hren
 

Dokup staža je zabranjen još prije dvadesetak godina, a dokup mirovine moguć, ali samo na papiru jer poslodavci nisu zainteresirani za tu mogućnost 

Tko god ima prve uvjete za mirovinu, nalazi se na velikim mukama, je li mu bolje otići ili ostati raditi, a ako ode, hoće li pogriješiti s izborom stupova. Odluka nije jednostavna jer su rješenja koja je pripremila država komplicirana i za stručnjake. Ipak, važno je reći da dodatak na mirovine više ne bi trebao biti kamen smutnje jer njegova isplata neće biti uvjetovana prelaskom u prvi stup. Odgovaramo na najčešća pitanja koja nam postavljaju čitatelji Večernjaka.

1. Iduće godine imam prve uvjete za mirovinu. Što napraviti, kako ću znati je li bolje ostati u drugom stupu ili se vratiti u prvi?

Zatražite izračun buduće mirovine, i to ne jedan, nego tri! Prva je adresa Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u područnom uredu prema mjestu stanovanja ili preko sustava e-Građani, tko se njime koristi), a druga Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) koji jedini mogu dati relativno precizan izračun buduće mirovine. Državni HZMO to će učiniti na osnovi plaćenih doprinosa u prvi stup, a RMOD na osnovi ušteđene svote u drugom stupu. RMOD zasad jedini isplaćuje mirovine drugog i trećeg stupa, ali država je najavila da će HZMO osnovati svoje društvo koje će se baviti istim poslom.

U državnom mirovinskom osiguranju treba pribaviti dva izračuna, jedan je kolika će biti buduća mirovina na osnovi dosadašnjih uplata u prvi stup, a drugi kolika bi bila mirovina da u proračun prenesete ušteđenu svotu iz drugog stupa. RMOD pak daje iznos početne mirovine iz drugog stupa koja se pribraja iznosu iz prvog stupa. Zbrojite jedno i drugo, usporedite i na osnovi toga donesite odluku!

Prvi put određena mirovina kasnije će se povećati dva puta godišnje prema kretanju plaća i troškova života. Nadležne državne službe tvrde da ljudi čija je plaća tijekom radnog vijeka bila do 75 posto prosječne u državi ne trebaju ostajati u drugom stupu jer će proći lošije. Ekspert za mirovinski sustav Danijel Nestić vjeruje da će se prvih godina šest od deset novih umirovljenika vraćati u prvi stup jer će im to biti povoljnije, a tek bi se za desetak godina situacija mogla promijeniti tako da će 6 od 10 novih umirovljenika ostajati u drugom stupu! Proizlazi da će se državi vraćati radnici s manjim plaćama, a u drugom stupu ostajati bogatiji. Prvi je savjet: nikamo bez izračuna, pa makar zbog njega izgubili dosta vremena i živaca u natezanju s nadležnim službama.

2. Kolika će mi biti mirovina, imam 58 godina, cijeli život radim u trgovini, sad mi je plaća oko 3700 kuna.

Vaša bi mirovina mogla biti oko 1600 kuna budući da s 58 godina života možete ići samo u prijevremenu mirovinu. Prijevremena mirovina umanjivat će se oko četiri posto po godini ranijeg umirovljenja, a najviše 20 posto. Vi ulazite u skupinu umirovljenika kojima država po službenoj dužnosti isplaćuje najnižu mirovinu, što znači da vam dodaje određeni iznos jer bi prema uplatama i formuli vaša mirovina bila još i niža, oko 1300 kuna. Trenutačno je takvih doplata oko 240.000.

3. Mogu li dokupiti staž koji mi nedostaje za mirovinu?

Ne možete! Hrvatska je zabranila dokup staža prije dvadesetak godina i, ako kao muškarac nemate 35 godina staža, a žena zasad 32 godine, ali se to penje na 35 godina, nemate prvi i najvažniji uvjet za prijevremenu mirovinu. Drugi je uvjet dob – za muškarca 60 godina, za ženu 57 – ali će se za oba spola izjednačiti 2027. godine na 60, a 2033. godine popet će se na 62 godine. Ljudi koji su počeli raditi kasnije ili su imali rupe u radnom stažu morat će na mirovinu čekati dok ne navrše 65, odnosno 67 godina života, ali uz uvjet da imaju minimalnih 15 godina staža.

4. Što je dokup mirovine i kako ga ostvariti?

Dokup mirovine moguć je samo za ljude koji odu u prijevremenu mirovinu i njime se dokupljuje iznos koji se gubi penalizacijom. Hrvatska ima zakon o dokupu mirovine, ali tim se poslom zasad nitko ne bavi, resorno ministarstvo prvo je govorilo da će HZMO osnovati društvo za dokup mirovine, ali su se kasnije predomislili. Mirovinu bi trebale dokupljivati tvrtke koje otpuštaju ljude pet godina prije starosne mirovine, sindikati su skloni toj mogućnosti, ali poslodavci nisu. Individualni dokup mirovine je besmislen, no postoji nešto što se zove produljeno osiguranje za ljude koji kraće vrijeme ostaju bez posla. Ako vam se između jednog i drugog posla pojavi rupa, možete se javiti u HZMO i sami sebi uplatiti doprinose, oko 800 kuna mjesečno. To je, dakako, rješenje za ljude koji imaju novca.

5. Hoće li mi se poništiti penalizacija nakon što navršim 65 ili 67 godina života?

Neće! Penalizacija je trajna jer se vjeruje da će ljudi koji ranije odlaze u mirovinu dulje primati mirovinu te će kroz godine dobiti istu količinu novca, ako ne i više, kao i osobe koje rade do 65. ili 67. godine. Ljudima koji odlaze u prijevremenu mirovinu iz prvog stupa umanjenje je određeno zakonom. Penalizacija u drugom stupu nije tako vidljiva, ali itekako postoji. Dob odlaska u mirovinu važan je faktor aktuarskih izračuna koje koristi drugi stup tako da će za istu svotu štednje mirovina 65-godišnje žene biti veća od mirovine 60-godišnjakinje.

6. U prijevremenoj sam mirovini. Hoće li mi se ukinuti penalizacija ako budem radio četiri godine?

Neće! Penalizacija je trajna, no umirovljeni radnik moći će po prestanku zaposlenja tražiti novi izračun mirovine nakon što navrši jednu godinu mirovinskog staža. Za dvije godine rada na četiri sata, kada navršite jednu godinu mirovinskog staža, možete tražiti od HZMO-a da vam novoplaćene doprinose uključi u novi izračun mirovine.

7. Postoji li način da se riješim penalizacije koja mi je određena u trenutku prijevremenog odlaska u mirovinu?

Jedini način je da se zaposlite na puno radno vrijeme, tijekom kojega će vam se obustaviti isplata mirovine. Radite onoliko godina koliko ste prijevremeno otišli u mirovinu i po završetku radnog odnosa zatražite novi izračun.

8. Radim kao policajac i imam uvjete za mirovinu. Hoću li se moći zaposliti kao zaštitar i zadržati mirovinu?

Hoćete! Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe moći će raditi i primati mirovinu, točnije jedini će se smjeti zaposliti na puno radno vrijeme i primati 50% mirovine. Nije posve jasno hoće li država zapošljavati umirovljene policajce i vojnike. Druga je mogućnost da radite pola radnog vremena i zadržite punu mirovinu.

Izvor: Vecernji.hr


KOMENTARI: