U Mađarskoj i Sloveniji ulaganja rastu po stopama od 17 i 15%.

Travanjska ostvarenja robnog izvoza i uvoza u međugodišnjim su usporedbama donijela poboljšanje u odnosu na slab izvozni skor prvoga kvartala. Istodobno, državni statističari jučer su objavili i podatke za trgovinu na malo, prema kojima je godišnji rast prometa u travnju usporio gledaju li se izvorni podaci, dok je prema kalendarski prilagođenima blago ubrzao. Međutim, iako rast prometa u maloprodaji i dalje potvrđuje očekivanja da će privatna potrošnja i ove godine biti najjači oslonac rasta BDP-a, pregled Eurostata još je jednom podsjetio na relativno kaskanje Hrvatske.

Hrvatski je rast u prvom kvartalu bio ispod prosjeka EU, s tim da su praktično sve “mlađe” članice ostvarile barem dvostruko, a neke i trostruko veću stopu rasta. Prema međunarodno usporedivim sezonski prilagođenim podacima, nasuprot hrvatskih 1,5 posto realnog rasta u prvom kvartalu u odnosu na isti lanjski, u Sloveniji i Poljskoj rast BDP je dosegnuo pet posto, u Mađarskoj 4,7 posto, u Češkoj 4,4, u Rumunjskoj 4,2, a u Slovačkoj i Bugarskoj 3,6 posto. Osobna potrošnja u većini tih zemalja također raste solidnom dinamikom, ali ključna razlika u tempu rasta proizlazi iz mnogo dinamičnijeg rasta investicija. Primjerice, Mađarska u prvom ovogodišnjem kvartalu bilježi rast investicija od čak 17 posto, u Sloveniji su one osnažile 15%, dok su u nas na nešto više od tri posto rasta.

“Problem slaba rasta investicijskih aktivnosti danas trasira i buduća ograničenja dinamike gospodarskog rasta”, podsjeća Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. A prema zakonu spojenih posuda, hrvatsko gospodarstvo si uz takvu razliku stopa rasta u odnosu na susjedne ili usporedive zemlje Srednje i istočne Europe ne može priuštiti ni rast plaća od 6-7 posto već eventualno 2-3. A to produbljava probleme.

Kod robnog izvoza i uvoza, u prvom kvartalu izvoz (u kunama) je zabilježio pad od 3,4% da bi se s krajem travnja skor okrenuo u ‘plus’ jedan. A kako se na strani uvoza utjecaj ranijeg Uskrsa odrazio na dinamiku rasta u prvom kvartalu (7,2%), s travnjem je stopa rasta uvoza splasnula na 5,6 posto. U travnju je, naime, izvezeno robe u vrijednosti 8,5 milijardi kuna što je15-ak posto ili 1,1 milijardu kuna više nego u istom mjesecu lani, dok je uvezeno robe za tek neznatno više nego lani (13,5 mlrd. kuna). Promet u trgovini na malo je, pak, u prva četiri mjeseca realno veći 3,4% nego lani prema sezonski prilagođenim podacima, dok je prema izvornim jači 3,6 posto. Travanjski godišnji rast je, izvorno, bio razmjerno skromnih 2,1 posto realno, dok je kalendarski prilagođeno, od lanjskoga jači 4,3 posto.

Izvor: N1


KOMENTARI: