VRELA JUHA
Kupače je na jadranskim plažama iznenadilo koliko se more ove godine rano i koliko brzo zagrijalo, i to do temperatura koje su izazivale pitanje - ako je tako toplo sad, kako će biti u kolovozu?
Ocean-Lab, dio Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene (CMCC) potvrdio je takav doživljaj, objavivši da je temperatura Jadranskog mora prvih lipanjskih dana iznosila i do tri Celzijeva stupnja više nego što je u to vrijeme uobičajeno.

Je li Jadran doista sve topliji i što to znači za morski svijet?

U 7 godina zatoplilo 1,25 stupnja

Porast temperature u površinskom sloju evidentan je, ali nije kontinuiran, kaže prof. dr. Branka Grbec iz Laboratorija za fiziku splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, objašnjavajući da "u svjetlu globalnih klimatskih promjena temperaturne promjene nad Jadranom i u Jadranu postaju izraženije i dugotrajnije".

- Zadnjih nekoliko desetljeća uočava se u Jadranu i Sredozemnom moru porast površinskih temperatura, izraženiji ljeti. Mjerenja površinske temperature mora u području srednjeg Jadrana, od obalnog područja do otvorenog mora, pokazuju da od 1979. godine površinska temperatura mora raste, točnije oscilira oko viših vrijednosti. U razdoblju od 1979. do 2015. porast je bio 1,03 stupnja, što je u skladu s trendom zagrijavanja površine mora u drugim mediteranskim područjima.

No pozitivni trend je, kaže dalje prof. dr. Grbec, izraženiji posljednjih nekoliko desetljeća.

- U razdoblju od 2008. do 2015. temperatura površinskog sloja mora porasla je za 1,25 stupnjeva, a taj trend snažnog zagrijavanja nastavlja se i dalje, što ne znači da se ne događaju i epizode ohlađivanja površinskog sloja mora. Naprotiv, ekstremne situacije postaju češće, jače i dugotrajnije. Osim toga, zagrijavanje atmosfere zadnjih desetljeća nastupa ranije na globalnoj skali, pa tako i u Jadranu, stoga se i more ranije počinje grijati.
Prof. dr. Grbec objašnjava da se promjene temperature uočavaju i u dubljim slojevima mora.

- Dugogodišnja mjerenja u području srednjeg Jadrana, na profilu Split-Gargano, i na profilu Šibenik-Ortona preko Jabučke kotline, koja od pedesetih godina prošlog stoljeća bez prekida provodi naš Institut, ukazuju da se promjene temperature, kao i saliniteta, događaju u cijelom vodenom stupcu, i to ne jednoznačno.
Naime, zadnjih desetljeća, dok se površinski sloj do dubine od 20 metara zagrijava zbog uglavnom zagrijavanja atmosfere, sloj ispod njega do približno 50 metara dubine blago se - ovisno o području - hladi ili pak ne pokazuje neki značajniji trend. Na većim dubinama ponovno postoji zagrijavanje.

Posljedica je to, kaže naša sugovornica, promjene u cirkulaciji i izmjeni voda između Jadranskog i Sredozemnog mora, što je, pak, direktna posljedica globalnih promjena klime.

Dolazi toplije i slanije more

- No, treba biti oprezan. Jadran je mali bazen koji vrlo brzo reagira na klimatske promjene. Zbog globalnih i hemisferskih promjena u atmosferi, u Jadranu su uočena razdoblja kada je u dubljim slojevima, od 50 do sto metara, temperatura mora imala negativni trend.

U vremenu od 1960. do 1995. zabilježeno je razdoblje klimatski okarakterizirano kao razdoblje slabije izraženih globalnih promjena. Nasuprot tome, recentno razdoblje, počevši od 1995. godine do danas, obilježeno je intenziviranjem klimatskih promjena, čemu je posljedica jačanje cirkulacije i ulaska toplije i slanije sredozemne vode u Jadran.

Temperatura mora u dubljim slojevima srednjeg Jadrana u ovom je razdoblju narasla za 0,9 stupnjeva, a počevši od 2008. godine izdvaja se i razdoblje učestalijih i jačih atmosferskih ekstrema.
Višegodišnji trendovi temperature mora duž istočne obale Jadrana nisu, međutim, ni prostorno ni sezonski ujednačeni. - Tamo gdje je more pliće i pod jačim utjecajem slatke vode, brže reagira na promjene. Na sezonskoj skali najizraženije promjene bilježe se u proljeće i ljeti.

No više od zagrijavanja površinskih voda znanstvenike brinu promjene u temperaturi u dubljim slojevima mora, kaže prof. dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u IOR-u, objašnjavajući što uzlazni trend rasta temperatura znači za morski svijet i kakve mu promjene donosi.

Prve žrtve su koralji i spužve

- Još prije dva desetljeća sloj vode koji odvaja topliji gornji od onog hladnijeg donjeg dijela, takozvana termoklina, razvijala se na dvadesetak metara dubine, dok danas zagrijana površinska voda tone, spuštajući sloj termokline i do 50 metara ispod površine.

Ribe se tome prilagođavaju spuštajući se u hladnije dublje vode, no organizmi pričvršćeni za stijene, kakvi su koralji i spužve, ostaju izloženi povećanoj temperaturi, ugibajući u takvim uvjetima već nakon mjesec dana. Kod nas je to donedavno bilo manje izraženo nego u drugim, južnijim dijelovima Mediterana, no i jadranski se koralj posljednjih godina našao u opasnosti od takozvanog “izbjeljivanja”.

Povećanje temperature dubljih slojeva mora ne ugrožava samo koralje i spužve, već i cijeli podmorski svijet, kaže prof. dr. Dulčić, podsjećajući da su se zbog toplijeg mora u Jadran u većoj mjeri naselili novi stanovnici koji su ihtiolozima pokazatelji zatopljenja morske vode. Kao indikator koristi se i kostorog Balistes capriscus, čija se brojnost, kao autohtone vrste, značajno povećala.

- Za višim temperaturama u Mediteran su, pa i u Jadran, posljednjih desetak godina u većem broju počele dolaziti i tropske vrste riba, prije svega srebrnoprugasta četverozupka, Lagocephalus sceleratus, vrlo otrovna i smrtonosna, ali riba koju osobito vole konzumirati Japanci, kao jelo pod imenom “fugu”, i koju treba pripremati uz veliki oprez.

Ta riba, zajedno s nekim drugim vrstama iz Crvenog mora, danas čini gotovo polovicu ulova u priobalnom ribolovu na Cipru i Turskoj, a kod nas se već više puta našla u mrežama na području južnog Jadrana. Zabranjena je njezina konzumacija u svim zemljama EU-a.

Povlače se skuša i palamida

Zahvaljujući temperaturnim promjenama u sve dijelove Jadrana proširila se, zatim, i riba papigača, Sparisoma cretense, do prije dva desetljeća nađena samo na jadranskom jugu, zatim izrazito invazivna tamna mramornica, Siganus luridus - koja je, čini se, uspostavila svoju populaciju u Jadranu - kao i još nekoliko vrsta riba i rakova.
U Mediteranu, njegovom istočnom dijelu, sve češća je riba paun, izuzetno invazivna vrsta, koja već sada uzrokuje brojne probleme.

Promjena ima i u ponašanju jadranskih komercijalnih vrsta ribe - recimo palamida i skuša se iz toplijih voda povlače i dulje borave u dubljim, hladnijim dijelovima mora; kod papaline, vrste koja obitava u hladnijim vodama, predviđa se poremećaj u intenzitetu mriješćenja podignu li se temperature iznad raspona u kojemu se ono odvija; poremećaja ima i kod srdele koja je produljila, čini se, sezonu mriješćenja.

- Sve te promjene mogu imati dramatične socio-ekonomske učinke na ribarstvo, kao i na hranidbeni lanac i bioraznolikost, proizvodeći nestabilnosti unutar cjelokupnog morskog ekosustava - upozorava prof. dr. Dulčić.  

More raste

Jedna od posljedica porasta temperature mora je što se zbog zagrijavanja vodeni stupac širi i postaje viši. Uz otapanje leda, to čini jedan od uzroka porasta razine mora. U Jadranu je, u odnosu na globalne promjene, porast razine mora manji.

Sve više cvjetanja mora

Podizanje temperature mora, kombinirano s onečišćenjem i viškom organskih tvari, rezultira i sve većim takozvanim "cvjetanjem mora" duž cijelog Jadrana. Tako grupirane alge prizor su kojemu nikako nije mjesto u jadranskoj turističkoj razglednici, no nije problem samo u tome što je pojavu cvjetanja ružno vidjeti na površini, nego i u tome što alge, padajući na morsko dno, prekrivaju i ugrožavaju organizme poput koralja i spužvi.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: