RASPOLOŽIVI DOHODAK
Od početka ovog stoljeća prosječni raspoloživi dohodak europskih kućanstava povećao se za 18 posto, odnosno jedan postotni bod godišnje!

U tom blagostanju nisu, međutim, sudjelovale sve članice podjednako. Raspoloživi dohodak hrvatskih kućanstava po definiciji nacionalnih računa rastao je upola sporije - 13 posto. Najveće zaostajanje Hrvatske, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dogodilo se u razdoblju od 2009. do 2014. godine kad se raspoloživi dohodak kućanstava smanjio za 12 posto, za razliku od prosječnog smanjenja na razini EU od svega 3 posto.

Manje za krpice

Inače, raspoloživi dohodak prosječnog hrvatskog kućanstva u 2016. godini bio je 87 tisuća kuna dok su 2000. godine prosječna kućanstva godišnje raspolagala s 59 tisuća kuna. Iz toga proizlazi da je kućni budžet u 16 godina podebljan za 46 posto, no imamo li na umu da je u tom razdoblju inflacija bila 44,4 posto, realna vrijednost novca kojim su 2016. godine raspolagali građani bila je tek približno dva postotna boda veća nego vrijednost dohodaka iz 2000. godine.

Prema istraživanju koje prati osnovne karakteristike potrošnje kućanstava hrvatske obitelji danas nešto manji dio kućnog budžeta troše na hranu nego što su to činili 2000. godine, oko 29 posto, dok su prije na hranu i piće trošili 32 posto kućnog budžeta.

Ušteđeno na hrani i piću otišlo je na druge dvije značajne stavke u kućnom budžetu- troškove stanovanja i potrošnju energenata na koje danas odlazi 16 posto dohotka, za razliku od 2013. godine kad je odlazilo 13 posto. Mobiteli i internet gotovo su udvostručili udio izdataka za komunikaciju na koje je na prijelazu stoljeća odlazilo 2,7 posto kućnog budžeta da bi danas online veza s drugima “pojela” 5,5 posto dohotka kućanstva, odnosno svaku dvadesetu zarađenu kunu.

Nešto su veći i izdaci za prijevoz, no preraspodjela potrošnje i cijena nije išla u korist tekstilnoj industriji i pratećoj maloprodaji. Na “krpice” i obuću danas odlazi 7 posto kućnog budžeta, za razliku od 2000. godine kad je ta stavka uzimala 10 posto raspoloživog dohotka kućanstava. Glavnina raspoloživog dohotka dolazi od plaća i mirovina, no kada se usporedba provodi prema nacionalnim računima, kao što je to učinio Eurostat s ovaj tjedan objavljenim podacima, tada se evidentiranim prihodima kućanstava dodaju i procijenjeni prihodi iz sive ekonomije i ilegalnih aktivnosti, koji su prilično rašireni u Hrvatskoj.

Cijene u plusu

Starenje stanovništva, međutim, povećalo je udio mirovinskih primanja u ukupnim dohocima stanovništva, a slično je i u Hrvatskoj gdje godišnja vrijednost mirovina doseže gotovo 40 posto svih dohodaka u zemlji.

Kupovna moć građana i visina plaća uvijek su odraz snage matične ekonomije. Ostale tranzicijske zemlje u ovom su stoljeću rasle približno dva puta brže od hrvatske ekonomije, pa su im i primanja rasla brže.

Ususret Euru Uvođenje eura je strateško pitanje za Hrvatsku i o njemu moramo govoriti već danas

Prosječne neto plaće u Hrvatskoj od 744 eura približno su tri puta manje od prosječnih zapadnih plaća dok su cijene roba i većine usluga usklađene ako ne i više zbog veće porezne presije u nas.

Zbog jeftinijeg rada Hrvatska je još uvijek konkurentna u sektoru usluga, posebice u turizmu koji stvara četvrtinu godišnjeg BDP-a. Na prijelazu stoljeća prosječne cijene u Hrvatskoj bile su 43 posto niže od prosječnih cijena u EU da bi se 2016. godine ta razlika smanjila na 36 posto. Pri tome, cijene elektronike kao i odjeće u Hrvatskoj su veće nego u EU.

Izvor: Vecernji.hr


KOMENTARI: