hren
 

USTAVNI SUD
Odbijeno je devet prijedloga podnesenih od 2011. do 2015. godine u kojima se tražila ocjena ustavnosti četiri odredbe Zakona o HRT-u

Zatim, HRT ne zlorabi monopolski položaj, niti je na neustavan način stavljen u povoljniji položaj u odnosu na komercijalne pružatelje radiodifuzijskih usluga, Novu TV, RTL... Tako je jednoglasno odlučio Ustavni sud u povodu devet prijedloga za ocjenu četiri odredbe Zakona o HRT-u u kojima su izneseni prigovori koji su se proteklih godina često čuli u političkim i javnim raspravama.

Namet se plaća bez iznimke

Neki su prijedlozi podneseni još 2011., a posljednji 2016. Svi su prigovorili što se taj namet plaća bez iznimke i razlike s obzirom na socijalne mogućnosti građana. A kako je riječ o paraporezu na posjedovanje RTV prijamnika (ustvrdio je odvjetnik Damir Jelušić), kao svaka druga obveza javne naravi mora se temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti. K tomu, ne plaća se za proizvod – gledanje i slušanje RTV programa, već temeljem vlasništva prijamnika. Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske prigovorio je da HRT ima “monopolski” položaj, dok su druge medijske kuće diskriminirane, a građani su obvezani na linearno podmirenje javnih troškova.

Ustavni sud dao je za pravo zakonodavcu te Ministarstvu kulture koje se očitovalo o prijedlozima, da pristojba kao “oblik financiranja javnog servisa jest (zatečena) državna potpora koja je u RH postojala prije stupanja na snagu Ugovora o EU”, te se koristi u skladu s Pravilima o državnim potporama. Taj izuzetak u financiranju usluga od općeg gospodarskog interesa prihvaćen je i u drugim europskim zemljama (15 zemalja). Pristojbom se plaćaju oni programi zbog kojih HRT ima obilježje javne televizije te zbog važnosti radiodifuzije.

Posebna javna uloga

I Europski parlament preporučio je da se propisi o državnim potporama osmisle i provedu na način koji će omogućiti javnim medijima i medijima zajednice ispunjavanje njihove funkcije, tako da se izbjegne zloporaba javnih sredstava u političke i gospodarske svrhe. Ali, upozoreno je i na važnost komercijalnih nakladnika (tiskovina) koji pridonose pluralizmu te obogaćuju kulturni i politički dijalog. U zajedničkom interesu je pluralizam uravnotežene ponude javnih i privatnih medija u dinamičnom okruženju.

Zakonodavac i o tomu mora voditi računa. Stoga se izvori i način financiranja HRT-a moraju promatrati u svjetlu njegove posebne javne uloge, obrazložio je Ustavni sud, pa zato HRT svoju komercijalnu djelatnost ne može financirati iz pristojbe, a tri posto uplaćuje u Fond za poticanje pluralizma. HRT-u se tolerira poseban, pa čak i monopolski položaj, jer je društvenoj ulozi tog javnog servisa inherentna “privilegiranost”.

Drugi su nužno u nejednakom položaju, ali se ne može govoriti o zloporabi monopolskog položaja. To što Nadzorni odbor HRT-a određuje visinu pretplate nije sporno jer mu je Sabor prenio tu ovlast, a HRT je javna ustanova. Nije diskriminirajuće što fizičke i pravne osobe različito plaćaju pristojbu, neki jednu bez obzira na to koliko prijamnika imaju (ugostitelji za četiri), a neki za svaki prijamnik. Jer su te skupine međusobno neusporedive.

Izvor : Vecernji.hr


KOMENTARI: