IMA U BOGA DANA
Hrvatska je na europskom dnu po Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), objavila je Europska komisija prije nekoliko dana.

Od 28 članica, Hrvatska je po ovom pokazatelju digitalizacije društva zauzela 22. mjesto, a kao glavni problem istaknuta je dostupnost širokopojasnog interneta, osobito u ruralnim i slabo naseljenim područjima.

Po tom kriteriju, Hrvatska je na 27. mjestu. Istovremeno, Hrvatskoj je EK stavila na raspolaganje prilična sredstva za rješavanje ovog problema kroz dva projekta - Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture i Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Prvim programom planira se graditi optička infrastruktura do naselja, a drugim razvoj do pojedinih korisnika.

Ukupno je riječ o nešto više od 200 milijuna eura, no kašnjenje u provedbi ovih dvaju projekata se već mjeri u godinama. Oba projekta započeta su još 2015. godine.

Nositelj ovog drugog projekta je Hakom, regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. Kada smo ih u srpnju prošle godine upitali u kojoj je fazi projekt, dobili smo odgovor: "Javni poziv raspisuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i prema trenutnim najavama to bi trebalo biti u listopadu ove godine (2017., op.a.)"

Nema poziva

Riječ je o projektu za koji su osigurana bespovratna sredstva iz EU od 123,1 milijun eura, a dodatna sredstva od 123,1 milijun eura osigurat će se zajmom Europske investicijske banke. Pored toga, očekuje se još 120 milijuna eura privatnih investicija. Ukupno, dakle, nešto više od tri milijarde kuna je "na stolu".

Minimalne brzine interneta koje bi trebale biti ostvarene su su 40 Mbit/s prema korisniku (download) i 5 Mbit/s od korisnika (upload).

Prošao je listopad, još malo pa će, evo, i ljeto, a javnog poziva nema. I neće ga još tako skoro biti, ako je suditi po novom odgovoru na skoro isti upit koji smo poslali Hakomu. Dokumentaciju za ovaj projekt pripremaju jedinice lokalne samouprave. Većina ih se uključila tek prošle godine, pa su sada u fazi provođenja javne rasprave. Oni spremniji, poput Poreča, Solina ili Kaštela, javnu raspravu su proveli odavno, neki su već odabrali i investicijski model, no i dalje su u istom statusu. Evo primjera Poreča, koji je prvi odradio javnu raspravu i pripremio dokumentaciju:

- Grad Poreč-Parenzo od 2015. provodi aktivnosti na pripremi projekta. Te aktivnosti obuhvaćaju izradu Studije izvodljivosti i Plana razvoja širokopojasne infrastrukture uz provedbu javne rasprave projekta. Očekuje se da će izgradnja te infrastrukture započeti tijekom 2020., i biti dovršena do kraja 2021.

Problem je što većina ostalih JLS nije bi blizu ažurnoj administraciji u Poreču, a daljnja procedura ih tek očekuje. Nakon što prođe javna rasprava, treba izraditi konačnu verziju PRŠI-ja, u koje treba ubaciti eventualni interes iskazan od strane teleoperatera. To znači da je teleoperaterima ostavljena mogućnost da se ubace u priču i s jedinicom lokalne samouprave dogovore gradnju mreže u roku od tri godine čime se opet, kažu u Hakomu, smanjuje potreba za državnim potporama.

Fondovi

- Takva konačna verzija PRŠI-ja dostavlja se HAKOM-u na provjeru sukladnosti sa strukturnim pravilima – pojašnjavaju u agenciji.

Ako je sve u redu, Hakom će izdati potvrdu potrebnu za prijavu na natječaj za EU sredstva. Do sada, HAKOM je zaprimio i ocijenio 62 nacrta PRŠI-ja, od kojih je za njih 56 provedena javna rasprava, za 3 je javna rasprava u tijeku, dok se za 3 očekuje skoro pokretanje javne rasprave - dakle, projekt je otprilike na pola puta.

S obzirom na to, prognoza iz Poreča o 2020. kao godini kada bi trebali početi radovi još se čini prilično optimističnom, osobito ako se uzme u obzir provedba u uvodu spomenutog Nacionalnog programa razvoja agregacijske širokopojasne infrastrukture, čija je provedba preduvjet projekta kojeg vodi Hakom.

Za Nacionalni program osigurano je iz strukturnih fondova ukupno 770,6 milijuna kuna. Prema ranijim planovima, natječaj je trebao biti raspisan još prošle godine. Umjesto toga, Program je usvojen tek na sjednici Vlade 19. travnja ove godine.

Prema usvojenom dokumentu, država će, odnosno Ministarstvi mora, prometa i infrastrukture preko javne tvrtke Odašiljači i veze, raspisati natječaje, a provedbu će nadzirati Ministarstvo EU fondova:

Milanović i Merkel

- Planirano je obuhvatiti ukupno 636 ciljanih naselja (34,2% stanovništva) koja se nalaze u prigradskim i ruralnim područjima. Agregacijsku mrežu će projektirati i graditi RH, a izgrađena infrastruktura bit će trajno zadržana u javnom vlasništvu. Izgrađena infrastruktura bit će ponuđena svim operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima - kažu u Ministarstvu EU fondova.

Upravo posljednja rečenica skriva i razloge kašnjenja.

Poznato je da je još u vrijeme Milanovićeve vlade po ovom pitanju, a štiteći interese HT-a, intervenirala čak i kancelarka Angela Merkel osobno. Naime, zahtjev je bio da se koriste sredstva iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) iz kojeg se potiču prvenstveno privatne investicije. Razlika je, naravno, velika – u prvom slučaju infrastrukturu gradi država i u vlasništvu je države, u drugom slučaju gradi privatni operater, i u njegovom je vlasništvu.

Nakon svega, rokovi su više nego tijesni. Prijava Europskoj komisiji velikog projekta za razvoj agregacijske mreže planirana je u četvrtom tromjesečju 2018. godine, kažu u Ministarstvu, a ako ne bude primjedbi, nakon toga slijedi Studija izvodljivosti. Rok za povlačenje novca je 2023. godina.


Usporedba HR i EU
mreže nove generacije:
HR - 60 posto građana EU - 76 posto
ultrabrzi internet:
HR - 10 posto EU - 37 posto
cijena pretplate:
HR - 2,9 posto prosječne plaće EU - 1,2 posto
brzi internet u ruralnim sredinama:
HR - 11 posto stanovnika EU - 45 posto

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: