VRUĆI KRUMPIR
Migrantska kriza o kojoj su u nedjelju u Bruxellesu razgovarali predstavnici 16 od ukupno 28 zemalja članica Europske unije, među njima i Hrvatske, godinama pogađa, ali i dijeli Europu, o čemu svjedoče izjave pojedinih čelnika.

Italija

Talijanski premijer Giuseppe  Conte rekao je da Italija ima prijedlog o potpuno novom pristupu pitanju migracija i azila, koji se zove 'Europska višeslojna strategija za migracije'. "Ta strategija ima šest uvjeta i 10 ciljeva. To je prijedlog kojega je cilj nadilaženje Dublinske uredbe", rekao je Conte.

Italija želi da sve članice prihvate svoj dio odgovornosti za ekonomske migrante koji ulaze u EU-u, a da one članice koje te ne žele dobiju manje novca iz europskih fondova. Po talijanskom prijedlogu svaka bi zemlja članica trebala imati kvotu za ekonomske migrante.

Mađarska

Fidesz, vladajuća stranka Mađarske koja kao i ostale članice Višegradske skupine (V4) Poljska, Češka i Slovačka, bojkotira summit, rekao je da je "istinski cilj" službenog Bruxellesa pomoći naseljavanju imigranta u Europi, a ne zaustaviti imigracije, prenosi agencija MTI.

Na novinskoj konferenciji Imre Puskas, glasnogovornik Fidesza osvrnuo se na riječi visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Federice Mogherini koja je rekla da je imigracija "vitalna" za Europu i ocijenio da je Europska komisija u tu svrhu i sazvala mini summit.

"Mi, s druge strane, vjerujemo da useljavanje uništava Europu", rekao je Puskas. "Za nas je Mađarska na prvom mjestu, stoga odbijamo prihvatiti bilo kakve prijedloge Bruxellesa kao potpore migraciji ili kao prisiljavanja država članica da prihvate migrante".

Luxembourg

Luxembourški premijer Xavier Bettel rekao je kako susret premijera u Bruxellesu nije namijenjen političkom spašavanju Angele Merkel.  "Ne radi se o preživljavanju kancelarke".

Predsjednik Europske komisije sazvao je za nedjelju neformalni radni sastanak na koji se odazvalo 16 zemalja članica. Sastanak je, po općeprihvaćenoj ocjeni, sazvan kako bi se pomoglo njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja se našla u velikim problemima nakon što su vlasti u Bavarskoj, gdje je na vlasti CSU-u, sestrinska stranka CDU-a, zaprijetile da će jednostrano početi vraćati izbjeglice s njemačkih granica u zemlje u koje su prvo ušli.

"Cilj je pronalazak rješenja, nadamo se zajedničkog, za budućnost migrantske i politike azila u Europi... a ne oko toga hoće li Merkel idućeg tjedna i dalje biti kancelarka", rekao je Bettel.

Dodao je da su Ujedinjeni narodi ponudili Europskoj uniji pomoć u provjeri tražitelja azila izvan teritorija EU-a. 
"Sad je vrijeme da radimo na hotspotovima, pogotovo zbog pisma UN-a", zaključio je premijer Luxembourga, a piše dpa.

Francuska

Europa se mora držati svojih vrijednosti, uključujući i poštivanje ljudskih prava, u rješavanju pitanja migracije, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron te dodao da se protiv ilegalne migracije treba boriti na "human i metodičan način".

"Imamo vrijednosti: one su nas oblikovale i svaki put kad ih izdamo, stvaramo nešto loše", rekao je Macron prije mini-summita EU-a o migracijama.

On je kazao da zemlje EU-a moraju naći rješenje temeljeno na vrijednostima koje ih drže skupa. "Europsko rješenje može biti izgrađeno samo na suradnji između članica EU-a -  na suradnji između njih 28 ili između onih članica koje odluče zajedno ići dalje", rekao je Macron.

Španjolska

"Naše je stajalište da Španjolska... ispunjava svoje obveze. Naravno spremni smo postići zajednički odgovor za taj globalnni izazov, a to je migracija koja dolazi posebno sa zapadnog Mediterana i tražimo potporu naših prijatelja, drugih država članica kako bismo bolje kontrolirali priljev kojemu smo sada izloženi iz zapadnog Mediterana", rekao je novi španjolski premijer Pedro Sanchez.

Za španjoslki dnevni list od nedjelje Sanchez je u intervjuu rekao da da "ne može biti jednostranog odgovora" na migraciju. Djelomice je za krizu odgovoran manjak europske solidarnosti prema zemljama koje snose najveći teret, kao što je Italija.

Danska

Danska očekuje da će Italija primiti 113 migranata koje je nedavno južno od Italije spasio danski teretnjak, rekao je danski premijer, a prenosi dpa.

Brod Alexander Maersk "djelovao je na zahtjev talijanske obalne straže", kazao je Lars Lokke Rasmussen pri dolasku na summit EU-a o migracijama u Bruxellesu.

"Ne vidim druge alternative nego da Italija ispuni obaveze određene međunarodnim pravom", dodao je.
Nova talijanska vlada u kojoj je protuimigrantska stranka odbila je primiti brodove s migrantima i uputila ih u druge zemlje. Italija je od 2014. primila oko 640.000 migranata, a trenutno skrbi o 170.000 ljudi, uglavnom iz Afrike.

Humanitarne udruge

Aktivisti s drugog broda koji prevozi 230 migranata i koji od četvrtka također čeka dozvolu za pristajanje, poručili su talijanskom ministru unutarnjih poslova i čelniku Lige Matteu Salviniju da se sjeti da su na tom plovilu ljudi.

"Na brodu nemamo meso, nego ljude. Zato vas pozivamo da se uvjerite da smo od utapanja spasili ljudska bića", objavila je njemačka nevladina udruga Mission Lifeline koja je vlasnik tog broda, pozvavši Salvinija da dođe na njega. 


Plenković: Zaštit ćemo nacionalne interese

Hrvatska će zaštititi svoje nacionalne interese budu li pojedine države članice vraćale migrante u zemlje u koje su ušli u EU-u, jer ona gotovo nikada nije zemlja prvog ulaska, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u nedjelju u Bruxellesu na mini-summitu čelnika 16 zemalja Unije o migraciji.

"To je jedno od ključnih pravnih pitanja u reviziji Dublinske uredbe. Mi ćemo u pregovorima zaštititi naše nacionalne interese. Što se Hrvatske, gotovo ni u jednom slučaju ona nije zemlja prvog ulaska, nego najmanje drugog, na teritorij EU-a. Stoga želimo preciznu, proporcionalnu i jasnu sljedivost tih ulazaka kako bismo na taj način zaštitili hrvatske interese", rekao je Plenković.

Mini-summit EU-a sazvao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a odazvalo se 16 država članica.

Pitanje migracija ponovno je dominatna tema  oko koje se zemlje članice zbog različitih interesa sve više dijele, a to pitanje dovodi do napetosti i između europskih institucija, ugrožava opstanak schengenskog prostora, a moglo bi ugroziti i vladajuću koaliciju u najvećoj zemlji članici.

Na pitanje hoće li Hrvatska podržati prijedlog da se postroži kontrola sekundarnih kretanja migranata, premijer Plenković je rekao da se tu mora naći ravnoteža jer uvođenje strožih kontrola u jednoj članici automatski dovodi do lančane reakcije u drugim članicama.

"U ovom trenutku razgovaramo o formulacijama za Europsko vijeće koje se sastaje u četvrtak. Moramo naći pravi balans između onoga što su europski propisi i onoga što bi eventualno moglo ostati na nacionalnoj razini kao eventualno postroženje. Stoga moramo vidjeti do koje se mjere tu može ići", rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je današnji sastanak neformalnog karaktera na kojem će se razgovarati kako osigurati zajedničku suradnju u pogledu vanjske dimenzije migracija, pitanja sigurnosti te partnerstvu i suradnji sa zemljama iz kojih dolaze migranti, kao i tranzitnim zemljama i međunarodnim organizacijama koje mogu pomoći.

"Za nas je puno važnije pitanje zaštite vanjskih granica Europske unije. Za Hrvatsku je ključno pitanje istočnomediteranske rute, to za nas znači što snažnije i kvalitetnije kontrole na granici između Turske i Grčke te Turske i Bugarske. Na taj bi se način zaustavio daljnji tijek nezakonitih migracija koje idu preko Makedonije, Albanije i u ovom trenutku preko Bosne i Hercegovine, Hrvatske pa dalje prema zapadnoj Europi", rekao je hrvatski premijer.

Ulaskom Hrvatske u schengenski prostor, a što je Hrvatskoj glavni cilj, pojačala bi se vanjska granica EU-a, rekao je Plenković.

"Želimo iskoristiti sredstva iz europskih fondava koja su na raspolaganju za jačanje vanjske granice. Želimo podnijeti proporcionalno svoj dio odgovornosti s obzirom na veličinu zemlje i gospodarske mogućnosti kao što smo i do sada činili. Na tom tragu smo došli ovdje vidjeti kakva su promišljanja drugih članica prije nego se dogovorimo o zaključicima za Europsko vijeće sljedećeg tjedna. Želimo odgovorno štititi nacionalne interese i voditi računa o tome da su migracijski tokovi i dalje aktivni, ali ni približno onako kako je bilo 2015. godine", rekao je Plenković.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: