Lidl i Kaufland su sestrinske tvrtke pa je njemačka Schwarz grupa kao njihov vlasnik stigla na osam milijardi kuna prihoda 
Slika domaće maloprodaje naglašeno je i u znaku krize Agrokora. Konzum još nije objavio izvješća za 2017., ali sve upućuje da je tržišni lider imao i osjetniji pad prihoda nego godinu prije.

Promet trgovine na malo u nas je jedan od ekonomskih pokazatelja s najduljim razdobljem neprekinuta rasta u međugodišnjim usporedbama. U uvjetima rasta potrošnje kućanstava potaknuta povećanjem plaća i zaposlenosti te rastom turističke potrošnje maloprodaja je u travnju zabilježila već 44. mjesec uzastopnog godišnjeg rasta prometa. No, usporedno s tim slika domaćeg maloprodajnog tržišta u posljednjih je godinu i pol naglašeno i u znaku krize koncerna Agrokor koja je eskalirala u proljeće 2017. s epicentrom upravo u operativnom poslovanju Maloprodaje.

Nakon prvotnih poremećaja likvidnosti i opskrbe robom, uslijedio je proces restrukturiranja dio kojega je i racionalizacija prodajne mreže Konzuma te rješavanje neprofitabilnih jedinica. Iako je on i dalje vodeći trgovački lanac, a s oko 11 tisuća zaposlenih i jedan od najvećih poslodavaca u zemlji, njegovi konkurenti iskoristili su to za jačanje vlastitih tržišnih udjela. U tome su i lani prednjačili strani takmaci, u prvom redu ponovno Lidl koji je u protekle dvije godine prihode digao za gotovo milijardu kuna, na više od 4,6 milijardi. Time se dodatno učvrstio na 'broju dva'. 

I Spar u velikom uzletu

Kako su Lidl i Kaufland sestrinske tvrtke, njemačka Schwarz grupa kao njihov vlasnik stigla je na osam milijardi kuna prihoda dodatno se približivši Konzumu koji je mjesec dana prije kraja 2017. bio na osam milijardi kuna. Istodobno, austrijski Spar je prihode snažno povećao uvelike zbog integracije Bille, čija je akvizicija realizirana u travnju 2017.  Dio borbe za tržište su, usto, i investicije u nove prodajne centre, a u tom segmentu i Spar se, poput većine glavnih rivala u novije vrijeme jače fokusira na Jadran. Inače, upravo su investicije razlog što je većina stranih trgovaca, za razliku od domaćih, proteklih godina iskazivala gubitak, s tim da je Lidl prvi među njima iskoračio u zonu neto dobiti. 

Veći lanci u domaćem vlasništvu lani su također mahom ostvarili rast prihoda, a u tome je prednjačio splitski Tommy, dok su Plodine prihodima i dalje ispred njega, ali uz sporiji rast.  Vlasnik Tommyja Tomislav Mamić među prvima je otvoreno isticao i interes za participiranje u priči o vlasničkoj transformaciji Konzuma. S obzirom na prijedlog nagodbe i prve najave skorih vlasnika novog Agrokora, veliko preslagivanje maloprodajnog tržišta očito će pričekati barem koju godinu. No, i nakon takvih naznaka plana nagodbe Mamić je prije nekoliko tjedana ponovio da "bude li bilo kakvih realnih mogućnosti, Tommy je zainteresiran za Konzum jer za to ima potrebne resurse".   U isto vrijeme, nekim manjim preslagivanjima, ali nikako malima, svjedočili smo i ovog proljeća.

Vlasnik omiškog Studenca Josip Milavić nedavno je taj lanac s više od 360 marketa i supermarketa te oko 1,5 milijardi kuna prihoda prepustio poljskom private equity fondu Enterprise Investors. Uz najamninu za prodajne  prostore Studenca u vlasništvu Milavić se poduzetnički sprema jače posvetiti turizmu. Neki se trgovci, pak, jače posvećuju upravljačkim pojačanjima. To je, primjerice, slučaj s kutinskom Lonijom, jednom od 26 članica hrvatskog udruženja trgovačkih kuća Ultra gros. S 250 trgovina i oko 700 milijuna kuna prometa Lonia se ne ubraja u top deset trgovaca, ali je nakon širenja prodajne mreže akviriranjem trgovina od više drugih lanaca pažnju nedavno privukla posezanjem za tzv. interim menadžmentom, za što je angažirala konzultanta za retail Dragu Munjizu.

O današnjem odnosu snaga na domaćem maloprodajnom tržištu predvođenom Konzumom, inače, ne može se govoriti precizno. Isto vrijedi i za veleprodaju gdje su problemi Agrokorova Velpro-Centra posebice išli na ruku Metro Cash & Carryju koji je u poslovanju najviše okrenut  profesionalnim kupcima, odnosno HoReCa tržištu i malim trgovcima.  Koncern Agrokor godinama ostvaruje gotovo tri četvrtine prihoda upravo u retail biznisu (u Hrvatskoj i u regiji) s tim da Konzum nosi 30-ak posto prihoda te divizije, a Tisak 7-8 posto. Konzum je 2016. dohvatio 10,2 milijarde kuna prihoda, što je bio pad od 6,3 posto u odnosu na godinu prije, dok je Tisak 2016. pao više od deset posto, sa 2,9 na 2,6 mlrd. kuna. A koliko je vodeći Konzum izgubio tržišnog udjela prošle godine i za koliko je dodatno smanjena razlika u odnosu na Lidl ili tandem Schwarz grupe Lidl-Kaufland pouzdanih podataka i dalje nema. 

Čekaju se rezultati

Kao i ostale operativne kompanije Agrokora, Konzum još uvijek nije objavio financijska izvješća za 2017. godinu. Ipak, sve upućuje da je tržišni lider u još jednoj godini rasta tržišta imao i osjetniji pad prihoda nego godinu prije. Ukupan maloprodajni promet u Hrvatskoj lani je nominalno porastao 6,6 posto, s tim da su tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama ostvarile rast od 4,4 posto, a ostale nespecijalizirane prodavaonice čak 21 posto. Imajući u vidu da je lani zaustavljen višegodišnji trend pada potrošačkih cijena, realno je maloprodajni promet lani porastao 4,2 posto.

Konzum je pak u 11 lanjskih mjeseci prihodima premašio osam milijardi kuna, a te su preliminarne podatke u kompaniji popratili komentarom kako je u studenome "boljom realizacijom prihoda od očekivane znatno umanjen pad iz prethodnog razdoblja". Objavljeni rezultati na razini grupe Agrokor pokazali su da su prihodi Agrokorove divizije Maloprodaje i veleprodaje u 2017. iznosili 31,2 milijarde kuna, što je 4,2 milijarde ili 12 posto manje nego godinu prije, dio financijaša zaključio je kako je i Konzum "najvjerojatnije imao dvoznamenkast pad prihoda koji izvanredna uprava pokušava zatajiti, dok je ostatak trgovačkog sektora to iskoristio rastom većim od 12 posto".  

Dvoznamenkast rast prihoda

Prema podacima Fine o rezultatima hrvatskih poduzeća u 2017. Lidl je prošle godine rastao i više. Prihode je povećao za čak 16 posto ili oko 640 milijuna kuna, sa 4 na 4,64 milijarde. Natprosječan rast prihoda, za više od 14 posto ili gotovo 340 milijuna, ostvario je i Tommy koji je sa svojih oko 2700 zaposlenih time dosegnuo 2,7 milijardi kuna prihoda. Prihodi austrijskog Spara porasli su i znatno više, ali njegovih 45 posto rasta u velikoj je mjeri posljedica objedinjavanja prihoda godinu prije preuzete Bille.

Plodine i Kaufland pratili su pozitivan trend tržišta, ali uz umjerenije stope rasta prihoda. Valja primijetiti i da je nakon niza godina rasta koncentracije vodećih deset trgovaca na malo 2016. njihov udio u ukupnim prihodima maloprodaje blago pao. To se opet dijelom pripisuje smanjenju prihoda od prodaje Agrokorovih tvrtki Konzum i Tisak, ali padu koncentracije top 10 maloprodajnih tvrtki pridonijele su i Plodine. Prema studiji AZTN-a, neki su lokalni i regionalni trgovci istodobno imali visok dvoznamenkasti rast prihoda, poput Istarskih supermarketa sa 70 posto ili Bure s 35, dok su kod NTL-a i Lonije rasli deset posto. 

Sektor s 16% ukupno zaposlenih

Profitna marža relativno niskih 3,4 posto

Za ulaz na listu top 10 trgovačkih lanaca lani je bilo potrebno oko 1,5 milijardi kuna prihoda. Inače, u strukturi hrvatskog gospodarstva trgovina je jedan od najvećih sektora, ali je i izrazito disperzirana. A posljedica oštre konkurencije među glavnim igračima je, među ostalim, i relativno niska profitna marža od 3,4 posto. Kad je posrijedi struktura prometa u segmentu prehrane i mješovite robe, analize pokazuju da se najveći dio, oko 70 posto prometa, u Hrvatskoj ostvaruje u velikim prodavaonicama. Pritom se 47 posto odvija u supermarketima, a 23 posto u hipermarketima, pokazuju podaci iz istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. "To pokazuje da su velike prodavaonice dominantno mjesto u kupnji prehrambenih proizvoda i mješovite robe u Hrvatskoj", ističe Ivan Damir Anić, autor proljetos objavljene sektorske analize Ekonomskog instituta. Preostali promet sektora prehrane i mješovite robe drže samoposluge (21 posto) i male prodavaonice "u susjedstvu" na koje otpada devet posto (bez obrtnika i malih poduzetnika).  Inače, udio trgovine u zaposlenosti na razini gospodarstva iznosi oko 16 posto, s tim da u trgovini na malo radi gotovo svaki deseti zaposleni. Njihove bruto plaće u prosjeku su lani porasle 5,3 posto, što je nešto više nego na razini cijelog gospodarstva (s rastom od 3,9%).

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI: