Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Željko Potočnjak komentirao je u TNT-u najavljenu mirovinsku reformu.

Vidjeli smo kako je krenulo puštanje u javnost djelova mirovinske reforme, ona je dočekana na nož. Prije nego krenemo u analizu, jeste li sudjelovali u radnoj skupini?

"Ministarstvo je u svibnju okupilo radnu skupinu od 47 ljudi, počelo je gotovo idilično. Imali smo odličnu prezentaciju s identificiranim problemima. Ministar je u lipnju prvo javnosti, a zatim i stručnoj skupini predstavio elemente tog prijedloga. Dio nas je rekao da mislimo kako su dijelovi oko drugog mirovinskog stupa potpuno promašeni. Sindikati su otvorili pitanje podizanje dobi za umirovljenje. Očito je jedna grupa ljudi iz ministarstva i Zavoda za mirovinsko osiguranje pisala prezetnacije, a mi smo trebali biti pokriće za to.

Nakon toga je nekoliko nas napisalo očitovanje na prijedloge, ništa se nije događalo tri mjeseca, prije par dana, u srijedu, nam je prvi put prikazan tekst s elementima zbog kojih je došplo do oštre rasprave. Ja jesam član radne skupine, ali ono što dolazi u javnost nije rezultat radne skupine nego uže skupine koja piše te stvari za ministra.

Odlazak 67 godina u starosnu mirovinu, godina kada će se primjenjivati je prema pisanju medija 2033. Sindikati se bune protiv toga, kažu da to ne dgovara stanju na tržištu rada, je li ta mjera bila nužna?

Ta mjera je nužna, imamo ozbiljne probleme s mirovinskim sustavom. Odnos između broja aktivno zaposlenih i umirovljenika je 1,26. Pet aktivnih osiguranika radi za četiri umirovljenika. To je vrlo nepovoljan odnos koji možete rješavati smanjivanjem mirovina, ne možete ga drugačije rješavati. Prosječna mirovina je 40 posto prosječne plaće, vi aktivnima morate uzimati 33 posto od plaće samo da bi platili te mirovine. Za umirovljenike je to loše jer im je mirovina mala, za aktivne je to vrlo velik jer moraju dati 32, 33 posto da bi sustav funkcionirao. Druga je mogućnost broj zaposlenih i smanjiti broj umirovljenika. Mjere koje su usmjerene na podizanje dobi za odlazak u mirovinu, nešto što je nužno. Mi smo trebali izjednačiti do 2018. dob za žene i muškarce. To je ozbiljan problem, a odgađamo mjere. U subotu je objavljen intervju ministra koji kaže da je moguće pomaknuti to na 2033. to su mjere koje su potrebne, po meni. Puno je PR pristupa mirovinskoj reformi, što je loše.

Ima li ministar Pavić jasnu sliku kako bi trebala izgledati reforma?

Kada je nama prezentirano stanje, odnosilo se samo na prvi mirovinski stup. Mi od 2002. imamo i drugi mirovinski stup. Ja sam oštro reagirao na ideju da se imovina iz drugog stupa kroz stimulacije da se vrate u stup, povuče u proračun. To je potpuno neprihvatljiv pristup.

Vi mladima koji rade uzimate ona 32-33 posto da se isplate mirovine, njima ćete stvoriti konkurenciju na tržištu gdje će raditi umirovljenici za koje se mladima već oduzima iz mirovina.

Kada govorimo o nepravdama u društvu, mirovinska reforma ne dira povlaštene mirovine.

Svi su protiv povlaštenih mirovina, ali kad dođe do pitanja povlaštenja, neskloni smo reformama. Drugi mirovinski stup ima ideju da svatko štedi za sebe. To ima vrlo malu podršku. Naviknuli smo da je bolje putem privilegija dobiti neko drugo pravo. Ovih pod posebnim uvjetima ima 180 tisuća, kod ovih po općim propisima imamo niz transfera koji su socijalno uvjetovani. Imate preko 50 posto ljudi u sustavu koji primaju mirovinu koje nisu odraz onoga što su uplaćivali.

Izvor: N1


KOMENTARI: