Hrvati u prosjeku zube peru svaki peti dan. Na odjeću i obuću potroše dvostruko više nego na higijenske proizvode. Mnogo je i onih kojima je pranje ruku potpuna nepoznanica. Higijenska su to navike Hrvata koje su iz godine u godinu iznimno poražavajuće.

Sudeći po medijskim napisima higijena našoj naciji nije jača strana. Međutim ne postoje reprezentativna istraživanja koja pokazuju jedno ili drugo. Ono što postoji su iskustva liječnika. Primjetimo to kod previjanja pacijenata koji imaju posjekotine ili imaju neke druge rane na potkoljenici, na nogama itd. Kod jedne pacijentice sam htio usporediti zdravu nogu s bolesnom pa se ona nije htjela izuti jer nije oprala ovu drugu nogu. Oprala je samo jednu koju previjamo, priča Filip Đerzić, liječnik obiteljske medicine.

Ipak, ovakve su situacije više iznimka, nego pravilo. Više-manje 80 posto naših građana, bar onih koji dolaze u moju ambulantu, vodi jako dobru brigu o higijeni, ponekad i pretjeruju u tom smislu. Međutim postoji dio pacijenata koji iz čistog neznanja nisu dobru higijenu vodili, objašnjava.

Nekima tek iskustvo donese pouku važnosti brige o higijeni. Razgovarali smo s nekoliko liječnika i svatko ima drugačiji pristup pacijentima s lošim higijenskim navikama. Naš sugovornik poprilično je strog. Kad netko dođe, žali se na ispadanje kose, ali pacijent sjedi s kapom ili pacijentica sa šeširom i ne žele ih skinuti jer nisu oprali kosu. To su te neke pomalo komične stvari, ali onda im mi kažemo - odite doma, operite se da pregledamo prije nego što napišemo neku uputnicu, kaže dr. Đerzić.

Neke se bolesti i stanja poput gljivičnih infekcija znatno poboljšaju uvođenjem redovite higijene. Kada se uz to primijeni i terapija, rezultati se vide u vrlo kratkom roku. Pretežno žene znaju tako prelakirati nokte pa misle da su riješile problem. Pa se jave za par mjeseci nakon što već par mjeseci lakiraju tako nokte da se to ne vidi, pa shvate da je to ipak problem. A da se na vrijeme reagiralo i vodila higijena ne bi ni došlo do takvih stvari, objašnjava.

Najvažnija je higijena ruku. Mi diramo sve prstima, a te prste ne peremo baš uvijek i poslije svake upotrebe. Tako da i kad neke stare knjige diramo, pa dođemo u doticaj da trljamo oko ili nešto po licu tada može doći do prijenosa bilo gljivica, bilo neke bakterije s tog predmeta prema našem organizmu, ističe doktor.

Da su čiste ruke jedna od najvažnijih točaka brige o higijeni složila se i epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doktorica Andrea Barišin. To je jedna od osnovnih preventivnih mjera za širenje svih pa i zaraznih bolesti. Pa je još nekadašnje pravilo: perite ruke prije i poslije jela, prije i poslije nužde, nakon čišćenja, nakon odlaska na pušenje, nabraja dr. Barišin.

Higijenske navike s razlogom nazivaju se navikama, važno ih je usvojiti i njegovati svakodnevno ili više puta dnevno. Preporučuje se tuširati najmanje jednom dnevno svaki dan, a i više puta ako se osobe bave fizičkim poslovima, rade u uvjetima u kojima se mnogo znoje i slično. Higijena usne šupljine problematično je pitanje naše nacije. Naši mladići i djevojke nešto malo manje nego prosječno peru zube dvaput dnevno što je zapravo preporučeno i to na način da se peru ujutro i prije spavanja. Preporučeno je najmanje 2 minute prati zube kružnim pokretima što isto možemo reći da nije praksa pokazala, ističe.

Naši sugovornici ističu da je najvažniji aspekt podizanja razine higijene stanovništva – edukacija. Tek kada ljudi shvate koliko dobre higijenske navike znače u prevenciji bolesti, počet će o njoj voditi brigu.

Izvor: HRT


KOMENTARI: