NAGODBA UPUĆENA NA SUD
Predstavnici Privremenog Vijeće vjerovnika (PVV) jednoglasno su izglasali nagodbu vjerovnika nakon trosatnog sastanka, a izvanredna uprava Agrokora će uputiti nagodbu Trgovačkom sudu, službeno nam je potvrđeno iz Agrokora. Nakon toga sud mora u roku od pet do 15 dana, dakle najkasnije do 5. srpnja (prema nekim tumačenjima i do 6. srpnja) sazvati ročište na kojem će se održati završno glasanje na kojem dvije trećine vjerovnika s priznatim tražbinama i onima s kojima imaju pravo glasa moraju prihvatiti nagodbu.

Ako vjerovnici tada prihvate nagodbu onda je do 10. srpnja mora potvrditi Trgovački sud (TS), koji potvrđuje zakonitost čitavog procesa lex Agrokor kao i zakonitost sadržaja nagodba. Ako TS potvrdi nagodbu oni koji nisu zadovoljni mogu se žaliti Visokom trgovačkom sudu zbog nekih odredbi nagodbe ili zbog nekih procesnih razloga ili podnijeti drugi vrstu tužbe kojom traže poništavanje cijele nagodbe.

Dvotrećinska većina

Doduše, postoji mogućnost da će se najprije pokušati provesti odredba zakona prema kojoj je dovoljno da za nagodbu glasaju većine vjerovnika u svakoj od grupa vjerovnika iz vijeća vjerovnika, ali će se radi veće legitimnosti procesa vjerojatno domah ići na drugu opciju, odnosno traženje dvotrećinske većine. Podsjetimo, pravo glasa na ročištu vjerovnika imat će, kako sada stoje stvari, vjerovnici koji imaju oko 27 do 30 milijardi kuna.

Naime, od ukupno 58 milijardi kuna duga Agrokora, 11 milijardi je odnosi na međusobna potraživanja unutar Agrokor Grupe, a četiri milijarde kuna odnosi se na novi dio roll-up kredita pa oni automatski nemaju pravo glasa. Uz to, još četiri milijarde kuna koje otpadaju na “stari” roll-up kredit, koje jednako tako neće imati pravo glasa, kao ni oko četiri milijarde kuna plaćenih tražbina dobavljača, te oko sedam milijardi kuna koje još uvijek osporava IU Agrokora. Kad se sve to zbroji i oduzme, dođe se do brojke od oko 27 do 28 milijardi kuna, a ona može biti veća ako IU odustane od osporavanja nekih potraživanja (zbog toga smo i naveli prethodnu cifru do 30 milijardi kuna). Zanimljivo je da će, kako stvari stoje, imatelji obveznica moći glasati, iako im je Adris grupa osporila njihove tražbine (oko devet milijardi kuna) i nije pristala na posebni sporazum s Agrokorom. Ipak, iako će imatelji obveznica moći glasati na ročištu vjerovnika, oni neće moći raspolagati sa svojim vlasničkim udjelima u novom Agrokoru dok se ne završi taj pravni spor, što može trajati godinama (ili se može postići naknadna nagodba novih vlasnika Agrokora sa Adrisom). Još uvijek se ne zna, nadalje, koliko će iznositi kamate i naknade za produženje roll-up kredita koji na naplatu dospijeva 10. srpnja, a za kojeg nije pronađeno refinanciranje. Kreditori, posebno američki fondovi, traže da kamatni i drugi troškovi iznose oko 13 posto, a to znači da novi vlasnici moraju pod hitno, u roku od šest mjeseci pronaći kredit za refinanciranje, jer su takvi troškovi (oko 130 do 140 milijuna eura godišnje) neodrživi. Moguće je da ni danas neće biti poznati troškovi produženja roll-up kredita, već da će se pregovori nastaviti do 10. srpnja.

Vrijednost Agrokora 2,8 milijardi eura

Inače, procijenjena vrijednost Agrokor Grupe iznosi 21,2 milijarde kuna ili 2,8 milijarde eura, a ukupni dugovi nastali prije 10. travnja 2017. iznose 43 milijarde kuna ili 5,8 milijardi eura, neslužbeno doznajemo. To je oko 15 milijardi kuna manje u odnosu na cifru od 58 milijardi kuna duga o kojoj se do sada bilo riječ, a radi se o tome da je nagodbom u startu „otpisano“ oko 11 milijardi kuna međusobnih potraživanja unutar Agrokor Grupe, a u ukupnu cifru „starog duga“ nije ušlo ni četiri milijarde kuna novog dijela roll-up kredita.

Od 155 poduzeća u kojima je Agrokor većinski ili manjinski vlasnik i suvlasnik 77 poduzeća je obuhvaćeno Zakonom o izvanrednoj upravi, a sukladno Entity priority modelu naplate i otpisa potraživanja, što je uključivalo i aktiviranje jamstava koja su poduzeća unutar Agrokor Grupe davala Agrokoru d.d., 50 tvrtki je računovodstveno insolventno, dok je 27 firmi solventno. Pritom na 10 kompanija, Agrokor d.d., Konzum, Jamnica, Ledo, Zvijezda, Belje, Velpro –Centar d.o.o., Vupik, Pik Vinkovci, Pik Vrbovec, Tisak i Agrokor trgovinu otpada 90 posto vrijednosti od tih 2,8 milijardi eura vrijednosti kompanije.

Za 50 nesolventnih kompanija ustrojit će se njihova zrcalna društva na koja će prijeći imovina starih tvrtki, dok će „starim tvrtkama“ eventualno ostati samo obaveze i trebale bi u doglednom vremenu biti likvidirane. Prema informacijama do kojih smo došli ruska Sberbank i VTB banka će imati gotovo 47 posto vlasništva u novom Agrokoru, pri čemu Sberbank ima nešto preko 39 posto vlasništva, imatelji obveznica oko 25 posto, domaće banke do 12 posto (pri čemu Zagrebačka i Splitska banka imaju najveće udjele), te dobavljači do četiri posto. Nekoliko dodatnih postotaka će imati tvrtke koji su bili financijski kreditori Agrokora koji su imali dobre i priznate kolaterale, kao Franck, Saponia, Sokol Marić, Adris, i to do četiri posto.

Posebni sporazumi

Od posebnih sporazuma s nekim vjerovnicima, koji vjerojatno neće biti dio tehnički nagodbe zato što će se odnositi na isplate od prihoda buduće kompanije, sporazum s Agram Investom je, kako doznajemo, dogovoren, ali se još uređuju tehnički dodaci, vjerojatno vezani i za garanciju Agramu da će sporazum biti proveden kako bi on mogao odustati od osporavanja kreditnih jamstava. Taj sporazum uključuje isplatu 20 milijuna eura Agram Investu za dionice Agrolagune i Žitnjaka.

Drugi posebni sporazum odnosi se na Sberbank i njihov kredit od 100 milijuna eura dan Agrokoru u veljači 2016. i to tako da će im biti isplaćeno 60 milijuna eura u iduće četiri godine. No, ta će isplata, jednako kao isplata 80 milijuna eura graničnog duga dobavljačima, biti vezana za poslovne rezultate novog Agrokora. Osim toga, Sberbank će imati i mogućnost zamjene 18 dionica Mercatora za dionice novog Agrokora, ali samo ako se ispune određeni uvjeti.

Na koncu ipak nije dogovoren treći sporazum, onaj s Adris Grupom, koja je također osporila tražbine imatelja obveznica, a navodno je postojao prijedlog da uz ono što mu u naplati pripada po EPM modelu (15 do 23 posto kredita od oko 800 milijuna kuna i 100 posto od razlučnog kredita od oko 300 milijuna kuna), dobije još 20 milijuna eura u idućih pet godina od prihoda buduće kompanije.

Iz Francka ostaju pri stavu od petka prema kojem je "važan preduvjet zadovoljavajućeg rješenja konačni dogovor s bankama koje mogu iskazati regresno pravo namirenja prema dobavljačima, a tog dogovora još uvijek nema". "Izvanredna uprava predložila je model razrješenja pitanja regresnih tražbina dobavljača koji smatramo da je potpuno fer prema svim akterima u ovom procesu, te se nadamo da će banke spomenuti model biti spremne realizirati", poručili su iz tog poduzeća, tako da nije jasno hoće li Franck potpisati ili neće nagodbu vjerovnika.

Dogovor s bankama

Podsjetimo, dogovor s bankama glasi da će regresnim dužnicima oprostiti 65 posto potraživanja, ali neslužbeno doznajemo da banke takav kriterij nemaju prema nekolicini dužnika koji poslovno dobro stoje i za koje procjenjuju da mogu podnijeti veću naplatu duga nego predviđenih 35 posto. Uz to, Hrvatska banka za obnovu u razvoj nam je na upit odgovorila kako je "postizanje nagodbe i reguliranje naplate potraživanja u interesu su HBOR-a", te da nisu točne informacije o tome da neće potpisati nagodbu zbog toga što nisu zadovoljni visinom otpisa potraživanja.

Na naše pitanje znači li to da će potpisati nagodbu vjerovnika nismo dobili službeni odgovor, a neslužbeno nam je rečeno da to za sada ne mogu kazati. Naravno, glavni posebni sporazum, ali koji jest dio nagodbe, jest onaj s dobavljačima, kojima je već isplaćeno 486 milijuna eura starog i graničnog duga, plus 11 milijuna eura graničnog duga čije je plaćanje upravo u tijeku, a i iduće četiri godine će im biti isplaćeno još 70 milijuna eura, ovisno o poslovanju novog Agrokora, odnosno Konzuma (tako će dobavljačima biti ukupno plaćeno 80 posto starog i graničnog duga, jer će još devet milijuna eura dobiti kroz vlasništvo u budućem Agrokoru).

Navodno su dobavljači u nagodbu uspjeli uglaviti osigurač da će za svoje robe koje zadovoljavaju kriterije „kvalitete i prodaje“ imati osigurane police još četiri godine i u slučaju da u međuvremenu dođe do prodaje Konzuma. Nadalje, uprava i Nadzorni odbor Alce Zagreb, koja je bila osporila jamstva za kredite kao i Adris, u ponedjeljak su objavili da „smatraju kako je nagodba vjerovnika s članicama grupacije Agrokor najbolje rješenje za izlaz iz teške situacije u kojoj su se našli svi sudionici“.

„Alca daje punu podršku naporima koje Izvanredna uprava čini kako bi do Nagodbe došlo na pravičan način što podrazumijeva da svi sudionici podnesu teret otpisa potraživanja do mjere koja će im ipak osigurati nastavak poslovanja i očuvanje radnih mjesta“, poručili su iz Alce. „Nakon dugačkog i iscrpljujućeg procesa, smatramo da smo danas postigli zajednički dogovor sa svim dionicima u procesu. Ostao je još dio tehničkog odrađivanja dokumentacije. Onog trenutka kada se ista potpise, Alca Zagreb d.o.o. će obustaviti sve pravne radnje koje su poduzete kako bi zaštitili opstojnost svog poslovanja“, ističe se u priopćenju.

EPM model naplate za nagodbu

Nagodba vjerovnika se provodi putem EPM modela naplate i otpisa potraživanja, a jamstva su aktivirana „snagom nagodbe“, jer izvanredna uprava Agrokora nije prihvatila financijska izvješća velikih Agrokorovih tvrtki za 2017. u kojima ta jamstva nisu aktivirana. Stoga će uprave tih tvrtki vjerojatno potpisati izvješća s aktiviranim jamstvima, ali tek nakon što se potpiše nagodba vjerovnika, što su od početka i zahtijevali. Samo je pitanje hoće li ti „neposlušni“ direktori ostati na svojim mjestima ili će biti imenovani drugi direktori.

Medika traži pismenu suglasnost za sporazume

Tvrtka Medika, najveća veledrogerija u Hrvatskoj, prošlog je tjedna podnijela Trgovačkom sudu podnesak u kojem traži od suda da naloži izvanrednoj upravi Agrokora da, u slučaju sklapanja posebnih sporazuma s nekim vjerovnicima, od vjerovnika koji imaju potraživanja za istim statusom dobije pismenu suglasnost za takve sporazume, neslužbeno doznajemo. 

Ako se tako ne postupi, Medika upozorava na opasnost pokretanja sudskih postupaka „usmjerenih na utvrđivanje pravnih nedostataka tako sklopljene nagodbe“. Jednako tako Medika navodi da se iz činjenice da još uvijek ne postoji službena objava o tome koliko je kome plaćeno potraživanja do sada, kao i koliko iznose konačno utvrđene tražbine, „u tijeku zakulisne igre najvećih vjerovnika koji svojim trgovanjem pravima prema dužniku  kreiraju nagodbu po svojoj mjeri i tako grubo krše načela postupka izvanredne uprave“.

Dakle radi se o situaciji u kojoj će Medika sigurno tužiti sudu mogući dogovor s Adrisom, a ako ni Adris ne postigne nagodbu, i rovinjska kompanija, ali i Medika i druge tvrtke koje se osjećaju oštećenim pokrenuti će žalbene i druge pravne postupke zbog ovakve nagodbe vjerovnika.   


Za stari dug dobavljačima plaćeno 1,36 milijardi kuna, za granični 2,84 milijardi

Prema izvješću u nagodi vjerovnika, do sada je dobavljačima za stari dug (dospio do 10. travnja 2017.) plaćeno 1,36 milijardi kuna, a za granični dug (nastao do 10., a dospio poslije 10. travnja) 2,84 milijardi kuna.

Većina roll-up kredita i razlučne obveze u iznosu od oko 400 milijuna eura većinom će biti obveze domaćeg krovnog Agrokor društva i njegovih poduzeća, a na nizozemskom krovnom društvu će biti obveza isplata 70 milijuna eura graničnog duga i 60 milijuna eura Sberbank.  

Izvor: Novac.hr

 


KOMENTARI: