U Hrvatskoj je svaki dan na bolovanju gotovo 50.000 zaposlenih. Najčešći uzrok odlaska na bolovanje su bolovi u leđima, ramenima i zglobovima, slijede prijelomi i ozljede na radu, a na trećem su mjestu opekline i trovanja. O tome kako se otvara bolovanje, kako se određuje naknada plaće za vrijeme bolovanja, u kojim slučajevima nemate pravo na naknadu i ostale korisne informacije o bolovanju doznajte u tportalovu vodiču

Prava i obveze radnika u slučaju privremene nesposobnosti za rad uređeni su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o radu. Ako se razbolite, dužni ste što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dostaviti liječničku potvrdu o nesposobnosti za rad i očekivanom trajanju izostanka s posla.

Osim u slučaju bolesti, pravo na bolovanje imate i u slučaju njege oboljelog djeteta ili supružnika, pratnje bolesne osobe na liječenje i medicinski potrebne izolacije.

Početak i dužinu trajanja bolovanja utvrđuje izabrani liječnik ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar zdravstva.

Kako se određuje naknada plaće?

Tijekom bolovanja imate pravo na naknadu plaće, a visina naknade ovisi o uzroku nesposobnosti za rad. U većini slučajeva tijekom bolovanja isplaćuje se umanjena plaća u iznosu minimalno 70 posto osnovice, koja se utvrđuje na temelju prosječne neto plaće u razdoblju od šest mjeseci prije bolovanja.

Ako ste na bolovanju više od šest mjeseci, naknada plaće penje se na minimalno 80 posto od osnovice za naknadu, a nakon isteka 18 mjeseci privremene nesposobnosti po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, naknada se umanjuje za 50 posto.


Najčešći razlozi bolovanja

Iznimno, naknada za bolovanje iznosi 100 posto osnovice (puna plaća) ako je bolest posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, u slučaju njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, zbog transplantacije živog tkiva i organa, ozljede zadobivene na radu ili profesionalne bolesti, medicinske izolacije te komplikacija tijekom trudnoće.

Za prva 42 dana odsutnosti s radnog mjesta naknadu za bolovanje isplaćuje poslodavac, a od 43. dana troškove pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Pritom treba naglasiti da naknada koju isplaćuje HZZO ne može biti viša od 4.257,28 kuna mjesečno, neovisno o visini prosječne plaće i postotku umanjenja osnovice.

Plaćeno bolovanje i za honorarce

Na novčanu naknadu u slučaju bolesti imate pravo i ako niste stalno zaposleni, već obavljate honorarne poslove na temelju ugovora o djelu ili autorskih ugovora. Tada pravo možete ostvariti podnošenjem pisanog zahtjeva HZZO-u, a privremenu nesposobnost za rad utvrđuje liječničko povjerenstvo HZZO-a.

Osnovica za novčanu naknadu utvrđuje se na temelju prosjeka osnovice osiguranja na koji je uplaćen zdravstveni doprinos u posljednjih šest mjeseci prije bolovanja. Naknada iznosi 70 posto od prosječne osnovice, s time da iznos naknade ne može biti viši od 4.257,28 kuna. Isplaćuje se od prvog dana na teret sredstava HZZO-a, u trajanju najdulje šest mjeseci neprekidno.

Stopa bolovanja raste, ali ne zbog bolesti

Koordinacija liječnika obiteljske medicine ovih dana izrazila je zabrinutost zbog povećanja stope bolovanja, narasle ne zato što su Hrvati postali bolesnija nacija, nego zbog nefunkcioniranja zdravstvenog sustava.

Liječnici upozoravaju da su ključni razlozi za povećanje stope bolovanja predugo čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. Stoga predlažu da zaposleni pacijenti imaju prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red.

Također, predlažu da se nakon određenog roka trajanja bolovanja pacijent uputi stručnom timu koji bi proveo žurne dijagnostičke i terapijske procedure.

Svako treće bolovanje 'lažno'

Bolovanje je često i predmet zlouporaba. HZZO svake godine provodi inspekcije, a ovogodišnja provjera na 3800 korisnika pokazala je da ih je čak trećina na bolovanju bez osnove.

U slučaju kad kontrola utvrdi nepravilnosti, bolovanje se odmah zatvara, a liječnicima se izriče opomena ili novčana kazna, ovisno o težini prijestupa.

Ako se korisnik bolovanja ne pridržava pravila ili zloupotrebljava institut bolovanja, nema pravo na naknadu.

Prema zakonu, naknadu ne možete dobiti ako niste na vrijeme izvijestili izabranog liječnika o bolesti koja je prouzročila nesposobnost za rad ili ako ste svjesno prouzročili privremenu nesposobnost za rad (namjerno samoozljeđivanje).

Pravo na naknadu gubite ako za vrijeme bolovanja radite u 'fušu', ako se bez opravdanog razloga ne odazovete na poziv za liječnički pregled, ako se ne pridržavate uputa za liječenje ili bez suglasnosti doktora otputujete iz mjesta prebivališta.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: