Donosimo detalje novog programa restrukturiranja koji je izradila Uprava u Puli.

Veliko je pitanje hoće li najnoviji program restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta uopće biti poslan u Bruxelles.  Kako saznajemo iz vladinih krugova, novi program restrukturiranja koji je izradila Uljanikova uprava i zaprimljen je prije nekoliko dana baziran je na odgovorima koje je prethodno Uprava Uljanika dostavila ministarstvima gospodarstva i financija, a kojima su oni iskazali nezadovoljstvo jer nisu pokazali odmak od glavnih primjedbi koji je na neslužbeno dostavljeni program iz srpnja dala Europska komisija.

Konkretno, i dalje nije jasno razgraničeno tko se od Uljanikovih tvrtki restrukturira, koji su izvori vlastitog doprinosa i kako će on biti osiguran, te nije dokazana održivost projekta, dok se jedino rok provođenja postupka rastegnuo na četiri godine, do studenoga 2022. Iz više izvora potvrđeno nam je i da su iz resornih ministarstava Upravu već upozorili da poslani odgovori na komentare Komisije ne korespondiraju s traženim komentarima, te da ih je potrebno uskladiti s postavljenim okvirima, kao i sam program, a u suprotnom ih Vlada neće poslati ili će ih u najboljem slučaju tek prosijediti kao dokument uprave pulskog brodogradilišta.

Takav pristup vidljiv je bio i na zadnjoj sjednici Vlade, na kojoj je bez iti jedne riječi spominjanja programa restrukturiranja ministar financija Zdravko Marić iznio informacije o stanju izdanih i aktiviranih državnih jamstava Uljaniku, te poruci predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da će se svi ugovori Uljanika o gradnji brodova potpomognuti jamstvima dati na provjeru Državnom odvjetništvu RH. Prema najnovijem programu, kojeg imamo u posjedu, ukupan trošak restrukturiranja s 4,38 milijardi kuna iz srpanjskog prijedloga sada je povećan na 5,27 milijardi, a povećanje Uprava objašnjava dodatnim i složenijim promjenama koje su nužne za provođenje kompenzacijskih mjera i uklanjanje brodogradnje s Arsenala.

To uključuje izmještanje i preseljenje proizvodnih objekata s današnje lokacije na otoku i Arsenalu i investicije u diverzifikaciju poslovanja. Predviđa se tako da kao vlastiti doprinos bude prikazana selidba Uljanik Strojogradnje i TESU-a na lokaciju Šijana, a vrijednost je procijenjena na 113 milijuna kuna. S druge strane, Uljanik d.d. svoju bi tvrtku Uljanik-Proizvodnja opreme Vodnjan pripojio Uljanik Brodogradilištu i time pridonio restrukturiranju i poboljšanju bilance s 94 milijuna kuna, koliko iznosi procijenjena vrijednost tvrtke u knjigama Uljanika. Najveći teret iz tog dijela plana za Uljanik i njegovog strateškog partnera trebalo bi predstavljati samo preseljenje postrojenja za rezanje čelika s postojeće lokacije u škveru na 10-ak kilometara udaljen Vodnjan.

Selidba i postavljanje nove infrastrukture u Vodnjanu stajat će oko 412 milijuna kuna. Osim toga, Uljanik d.d. će se pobrinuti i za preuzimanje i prijeboj dugovanja po osnovu pozajmica koje je Uljanik Brodogradilište ostvarenih s tvrtkama iz Uljanikove grupacije, što je stavka od 644 milijuna kuna, a svom brodogradilištu Uljanik d.d. otpisat će još 450 milijuna kuna uplata koje mu je u proteklim godinama dao za gradnju brodova, a pokrit će i 89 milijuna kuna dugova dobavljačima škvera. Premda se Uljanik Brodogradilište želi okrenuti i svoju budućnost temeljiti na proizvodnji visokosofisticiranih brodova, a za koja se u programu navode i dobre reference, Uljanik d.d. ističe da ono nema potreban know-how i ne može samostalno raditi projektiranje, pa će mu "prenijeti" svoj projektni odjel, čiju vrijednost kroz doprinos procjenjuje na 300 milijuna kuna.

Uljanik d.d. inače ima 29 zaposlenika. U vlastiti doprinos planirano je da uđe i famozna diverzifikacija, a za pripremu terena za marinu i druge nekretninske poslove procjenjuje se da će Uljanik trebati osigurati 225 milijuna kuna. Pri tom se navodi nužnim potpisivanje Memoranduma između pet ministarstava (gospodarstva, financija, mora, prometa i infrastrukture, kulture i graditeljstva), te Istarske županije, Grada Pule, te Državnog odvjetništva RH. Tim bi sporazumom bile ugovorene prenamjene koncesija i prostornih planova, kako bi se omogućilo investiranje u marinu i ostale nekretninske poslove iz kojih bi se u zadnjoj fazi omogućilo financiranje gradnje brodova. Od Vlade se očekuje odluku o produljenju koncesije za zemljište u Arsenalu za dodatnih 40 godina i više i prilagodbu koncesije za aktivnosti povezane s ugostiteljstvom i proizvodnjom na površini od gotovo 300.000 kvadrata.

Priprema za ishođenje potrebnih dozvola, koje će obavljati Uljanik d.d., započela bi već s prvim danima provođenja programa i trebala bi okončati do listopada 2019., a sve aktivnosti na diverzifikaciji trebale bi okončati do listopada 2022. Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će ove godine jamstava po dugovima Uljanika za kredite u proračuni iznositi 2,35 milijarde kuna bez kamata i naknada, a u programu se procjenjuje da će ta stavka, uključujući i jamstvo za rescue aid, biti tek 984 milijuna kuna. Uljanik otvoreno priznaje da potrebnih sredstava za obrtni kapital Brodogradilišta u prvoj fazi restrukturiranja neće biti u stanju osigurati jer će zbog otpisa dugova i sam imati briga oko financijske likvidnosti, pa traži da se u prvih 20 mjeseci država podmetne i osigura operativno poslovanje brodogradilišta i novac za dovršetak ugovorenih brodova.

Konkretno, predlaže se da u prvih pola godine država doznači 581 milijun kuna za osiguranje obrtnog kapitala, te još 863 milijuna kuna za pokrivanje operativnih troškova dovršetka gradnji u prvih 11 mjeseci. Osim toga do polovice 2019. s 89 milijuna kuna platila bi i dugove dobavljačima i kooperantima. Time bi se, međutim, a na što je među ostalim upozorila i EK, narušilo jedno od temeljnih načela u ovakvim procesima, da država i privatni vlasnik ravnomjerno daju potpore restrukturiranju, kako bi se izbjeglo da jedna strana bude oštećena. Tu se, pak, opet priča vraća na početak i na nezadovoljstvo nadležne administracije ovim programom. Dokument inače obiluje kontradiktornostima, a pored svega u oči upada i velika neusklađenost brojki u pojedinim dijelovima programa. I dalje nedostaju potvrde da na uvjete, uključujući i jednako financijsko učešće države i Uljanika s po 2,637 milijardi kuna, pristaje odabrani strateški partner Danko Končar, kojeg se u dokumentu izravno spominje samo navođenjem njegovih referenci u gradnji marine na području Brodotrogira.

Spominje se i veliko učešće strateškog partnera u projektu, no ne navodi se i konkretna vrijednost. No, predviđa se svojevrsna nagrada državi. Zbog angažmana države Uljanik d.d., naime, predlaže da se joj pripadne 25-postotni udjel u Uljanik Brodogradilištu, što je neobično zna li se da je Uljanik Brodogradilište tvrtka-kćer Uljanik d.d.-a u kojemu i država ima vlasničko učešće. Time bi, objašnjava se, država imala nadzor nad provođenjem restrukturiranja. Što se brodograđevnih poslova tiče, postojeće novogradnje, uključujući i jednu koju je ugovorio 3. maj, predviđa se završiti do kolovoza 2020., s tim da je već sada izgledno da rokovi nisu realni jer je isporuka prve dvije gradnje koje su u visokom stupnju izgrađenosti optimistično predviđena već u prosincu ove godine.

Navode se u pesimističnom scenariju procjene da bi troškovi tromjesečnog kašnjenja dovršetka brodova iznosili 207 milijuna kuna. Tek nakon isporuke postojeće knjige ugovarali bi se novi brodovi, i to ne više preko Uljanik d.d.-a nego samostalno. No, već se u programu barata i s informacijama kako su u ozbiljnim pregovorima za nekoliko novih gradnji; za jedan polarni kruzer Uljanik je pred zaključenjem ugovora, s norveškim se naručiteljima dogovara gradnju njih dva, dok je na listi poslova koji bi trebali biti zaključeni i jedan brod za polaganje kabela i potencijalno još tri kruzera. Za te brodove trebat će državna jamstva u visini 763 milijuna eura. Nakon restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta prihode bi dominantno ostvarivao iz brodograđevne djelatnosti, prema optimističnom scenariju 2,7 milijardi kuna, a iz pomorskog poslovanja 60 milijuna kuna. Što se tiče profitabilnosti, EBITDA u brodogradnji procjenjuje se na 130 mil. kuna, a poslovanja marina 12 milijuna. 

Novi program najavljuje otkaze za 1635 zaposlenih

Nezadovoljstvo programom radnici su dosad iskazivali zbog smanjenja prostora za brodogradnju i njegovog ustupanja nekretninskom poslu, svjesni da to smanjuje i potrebu za njihovim radom. U najnovijem "izdanju" program predviđa da se s trenutnih 3957 broj radnika smanji na 2322. Procjena Uprave je i da bi u prosjeku za otpremnine 1635 onih koji će napustiti tvrtku bilo potrebno 115 tisuća kuna, dakle ukupno 188 milijuna kuna. No, taj iznos, kako navodi Uprava, neće biti osiguran kroz ovaj program kroz vlastiti doprinos, nego će se potruditi ishoditi ga iz europskih socijalnih fondova.

A ubuduće će se nastojati da se na gradnji brodova značajnijim dijelom, oko 22 posto angažirati vanjsku radnu snagu, a u diverzificiranom biznisu s marinom otvorit će se 20 radnih mjesta.Nije poznato da su ovi planovi iskomunicirani i s predstavnicima radnika, no ono što u ovom dijelu programa i dalje neće dobiti prolaznu ocjenu jest činjenica da broj radnika kojim se barata i dalje uključuje radnike iz cijele grupacije, pa i 3. maja, koji je prošao restrukturiranje i ne smije ni u kojem dijelu biti obuhvaćen novim programom. Predviđa se, inače, razdvajanje 3. maja i Uljanika, pa osim što će od Uljanik Brodogradilišta preuzeti obveze po pozajmici (532 mil. kuna), koje planira isplatiti iz vlastitih prihoda, Uljanik d.d. najavljuje i da će u prvom polugodištu prodati riječki škver.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI: