hren
 

U veljači će građani dobiti ispis svih troškova koje su platili banci. 

Svi klijenti banaka u veljači sljedeće godine prvi će put dobiti ispis sa svim troškovima koje su platili banci; kamatama, naknadama, članarinama, upisninama... Doduše, taj će se prvi izračun odnositi samo na posljednja dva mjeseca ove godine, otkad je na snagu stupio Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu. Svake sljedeće godine u veljači banka će klijentima morati isporučiti izračun ukupnih troškova koje je naplatila u prethodnoj godini.

Sve na jednom mjestu

Prvi će put klijenti dobiti apsolutno sve na jednom mjestu: naknade i kamate po overdraftu, članarine, upisnine i sve usluge, i suočit će se s iznosima koji neće biti mali. To će im biti prilika da vide svoju potrošnju i stvarne potrebe.

Dosad su te podatke dobivali mjesečno, na izvatku o prometu, dok su troškovi kartica često na drugom izvatku – prokomentirao je Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa Hrvatske narodne banke, na konferenciji za novinare koju je središnja banka sazvala kako bi predstavila aplikaciju preko koje je od 1. studenoga na internetskoj i mobilnoj stranici HNB-a dostupna usporedba naknada za platne usluge banaka. Može se naći na poveznici: www.hnb.hr/temeljne-funkcije/platni-promet/usporedba-naknada.

Posrijedi su naknade za temeljni paket od 13 najčešćih usluga na koji se odnosi više od 80 posto platnih transakcija građana: vođenje računa, izdavanje kreditne kartice, internetsko bankarstvo, mobilno bankarstvo, dopušteno prekoračenje, trajni nalog, izravno terećenje, kreditni transferi, podizanje gotovine...

Banke te naknade moraju i jednako nazvati.

– Pokušavamo stvoriti jedinstveni proizvod, paket osnovnih usluga za koji sve banke moraju dati cijenu koja se može uspoređivati. Dosad su cijene bile neusporedive, a u paketu smo imali jedne godine dimnjačara, druge vodoinstalatera, treće postolara – slikovit je bio guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je dodao da banke naplaćuju značajno različite naknade za podjednake usluge, mnogo veće nego u kamatnim stopama, što je dijelom posljedica „cross sellinga“, jer negdje gdje klijent ima račun plati i ostale usluge, a dijelom je posljedica netransparentnosti jer građani nemaju osjećaj koja je fer cijena na tržištu.

Kod kamatnih stopa je lakše, vidi se ako cijene za pojedine usluge bitno odstupaju.

Ovako se povećava konkurentnost na tržištu, kao i u dijelu vezanom uz kamatne stope, a znamo da je konkurentnost najbolji način zaštite potrošača – poručio je Vujčić.

Na pitanje hoće li HNB reagirati u slučajevima kad pojedine naknade odstupaju nerealno visokom cijenom, guverner je odvratio da svatko može odrediti cijenu koju hoće, a potrošač odlučuje prihvaća li to. Aplikacija mu, kaže, omogućava da vidi ako neka cijena odstupa. Supervizija se neće baviti ni određivanjem realne cijene usluga. Dok je za kamate definirano da, primjerice, promjenjivi dio mora biti vezan uz neku referentnu vrijednost, euribor ili nacionalnu referentnu stopu, te o njihovu kretanju ovisi i promjena visine kamata, za naknade takav pokazatelj ne postoji. Supervizor tu ne vidi problem u koji bi se trebao uključiti a propos svoje funkcije zaštite potrošača.

– To će riješiti tržište – lakonski je konstatirao guverner – klijent neće ići tamo gdje mu je skuplje.

Tržište i tržišno natjecanje

No, Biluš napominje da je Europska komisija ipak odredila kako se treba regulirati zaštita posebno osjetljivih potrošača koji su socijalno ugroženi: za njih je precizirana maksimalna moguća cijena, a ona za standardizirani paket usluga iznosi oko sedam kuna mjesečno. To je područje u kojem je regulator odlučio staviti neki „benchmark“, za sve ostalo postoji tržište i tržišno natjecanje, a na nama je osigurati da ono funkcionira. I da potrošači znaju što im se nudi i što mogu izabrati. Ako nešto odskače, na potrošačima je i eventualno na medijima da reagiraju – kaže Biluš.

U slučaju da se banke međusobno dogovaraju o cijenama, treba reagirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, zaključio je guverner.

Izvor: Vecernji.hr


KOMENTARI: