IGRAJ, MOJA HRVATSKA
Hrvatska nogometna reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u Rusiji uzela je srebrnu medalju. Uspjeh nogometaša bacio je zemlju u trans - spektakularni doček na kojem je bilo više od pola milijuna ljudi priređen je u Zagrebu, a veselja su se redala u Zadru, Splitu, Karlovcu i Slavonskom Brodu. No ne tako davno sličan primjer pokazuje kako nakon općenacionalnog slavlja stvari mogu krenuti sasvim drugim smjerom

Grčka je 2004. godine kao potpuni autsajder osvojila Europsko prvenstvo u nogometu, no to joj nije pomoglo pa se samo četiri godine kasnije našla u bankrotu zbog neodgovorne vlasti koja je trošila šakom i kapom. Uspjeh naše reprezentacije nitko ne može osporiti, kao ni činjenicu da se zbog Vatrenih za Hrvatsku čulo u cijelom svijetu.

U protekla dva tjedna nebrojeno smo puta čuli da je ovo prilika da se Hrvatska promijeni na bolje, da se transformiramo i da sada imamo šansu za fantastične uspjehe u svim poljima.

'Šut' optimizma koji smo primili ovog ljeta godio je svima, nakratko smo se odmorili od raznih reformi, Agrokora i referenduma, no vrlo brzo ćemo se sjetiti da smo i dalje druga najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji, da se stranim ulagačima ne preporučuje ulagati u našu zemlju, da se 200.000 radno sposobnih ljudi već preselilo i da nam obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav pucaju po šavovima.

S time na umu, napravili smo pregled svih izazova i prijetnji što će nas vrlo skoro prizemljiti.

Reforma mirovinskog sustava

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić početkom srpnja predstavio je mirovinsku reformu kojom se de facto ubija drugi stup mirovinske štednje, u kojem su privatni mirovinski fondovi skupili oko 90 milijardi kuna. Pavićeva reforma bi omogućila budućim umirovljenicima da svoj novac iz drugog stupa presele u prvi državni, kako bi imali nešto više mirovine.

Mirovinski fondovi oštro su reagirali na tu vijest i izrazili nadu da će ih Pavić pozvati u radnu skupinu koja radi na novom zakonu. Postojeći mirovinski sustav je nepravedan jer umirovljenici koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa imaju pravo na dodatak od 27 posto iz državne kase, čime su u prednosti u odnosu na one koji kombiniraju prvi i drugi stup.

Porezna reforma

Dok Pavić reformira mirovinski, ministar financija Zdravko Marić nastavlja s reformom poreznog sustava. Paket poreznih zakona već je pripremljen, a novi val poreznog rasterećenja, koji možda urodi i nešto višim neto plaćama svih zaposlenih, trebao biti u akciji 1. siječnja iduće godine. Od tog datuma možda ćemo imati i nešto niži PDV, što je obećao i premijer Andrej Plenković:

'Druga faza porezne reforme počet će od 1. siječnja 2019. Smanjit će se opća stopa PDV-a, a neće time biti ugrožena prihodna strana proračuna.'

Vlada zasad šuti o tome hoće li krenuti i u oštriji obračun s parafiskalnim nametima, koji i dalje uglavnom služe tome da pune proračun nauštrb poduzetnika i kompanija.

Kriza u Uljaniku

Tportal je o krizi u najvećem domaćem brodogradilištu - pulskom Uljaniku - pisao još 2015. Tada se to, doduše, nije zvalo kriza, nego prilika jer je brodogradilište imalo popunjenu knjigu narudžbi do 2018. Tada je to isticao SDP-ov ministar Branko Grčić, dok se knjigom narudžbi danas hvali HDZ-ov ministar Darko Horvat, no on barem priznaje da bi kriza u Uljaniku mogla biti veća i od one u Agrokoru. Popunjena knjiga narudžbi zapravo je najveći Uljanikov problem jer se brodovi ne plaćaju unaprijed, već po isporuci, a brodogradilište Uljanik ne može samo financirati njihovu gradnju.

Te 2015. ustvrdili smo da Uljanik ima nakupljeni gubitak od 500 milijuna kuna, što je do danas poraslo na gotovo 700 milijuna kuna. I tada je bilo poznato da će im biti potrebna dokapitalizacija koja zbog gubitaka neće uspjeti pa će morati intervenirati država, što se i dogodilo. Za financiranje Uljanikove knjige narudžbi potrebno je oko 570 milijuna eura, a plan spašavanja još mora blagosloviti i Europska komisija. Kao strateški partner za Uljanik izabran je poduzetnik Danko Končar, no ovih dana doznaje se da Vlada razmišlja o odabiru novog strateškog partnera. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li im se ponovno javiti Talijani, Nizozemci i Korejci, koji su ispali u prvom krugu.

Kraj državne intervencije u Agrokoru

Početkom srpnja u Ciboninu tornju u Zagrebu izglasana je nagodba vjerovnika kojom Agrokor iz ruku Ivice Todorića prelazi u ruke kreditora - banaka, dobavljača i ostalih aktera ove tragične priče. Čeka se još samo da Visoki trgovački sud potvrdi nagodbu, čime prestaje izvanredna uprava i počinje provođenje nagodbe u kojoj će glavnu riječ voditi ruske banke Sberbank i VTB, ali i američki fondovi i nekoliko domaćih banaka.

Agrokorove kompanije bankari će prodavati kad se nađu pravi kupci. Operativno će to neizbježno dovesti do raznih uljepšavanja koja će se prevesti u rezanje troškova u svim segmentima poslovanja - tvrtke poput Konzuma, Belja, Jamnice, Zvijezde ili Leda morat će postati efikasnije, što će sigurno uroditi i određenom kvotom otkaza. No Agrokor još uvijek ima priliku postati priča o uspjehu, a sve ovisi o tome kako će se njime upravljati i kome će u ruke pasti nekadašnje Todorićeve perjanice.

Eksperimentalna kurikularna reforma

Borbeno neće biti samo u gospodarstvu. Ove jeseni kreće eksperimentalna kurikularna reforma, a s malih ekrana, interneta i radija građanima se poručuje da će djeca nositi manje knjiga i da više 'neće samo bubati činjenice, nego učiti rješavati probleme'. To su dva temelja eksperimenta, što je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak nekoliko puta naglasila.

Od nove školske godine reformu provode 72 škole. Kakve će to djeca probleme rješavati, još uvijek nitko zapravo konkretno ne zna, kao ni koje činjenice više neće morati bubati.

Zanimljiva činjenica za one koji žele znati više: informatika u Hrvatskoj postaje obvezan predmet tek od nove školske godine i to tek od petog razreda naviše. Uvođenje obvezne informatike uvijek zapinje zato što nema dovoljno novca za opremu - škole su tehnički i kadrovski nepripremljene.

Referendumi o Istanbulskoj konvenciji i izbornom sustavu

 

Građanska inicijativa Narod odlučuje potkraj svibnja završila je prikupljanje potpisa za referendume o opozivu Istanbulske konvencije i promjenu izbornog sustava kojim bi se smanjio broj saborskih zastupnika nacionalnih manjina i onemogućilo im se da glasaju o povjerenju Vladi.

Konzervativna inicijativa već je trijumfalno objavila kako su prikupili dosta potpisa, no Ministarstvo uprave još ih mora prebrojati i utvrditi jesu li prikupljeni po zakonu. Nakon toga na red dolazi Ustavni sud koji mora odlučiti može li se o ovim pitanjima uopće odlučivati na referendumu. Ustavni stručnjaci tvrde da su referendumska pitanja promašena jer su protuustavna, a Ustav ipak može ograničiti sve, pa i volju dijela građana.

Sudski procesi bez konca i kraja

Kada se s odmora vrate suci i odvjetnici, čeka ih velik posao. Na vruće optuženičke klupe sjedaju bivši gradonačelnik Zadra i ministar prometa, HDZ-ov Božidar Kalmeta. Njega i suoptuženike u slučaju Remorker Uskok je optužio za izvlačenje milijuna iz Hrvatskih autocesta (HAC), a tome je pripojena i optužnica prema kojoj je narudžbom promidžbenog filma 'Prometna renesansa Hrvatske' ministarstvo kojem je bio na čelu oštetio za više od 600.000 kuna.

Nastavljaju se i procesi protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, koji je izbjegao ročište o aferi Hypo izvukavši se na zdravstvene probleme. Koji dan kasnije otputovao je u Rusiju te je srčano navijao za nogometnu reprezentaciju.

Na sudu će se ponovno pojaviti i bivša SDP-ova sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel, koju Uskok tereti za primanje mita, neosnovano plaćanje savjetnika, preplaćivanje zgrade za Hitnu pomoć te trošenje javnog novca za privatne zabave.

Na sudu bi se trebao pojaviti i nekadašnji šef Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, osumnjičen da je preko Komore prao novac. Uskok je predložio da mu se oduzme imovina vrijedna 39 milijuna kuna. Na novu rundu suđenja ide i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, optužen i nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora jer je pogodujući tvrtki Davora Patafte oštetio svoj grad za 13,5 milijuna kuna. Sud je presudio da je Varaždin oštećen za 5,5 milijuna kuna.

Najviše medijske pažnje sigurno će pripasti kapetanu Vatrenih Luki Modriću jer ide na sud zato što je navodno lagao na suđenju Zdravku Mamiću u Osijeku. Modrić je na suđenju Mamiću promijenio iskaz oko spornih detalja i podjele novca od transfera iz Dinama u Tottenham.

Sada već famozno Modrićevo 'ne sjećam se' također ide u produžetke, a sud će odlučiti o sudbini zadarskog nogometaša. Nadajmo se da će se Modrić sjetiti onoga što se stvarno događalo tih godina jer se u priloženom videu Robertu Knjazu pohvalio time kako ima 'fenomenalnu memoriju'.

Hrvatsko-mađarska borba za vlast u Ini

Plenkovićeva vlada na Badnjak 2016. najavila je kako kreće u otkup Ine od Mađara. Godine neslaganja s mađarskim suvlasnicima urodile su i s dvije međunarodne arbitraže, od kojih je jednu Hrvatska glatko izgubila tvrdeći da je MOL dobio kontrolu u Ini na temelju korupcije i mita koje je primio Ivo Sanader. Stoga je Vlada odlučila pronaći model po kojem bi bilo najbolje od Mađara kupiti pola Ine. Mađari su rekli da su otvoreni za prodaju, no to ih ni s čime ne obvezuje, pa svoju polovicu mogu prodati bilo kome ako Vlada ne bude imala novca da iskoristi svoje pravo prvokupa.

Zato su u Vladi smislili lukav plan: angažiranje stranih savjetnika koji će osmisliti najbolji model otkupa i vratiti Inu u ruke države. Za savjetnike je odabran bankarski konzorcij koji čine američki Morgan Stanley, talijanska Intesa Sanpaolo i domaća Privredna banka Zagreb. Zasad nije poznato koliko ćemo platiti najam savjetnika, ali procjene govore o iznosu od 30 milijuna eura. Inače, za pola Ine po sadašnjim burzovnim cijenama treba oko 10 milijardi kuna. Jasno, država nema taj novac, pa se kao opcija za financiranje spominjala i prodaja dijela HEP-a. No možda analitičari investicijskih banaka imaju kakvog asa u rukavu...

LNG terminal na Krku - vječni projekt

Rat hrvatske države i Mađara oko Ine traje već 14 godina, malo kraće od priče o projektu terminala za prirodni ukapljeni plin u Omišlju na Krku. Taj 'vječni' projekt trebao bi biti dovršen do 2020., a kako bi projekt dobio novi vjetar u leđa, pomogla je i Vlada naredivši pisanje specijalnog zakona, takozvanog lex LNG-a.

Kao što je tportal otkrio, na zakonu je radila Barbara Dorić, ujedno direktorica tvrtke LNG Hrvatska, čiji je posao realizacija terminala. Uskoro bi trebao završiti i natječaj za nabavu LNG broda, nakon čega bi tvrtka vjerojatno trebala ići u dokapitalizaciju kako bi se privuklo još novca za dovršetak projekta.

Demografska katastrofa i iseljavanje mladih

Golovi hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji slavili su se diljem svijeta. Mase hrvatskih navijača okupile su se u Irskoj i Njemačkoj te su na trgovima uživale u nogometu. Iseljavanje mladih neće prestati preko noći, pogotovo jer su nam se otvorila neka nova tržišta, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Austrije, a i tradicionalna meka Njemačka u velikom je problemu zbog nedostatka radnika. Iseljavanje se ne može i ne treba zaustavljati, ali Vlada bi u suradnji sa socijalnim partnerima ipak mogla napraviti nekoliko konkretnih koraka da okrene trendove.

U borbu protiv iseljavanja uključila se i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović predloživši svoje mjere za demografsku obnovu. Provelo se niz istraživanja i anketa u kojima se kao primaran razlog odlaska mladih navode apstraktni pojmovi poput 'loše opće klime', pa čak i 'hrvatskog pesimizma', no ako znate ijednu osobu koja se iselila u zadnje tri godine, znate da je otišla zbog posla. Sve velike migracije stanovništva u mirnim vremenima posljedica su ekonomskih problema, a utjecaj 'loše klime' samo ih ubrzava.

Hrvatska se već sad susreće s problemom nedostatka radne snage koji će u idućim godinama biti još izraženiji. Odgovornost zasad ne preuzima nitko, a Vlada i poslodavci nastavljaju se loptati izjavama: poslodavci ne mogu dati veće plaće jer je porezno opterećenje preveliko dok Vlada ne može smanjiti poreze jer ima enormne troškove.

Svi kojima je to dojadilo i koji su mogli već su otišli i nastavit će odlaziti pogoršavajući demografsku katastrofu: nove obitelji se ne zasnivaju, stanovništvo stari i iz godine u godinu država će biti pod sve većim pritiskom kako financirati mirovine, ali i zdravstveni sustav, koji je u ovom trenutku dužan dvije milijarde kuna za isporučene, a nikad plaćene lijekove.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: