MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZADRUŽNOM PODUZETNIŠTVU U SPLITU
Međunarodna konferencija o zadružnom poduzetništvu „Zadruge za prosperitet gospodarstva“, održana u subotu u Splitu, okupila je relevantne europske i domaće stručnjake iz područja zadrugarstva koji su raspravljali o trenutnom stanju i budućnosti zadrugarstva. Konferencija u organizaciji Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo te suorganizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Zadružnog saveza Dalmacije te Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza organizirana je s ciljem povećanja svijesti o zadrugarstvu, širenju spoznaja i znanja o prednostima zadružnog načina poslovanja te isticanju uloge zadrugarstva za prosperitet gospodarstva.

Svaki sedmi stanovnik na svijetu je član neke zadruge, a u zemljama Europske unije svaki peti stanovnik, dok je u Hrvatskoj, koja ima 20.000 zadruga, član zadruge tek svaki 200-ti stanovnik. Zadrugarstvo je važna grana gospodarstva koju je potrebno razvijati i poticati, posebice u kontekstu zapošljavanja i samozapošljavanja.

„U proteklih godinu dana aktivno smo i uspješno radili na izmjenama zakonske regulative vezane za zadrugarstvo, a s ciljem pomoći zadrugarima u smjeru poduzetničkog ozračja, kao i centara izvrsnosti u stvaranju svjetski prepoznatih zadružnih proizvoda. Donijeli smo Studiju Ekonomskog instituta u Zagrebu i napravili analizu stanja u zadružnom sektoru te unaprijedili fleksibilnost zadružnog poslovanja prilagođavajući se zahtjevima tržišta. Upravo u tržišnoj konkurentnosti krije se značaj zadruga koje na najbolji način mogu povezati zadrugare kao poslovno-organizacijske jedinice koje im potom pružaju platformu za izlazak na tržište“, izjavio je Tomislav Klarić-Kukuz, ravnatelj Hrvatskoj centra za zadružno poduzetništvo.

Alessio Di dio, predsjednik Legacoop Friuli Venezia Giulia, objasnio je kako je u Italiji državnim aktima uređeno da su zadruge od posebnog interesa za državu te da ni jedan zakon nije u skladu s Ustavom ako nije reguliran u korist zadruga. Osim toga, zadruge u Italiji ostvaruju više od 8 % prihoda ukupnog BDP-a, dok u Hrvatskoj ostvaruju tek 0,3 %.

 „Vrlo važno je shvatiti ideju da zadruge funkcioniraju kao tvrtke, a Hrvati se moraju riješiti negativne percepcije zadruga kao socijalističkog relikta. Zadruge posluju kao tvrtke, ali način upravljanja koji se razlikuje od načina upravljanja u standardnom pojmu tvrtke, je upravo ono što ih definira kao zadruge. Zadruge također svojim djelovanjem na tržištu žele ostvariti profitabilnost te pronaći svoje mjesto na tržištu i ne mogu se oslanjati na pomoć države. Naravno, podrška države mora biti prisutna u stvaranju zakonskog okvira. U našoj zemlji je zadrugarstvo snažno prisutno u svim segmentima iz čega proizlazi činjenica da je jedan od pet državljana Italije član neke zadruge, a gotovo 15 % bankarskog sektora i bankarskih kredita je organizirano po zadružnom modelu“, naglasio je Alessio Di Dio, predsjednik Legacoop Friuli Venezia Giulia.

Organizatori su za mjesto održavanja međunarodne konferencije o zadružnom poduzetništvu odabrali Split upravo zato jer  Dalmacija i grad Split imaju veliku i stoljetnu tradiciju zadrugarstva u Hrvatskoj. Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, istaknuo je važnost zadruga u manjim Dalmatinskim mjestima.

 „Svake godine svjedoci smo kako obiteljska gospodarstva ne mogu plasirati svoje poljoprivredne proizvode te ih veliki dio propada ili se baca. S druge strane, udruživanjem u zadruge, kroz cijelu godinu zadruge bi se skrbile o plasmanu tih proizvoda te njihovoj što jeftinijoj proizvodnji. Na nama je da kod ljudi povećamo svijesti o beneficijama zadružnog udruživanja, a država nam u tome treba pomoći. O dobrobitima ovoga što govorim svjedoči i povijest na području Dalmacije. Naime, preteče prvih zadruga u svijetu možemo pronaći upravo u Dalmaciji. U 16. stoljeću formiran je jedan od prvih oblika udruženog djelovanja, a bila je to pustinjačka „družba“ u pustinji Blaca na otoku Braču. Dalmatinske zadruge imaju važnu ulogu ne samo za gospodarski život mjesta, već su često u malim ruralnim sredinama nositelji života općenito, zbog čega imaju izraženu i socijalnu komponentu, a danas na području Dalmacije djeluje 396 zadruga koje okupljaju 7458 zadrugara“, naglasio je Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije.

Na konferenciji je zaključeno kako je potrebno izgraditi platformu za prihvat promocije i unaprjeđenja zadrugarstva prema lokalnim,  regionalnim i nacionalnim vlastima, zagovarati implementaciju već pripremljenih zakonskih rješenja za unaprjeđenje sustava zadrugarstva, aktualizirati nužnost pokretanja štedno-kreditnog zadružnog sustava, definirati zadrugarstvo kao strateški interes naroda RH za očuvanje života i teritorija te definirati set aktivnosti za promicanje zadrugarstva i specifičnosti zadrugarstva kao posebnog gospodarskog subjekta.


KOMENTARI: