Više od četvrtine Hrvata kasni s plaćanjima svojih mjesečnih obveza ili ima neplaćene obveze na dulji vremenski rok, pokazuje najnovije istraživanje Eurostata.

Prema tim podacima, u 2016. godini s plaćanjima je kasnilo čak 26,4 posto hrvatskih građana, što je Hrvatsku, po urednosti plaćanja obveza, svrstavalo na neslavno četvrto mjesto u EU, iza Grčke, Bugarske i Cipra. Pritom se pod kašnjenjima u plaćanjima podrazumijeva kako neuredno podmirivanje mjesečnih računa za, primjerice, vodu, struju ili plin, tako i za kreditne obveze i stanarine.

Slični su i podaci za 2017. godinu, kod kojih Hrvatska također drži poražavajuće četvrto mjesto u Uniji po neplaćanjima stanovništva: opet iza Grčke, Bugarske i Cipra. Ipak, u odnosu na 2016. došlo je do smanjenja udjela neplatiša u stanovništvu, pa su ono lani iznosili 21,9 posto stanovnika.

Najvećih problema s plaćanjima, pokazuje euro-statistika, imaju Grci: gotovo svaki drugi, ili 47,9 posto ukupnog stanovništva, u 2016. je kasnilo  s plaćanjima ili je imalo neplaćene obveze. Slijede Bugari, kojih više od trećine, ili 34,2 posto, kasni s plaćanjem obveza, te stanovnici Cipra, kojih je 2016. 26,6 posto imalo nepodmirene obveze.

Nijemci najurednije plaćaju

S druge strane, najuredniji platiše su Nijemci: samo 4,2 posto njih ima nepodmirene obveze. Među tranzicijskim članicama, najurednija plaćanja su u Češkoj, u kojoj samo 4,4 posto stanovništva kasni s plaćanjima obveza. Prosjek kašnjenja u plaćanjima na razini EU u 2016. je iznosio 10,4 posto.

Ipak, Hrvati razmjerno uredno, pokazuje euro-statistika, podmiruju svoje kreditne obveze, posebno po stambenim kreditima. Slično je i sa stanarima. Naime, samo 1,3 posto stanovnika Hrvatske, prema Eurostatu, kasni s otplatama kredita i plaćanjem stanarina, a po tome su u EU od nas bolji jedino Rumunji. I kod plaćanja kreditnih obveza i stanarina najgore je stanje u Grčkoj, u kojoj 15,3 posto populacije ima problema s otplatom kredita i plaćanjem stanarina.

Nepravovremeno podmirivanje obveza glavni su razlog zbog kojeg je, kako pokazuju podaci Fine, čak 325.254 građana u Hrvatskoj krajem ožujka bilo u blokadi. Ukupan iznos njihova nepodmirenog duga iznosio je 43,37 milijardi kuna. Prava eksplozija blokada računa u Hrvatskoj je posljedica loše socijalne situacije, do koje je dovela velika nezaposlenost, manjak radnih mjesta i razmjerno niska primanja u odnosu na razinu cijena. To je opet u velikoj mjeri posljedica dugotrajne krize koja je šest godina 'tresla' hrvatsko gospodarstvo.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: