PORAŽAVAJUĆI PODATCI
Vlada se već neko vrijeme hvali rastom BDP-a, ali uporno izostavljaju jedan bitan detalj. Rast našeg gospodarstva jedan je od najskromnijih u cijeloj Europskoj uniji. Stručnjaci ističu kako bi nas po stupnju razvoja uskoro mogla prestići i Rumunjska.

Gospodarstvo nam raste već 15. kvartal zaredom, na prvu zvuči jako dobro, ali kada rast od 2,5 posto stavimo u europske okvire, podatci su poražavajući.

Hrvatska je na dnu europske ljestvice po rastu BDP-a u prvom kvartalu ove godine. U odnosu na prethodni kvartal, rasli smo tek za 0,2 posto. Slabiji od nas su tek Britanci i Rumunji. Veći rast, između ostalih, imaju i Cipar, Bugarska, Slovačka i Mađarska.

"Mi neprestano imamo zaostajanje, i ponavljam, uz ovakve stope rasta ćemo i dalje to imati. Moramo napravit te nesretne, i ne znam više kako da kažem, strukturne reforme, pojam koji se toliko ofucao da je gotovo postao neupotrebljiv, ali uistinu je to, jer bez toga ne možete imati veće stope rasta", govori ekonomski analitičar, Luka Brkić.

Ono što bi nas moglo zadovoljiti, ističe profesor Brkić, rast je od minimalno 4 posto. Ipak, do kraja godine, ni jedna institucija ne predviđa rast veći od 3 posto. HNB i Vlada očekuju 2,9 posto, Europska komisija i MMF 2,8, a Svjetska banka i Gospodarska komora 2,6 posto.

"Zabrinjava činjenica da bi i takav rast ustvari bio niži u odnosu na sve države središnje i istočne Europe.

Ukoliko bi se takva dinamika rasta primjerice u Rumunjskoj nastavila, Hrvatska bi već ove godine bila u situaciji da Rumunjska pretekne Hrvatsku po razvijenosti", govori Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.

Gospodarstvo nam previše ovisi o turizmu, odnosno, sezonskim utjecajima. Poslodavci imaju prevelika opterećenja na plaće, pa će tvrtku radije otvoriti preko granice.

"Strahovito puno hrvatskih tvrtki otvara podružnice u zemljama bivše Jugoslavije, u ostatku istočnog bloka i odande posluje na apsolutno isti, a daleko jednostavniji način prema ostatku svijeta", govori Vitomir Lučić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Da bi europske zemlje bile efikasnije u provođenju strukturnih reformi, Europska komisija predlaže osnivanje posebnog programa teškog 25 milijardi eura. Hrvatska bi, ističu stručnjaci, trebala biti među prvim korisnicima, budući da po pitanju provođenja reformi već godinama ne vidimo nikakve rezultate.

Izvor: Dnevnik.hr


KOMENTARI: