Plenković predstaviti hrvatsku Nacionalnu strategiju borbe protiv raka, kaže Šuica.

Dodaje da se kao potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta bavi i situacijom u jugoistočnoj Europi, posebno kada su u pitanju BiH i Kosovo.

– Izvjestiteljica sam u sjeni za Kosovo. Pratim pozorno razvoj odnosa ove zemlje i Srbije gdje pokušavam pomoći svojim iskustvom i ekspertizom. Fokus mi je naravno i na BiH i želja mi da upoznati one koji u EU donose odluke o čemu se stvarno radi kada je u pitanju ova zemlja, kaže Šuica. Dodaje da se angažirala i na području zaštite okoliša pa je tako kao eurozastupnice u Dubrovniku u staroj luci organizirala akciju skupljanja stare plastike. Ona se bavila i problemom plastičnog otpada u Jadranskom moru koji najvjerojatnije iz Albanije dolazi do hrvatskih teritorijalnih voda i o tome je govorila i u Europskom parlamentu. Šuica je bila aktivna i kroz prosvjed protiv politike nekih od bogatijih članica EU koje smanjuju ili žele smanjiti socijalnih prava građanima drugih EU država. Riječ je o inicijativi koja namjerava smanjiti visinu dječjih doplataka koje primaju djeca gostujućih radnika čije obitelji ne žive u toj zemlji, te ih prilagoditi standardu zemlje iz koje gostujući radnik dolazi.

Pokretač promjena 

Ni ostali parlamentarci nisu sjedili skrštenih ruku. Tako je Tonino Picula aktivno radio zajedno s eurozastupnikom HDZ-a Davorom Ivom Stierom na upoznavanju europskih institucija sa stanjem u susjednoj BiH i poboljšanjem položaja Hrvata u toj zemlji.

 

Tako je zahvaljujući i njihovom angažmanu u veljači 2014. Europski parlament izglasao rezoluciju koja je po prvi puta naglasila da su i srpski separatizam, ali i ponašanje središnjih bošnjačkih vlasti kočničari europske budućnosti Bosne i Hercegovina. Picula se bavio i problemima otoka pa je tako među ostalim i potpredsjednik međuparlamentarne skupine Europskog parlamenta za otoke. On je ove godine u Bruxellessu organizirao konferenciju o kohezijskoj politici Europske unije prema otocima za razdoblje između 2021. do 2027. Da je ova Piculina aktivnost itekako prepoznata pokazuje i činjenica da ga je 2017. Europska federacija malih otoka odabrala kao eurozastupnika koji je najviše napravio za europske otoke i odlučila ga nominirati za najboljeg europarlamentarca (MEP Awards) u kategoriji regionalnog razvoja. Riječ je o udruzi koja predstavlja 360.000 otočana na više od 1.640 malih europskih otoka. Od pet predloženih kandidata Picula je dobio čak 76 posto glasova članova Federacije. Oni su naglasili da je Picula pokrenuo važne promjene u pristupu EU prema otocima, te da je bio pokretačka snaga koja je osigurala najviše financijskih instrumenata za otoke.

Prekogranična zagađenja 

 

HDZ-ova Ivana Maletić bavila se problemima prekograničnog onečišćenja. Ona je kao izvjestiteljica za mišljenje kojim Odbor za proračun Europskog parlamenta predlaže promjene u regulativi za instrument predpristupne pomoći – IPA III, predala je 13 amandmana od kojih je posebno važan onaj kojim se uvodi uvjetovanje korištenja IPA sredstava u slučaju prekograničnog onečišćenja. Ona je tako u travnju ove godine pozvala je Europsku komisiju na uvjetovanje korištenja EU sredstava u BiH rješavanjem problema prekograničnog zagađenja iz bosanskobrodske Rafinerije. Maletić je tom prilikom istaknula da su prekogranična zagađenja veliki problem na koji moraju moći utjecati europske institucije.

– Nedopustivo je da stanovnici Slavonskog Broda već deset godina trpe posljedice zagađivanja zraka iz rafinerije u susjednoj državi u Bosanskom Brodu. Na razini EU razvili smo financijske instrumente čije korištenje ovisi o volji država i poduzetnika da prijave projekte. Međutim, kada je u pitanju prekogranično ugrožavanje zdravlja ljudi onda odluka ne bi smjela biti samo na državi i poduzetniku. Institucije EU moraju imati veću ulogu utjecanja i mogućnost uvjetovanja EU sredstava rješavanjem ovakvih problema, rekla je Maletić.

Neravnopravni položaj 

Eurozastupnica Marijana Petir svoju je aktivnost ipak ponajviše usmjerila na poljoprivredu. Tako je više puta naglasila da se Hrvatska nakon ulaska u EU našla u neravnopravnom položaju jer nije imala nikakvu pomoć za restrukturiranje u tom sektoru gospodarstva.

 

– Sve stare države članice i dio novih koristile su izdašna sredstva Europskog fonda za restrukturiranje koja prema podacima Europske komisije iznose više od 5,4 milijarde eura, rekla je Petir na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj u Strasbourgu. Petir za zuzimala i za razvoj OPG-ova u Hrvatskoj, te je posebno ukazala na potrebu generacijske obnove, odnosno rješavanja mnogobrojnih problema s kojima se suočavaju mladi poljoprivrednici kao i na potrebu za što većim uključenjem žena kao nositeljica gospodarstava.

Eurozastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić pažnju je nedavno privukla time što je Europski parlament usvojio njeno izvješće o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom na Jadranu.

 

Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun, te predlaže godišnje smanjenje ulova od četiri posto s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu.

Oslabljeni HDZ-ovi redovi 

Što se tiče HDZ-a njihovi su redovi bili dosta oslabljeni time što su Andrej Plenković i Davor Ivo Stier koji su 2013. izabrani za europarlamentarce, nakon parlamentarnih izbora 2016. otišli na funkcije u Hrvatsku. Plenković je postao predsjednik Vlade, a Stier ministar vanjskih poslova u koalicijskoj Vladi HDZ-a, MOST-a, SDSS-a, nekih manjih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI: